Izraelsko-iranski sukob nosi sa sobom mnoge nepoznanice: da li bi izraelski zračni napadi na iranska nuklearna postrojenja mogli uzrokovati oslobađanje radioloških materijala; da li bi izraelska ofanziva mogla prerasti u kampanju promjene režima; i da li bi se Sjedinjene Američke Države mogle direktno uključiti u rat s Iranom.
Ali medijske spekulacije o jednom mogućem scenariju bile su posebno intenzivne.
Ključni dijelovi iranskog nuklearnog kompleksa zakopani su pod zemljom, a novinski izvještaji su se fokusirali na jednu posebno tešku metu, postrojenje za obogaćivanje urana Fordow u provinciji Qom, oko 150 kilometara južno od Teherana.
Postrojenje Fordow zakopano je duboko u planini, u tunelskom kompleksu izgrađenom za iranski paravojni Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC). Njegovo postojanje otkriveno je u zajedničkoj izjavi američkog predsjednika Baracka Obame, francuskog predsjednika Nicholasa Sarkozyja i britanskog premijera Gordona Browna 2009. godine.
"Iran ima pravo na mirnodopsku nuklearnu energiju koja zadovoljava energetske potrebe njegovog naroda", rekao je Obama. "Ali veličina i konfiguracija ovog postrojenja nisu u skladu s mirnodopskim programom."
Teheran je naknadno priznao postojanje objekta, koji će na kraju potpasti pod Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) kojim je ograničen iranski nuklearni program.
Američki predsjednik Donald Trump povukao se iz sporazuma tokom svog prvog mandata kao dio kampanje "maksimalnog pritiska" na Teheran; Iran je odgovorio intenziviranjem svog nuklearnog programa.
Premotajmo naprijed do danas: Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), Fordow proizvodi 60 posto obogaćenog uranijuma, što je veliki korak na ljestvici prema materijalu za proizvodnju oružja pogodnom za bombu.
"Status Fordowa u sadašnjem trenutku ili nakon bilo kakvih daljnjih napada bit će ključan za iransku nuklearnu budućnost, jer se vjeruje da je to postrojenje koje bi moglo povećati obogaćivanje urana za potrebe oružja sa 60 na 90 posto", napisala je Heather Williams, direktorica Projekta za nuklearna pitanja i viša saradnica u Odjelu za odbranu i sigurnost u Centru za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu, u komentaru koji je uslijedio nakon početka izraelskih napada na Iran.
"Dodatna zabrinutost je da bi Fordow mogao biti jedno od mjesta gdje Iran skladišti 60 posto obogaćenog urana ili gdje bi se zalihe mogle premjestiti", rekla je Williams.
Pročitajte i ovo: Lokacije iranskih nuklearnih postrojenjaŠta je "razbijač bunkera" i da li bi djelovao protiv Fordowa?
IAEA sada procjenjuje da je izraelski napad uspio pogoditi podzemno postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu. Nije jasno koja je municija korištena u tom napadu, ali izraelska vojska posjeduje bombe koje mogu prodrijeti pod zemlju prije detonacije.
Analiza videa aviona korištenog u napadu u kojem je prošle godine ubijen vođa Hezbolaha Hasan Nasralah, koju je proveo New York Times, zaključila je da su nosili bombe američke proizvodnje od 900 kilograma, opremljene kompletima za navođenje Zajedničke municije za direktni napad (Joint Direct Attack Munition) koji usmjeravaju bombu prema meti.
Te bombe - kolokvijalno poznate kao "razbijači bunkera" - sravnile su sa zemljom nekoliko višespratnih stambenih zgrada. Ali objekat Fordow predstavlja mnogo izazovniju metu jer se nalazi duboko pod zemljom.
To je dovelo do niza spekulativnih vijesti koje se fokusiraju na sistem naoružanja koji nije dostupan Izraelcima: GBU-57 A/B Massive Ordnance Penetrator (MOP), bombu u američkom vojnom arsenalu.
Prema članku iz 2007. godine koji je objavila Agencija za smanjenje odbrambenih prijetnji, agencija američkog Ministarstva odbrane koja je finansirala razvoj MOP-a, prodorna bomba od 13.600 kilograma je "dizajnirana da uništi tvrde i duboko zakopane ciljeve poput bunkera i tunela".
Izvještaj Ureda direktora za operativna testiranja i evaluaciju Ministarstva odbrane navodi da je nevidljivi bombarder B-2 Spirit jedini avion koji može koristiti MOP. (Ovaj dio teksta je teško prevesti bez konteksta.)
Da li bi se MOP mogao koristiti protiv Fordowa - i da li bi bio sposoban da onesposobi objekat - ostaje hipotetički.
Trumpova retorika o Iranu se zaoštrila posljednjih dana, ali još nije jasno da li bi SAD direktno intervenisale u kampanji bombardovanja protiv Irana i poslale B-2 protiv Fordowa.
Rasprave o tehničkoj magiji izostavljaju ključni dio svake rasprave o oružju, naime, njihovu sirovu razornu moć. Izraelska vojska, na primjer, već je naišla na međunarodne kritike zbog upotrebe bombi od 900 kilograma i druge municije u Gazi.
Zagovornici ljudskih prava kažu da je upotreba tako teškog naoružanja u gusto naseljenim područjima neselektivna i nesrazmjerna. Ured UN-a za ljudska prava prošle godine objavio je izvještaj o šest udara Izraelskih odbrambenih snaga u Gazi koji su uzrokovali više od 200 smrtnih slučajeva civila.
u novembru 2022. godine Iran počeo obogaćivanje uranijuma na 60 odsto čistoće u FordouFordow se ne nalazi u gusto naