Za RSE govore intelektualci iz država nastalih na teritoriji bivše Jugoslavije koji su potpisali pismo upućeno predsednicma država regiona, od Slovenije do Makedonije, u kome traže njihovu ozbiljnu podršku za projekat osnivanja REKOM-a, Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratnih zločina u sukobima od 1991. do 2001.
“Post-jugoslovenska društva već više od decenije, otkada je oružje zanemelo, ne uspevaju da se izbore sa teškim nasleđem ratne prošlosti, velikim delom zbog toga što su mnoge činjenice o ubijenim, prisilno nestalim, mučenim, proteranim – o ljudima koji su patili na toliko različitih, strašnih načina – još uvek nepoznate“, poručuje 146 pisaca, glumaca, dramaturga, rezisera, novinara ...
To nam potvrđuje i potpisnica pisma sa Kosova pevačica Eliza Hodža, koja kaže da je vrlo važno da se sazna istina o onome sto se događalo punih deset godina u regionu jer je to uslov da se uspostavi ponovna komunikacija na prostoru Balkana objašnjava značaj projekat REKOM-a jedna od potpisnica pisma.
"Ja mislim da se ljudi generalno ne mogu osećati slobodnim da komuniciraju opet međusobno na Balkanu ako ne znaju gde su im braće i sestre, najbliži koji su stradali", kaže Eliza Hodža.
"Ja sam, praveći i producirajući filmove o zločinima na području bivše Jugoslavije i području Hrvatske, uvijek govorio jednu stvar, a to je da mislim da je to nešto što zaista dugujemo svojoj djeci, da pokušamo raščistiti stvari prije nego što se oni moraju u to upustiti. Te stvari je naša generacija zakuhala, i ja mislim da ih naša generacija mora i riješiti", ocenjuje Nenad Puhovski iz hrvatske producentske kuće Faktum.
Puhovski skreće pažnju da se mora saznati kompletna istina o žrtvama i zločincima, jer u suprotnom prošlost će nas iznova i iznova svađati.
"Ova situacija koja se, na primjer, nedavno dogodila povodom optužnica koje su došle iz Srbije, iz sudova JNA, pokazuje da su neriješene stvari, kada nema jasnih odgovora, jasnih podataka, stvorene za politiziranje i zlouporabu", kazao je Puhovski.
"Mi, kojima je rat u Jugoslaviji sa svim posledicama predmet profesionalnog istraživanja i umetničkog viđenja, povod za razmišljanje i zabrinutost o sudbini sećanja i istine, u svoje i u ime etike posla kojim se bavimo, tražimo da učinite sve što je u vašoj moći da ta Inicijativa zaživi i da REKOM započne rad", kaže se između ostalog u pismu čiji su potpisnici, svako u svom domenu, dali lični doprinos saznavanju istine o onome što se dogodilo.
Regionalna savest
"Ja sam se u svojim publicističkim radovima, esejima bavio, ako ništa drugo a ono posledicama ratova. Da nije bilo ratova, pitanje je da li bih se uopšte bavio publicistikom. Imam zato adrenalin da reagujem na nepravdu, na zločin", kaže Dragan Velikić, pisac iz Beograda.
"Pišem o tome šta su intelektualci uradili u ratovima u Jugoslaviji jer pripadam onoj grupaciji koja je pokušavala, prvo, da spreči rat, zatim da pomogne žrtvama za vreme rata, a posle rata sam među onima koji zahtevaju odovornost za ratne zločine i popisivanje imena žrtava", ističe Svetlana Slapšak, antorpološkinja iz Ljubljane.
Velikić kaže da je važno da postoji jedno telo koje će istraživati žrtve zločina nezavisno od dnevne politike.
"U našim državnim politikama postoji upotreba zločina - ... mi znamo za ovaj slučaj, ali sačekaćemo. ..tu grobnicu otrkivamo u trenutku kad...- Dakle, tu postoji određena strategija i bilo bi jako važno da postoji jedno čvrsto, jako međudržavno telo koje će biti, ne samo jaka savest ovih nekada zaraćenih naroda, nego telo koje bi radilo mimo određene minutaže koja je uvek važna u dnevnoj politici", smatra Velikić.
Ipak, ovaj krupan posao koji je iniciran u nevladinom sektoru ne može se obaviti bez podrške političara, kaže režiser iz Sarajeva Haris Pašović.
"Nije dovoljno da to kažu samo umetnici i intelektualci, to moraju da kažu i političari. Mi u ovom trenutku imamo predsednike u ovim zemljama koji imaju intelektualni, ljudski i politički kapacitet da takvu stvar urade i oni moraju da imaju veću hrabrost da učine korake kako bismo svi zajedno profunkcionisali u boljem svijetu", poručuje Pašović.
Dakle, posle duže vremena intelektualci sa cele teritorije bivše Jugoslavije stavili su svoje potpise podržavajući jedan projekat. Nije slučajno da je taj projekat-popis žrtava svuda tamo gde je govorilo oružje. Režiser Lazar Stojanović koji je od početka ovog projekta u najužem timu kaže:
"Inicijativa za REKOM, koju je podržalo više od pola miliona ljudi, dobila je još jedan dodatni podsticaj zato što su je podržali značajni intelektualci u regionu."
Povodom komenatara skeptika koji smatraju da REKOM nema podršku i da to dokazuje činjenica što nije uspeo da sakupi milion potpisa, kako je najavljivao, i jer su neke članice izašle iz prvobitnog tima, Stojanović tvrdi da sve države regiona podržavaju ovu Inicijativu, ali da se kasni jer političari kalkulišu, odlažu konkretne poteze zbog predstojećih izbora.
Ipak, kaže Stojanović "sigurno je da ćemo pre stati iza Inicijative za Rekom, nego što ćemo ući u EU."
“Post-jugoslovenska društva već više od decenije, otkada je oružje zanemelo, ne uspevaju da se izbore sa teškim nasleđem ratne prošlosti, velikim delom zbog toga što su mnoge činjenice o ubijenim, prisilno nestalim, mučenim, proteranim – o ljudima koji su patili na toliko različitih, strašnih načina – još uvek nepoznate“, poručuje 146 pisaca, glumaca, dramaturga, rezisera, novinara ...
To nam potvrđuje i potpisnica pisma sa Kosova pevačica Eliza Hodža, koja kaže da je vrlo važno da se sazna istina o onome sto se događalo punih deset godina u regionu jer je to uslov da se uspostavi ponovna komunikacija na prostoru Balkana objašnjava značaj projekat REKOM-a jedna od potpisnica pisma.
"Ja mislim da se ljudi generalno ne mogu osećati slobodnim da komuniciraju opet međusobno na Balkanu ako ne znaju gde su im braće i sestre, najbliži koji su stradali", kaže Eliza Hodža.
"Ja sam, praveći i producirajući filmove o zločinima na području bivše Jugoslavije i području Hrvatske, uvijek govorio jednu stvar, a to je da mislim da je to nešto što zaista dugujemo svojoj djeci, da pokušamo raščistiti stvari prije nego što se oni moraju u to upustiti. Te stvari je naša generacija zakuhala, i ja mislim da ih naša generacija mora i riješiti", ocenjuje Nenad Puhovski iz hrvatske producentske kuće Faktum.
Puhovski skreće pažnju da se mora saznati kompletna istina o žrtvama i zločincima, jer u suprotnom prošlost će nas iznova i iznova svađati.
"Ova situacija koja se, na primjer, nedavno dogodila povodom optužnica koje su došle iz Srbije, iz sudova JNA, pokazuje da su neriješene stvari, kada nema jasnih odgovora, jasnih podataka, stvorene za politiziranje i zlouporabu", kazao je Puhovski.
"Mi, kojima je rat u Jugoslaviji sa svim posledicama predmet profesionalnog istraživanja i umetničkog viđenja, povod za razmišljanje i zabrinutost o sudbini sećanja i istine, u svoje i u ime etike posla kojim se bavimo, tražimo da učinite sve što je u vašoj moći da ta Inicijativa zaživi i da REKOM započne rad", kaže se između ostalog u pismu čiji su potpisnici, svako u svom domenu, dali lični doprinos saznavanju istine o onome što se dogodilo.
Regionalna savest
"Ja sam se u svojim publicističkim radovima, esejima bavio, ako ništa drugo a ono posledicama ratova. Da nije bilo ratova, pitanje je da li bih se uopšte bavio publicistikom. Imam zato adrenalin da reagujem na nepravdu, na zločin", kaže Dragan Velikić, pisac iz Beograda.
Prikupljanje potpisa za REKOM, april 2011.
"Pišem o tome šta su intelektualci uradili u ratovima u Jugoslaviji jer pripadam onoj grupaciji koja je pokušavala, prvo, da spreči rat, zatim da pomogne žrtvama za vreme rata, a posle rata sam među onima koji zahtevaju odovornost za ratne zločine i popisivanje imena žrtava", ističe Svetlana Slapšak, antorpološkinja iz Ljubljane.
Velikić kaže da je važno da postoji jedno telo koje će istraživati žrtve zločina nezavisno od dnevne politike.
"U našim državnim politikama postoji upotreba zločina - ... mi znamo za ovaj slučaj, ali sačekaćemo. ..tu grobnicu otrkivamo u trenutku kad...- Dakle, tu postoji određena strategija i bilo bi jako važno da postoji jedno čvrsto, jako međudržavno telo koje će biti, ne samo jaka savest ovih nekada zaraćenih naroda, nego telo koje bi radilo mimo određene minutaže koja je uvek važna u dnevnoj politici", smatra Velikić.
Ipak, ovaj krupan posao koji je iniciran u nevladinom sektoru ne može se obaviti bez podrške političara, kaže režiser iz Sarajeva Haris Pašović.
"Nije dovoljno da to kažu samo umetnici i intelektualci, to moraju da kažu i političari. Mi u ovom trenutku imamo predsednike u ovim zemljama koji imaju intelektualni, ljudski i politički kapacitet da takvu stvar urade i oni moraju da imaju veću hrabrost da učine korake kako bismo svi zajedno profunkcionisali u boljem svijetu", poručuje Pašović.
Dakle, posle duže vremena intelektualci sa cele teritorije bivše Jugoslavije stavili su svoje potpise podržavajući jedan projekat. Nije slučajno da je taj projekat-popis žrtava svuda tamo gde je govorilo oružje. Režiser Lazar Stojanović koji je od početka ovog projekta u najužem timu kaže:
"Inicijativa za REKOM, koju je podržalo više od pola miliona ljudi, dobila je još jedan dodatni podsticaj zato što su je podržali značajni intelektualci u regionu."
Povodom komenatara skeptika koji smatraju da REKOM nema podršku i da to dokazuje činjenica što nije uspeo da sakupi milion potpisa, kako je najavljivao, i jer su neke članice izašle iz prvobitnog tima, Stojanović tvrdi da sve države regiona podržavaju ovu Inicijativu, ali da se kasni jer političari kalkulišu, odlažu konkretne poteze zbog predstojećih izbora.
Ipak, kaže Stojanović "sigurno je da ćemo pre stati iza Inicijative za Rekom, nego što ćemo ući u EU."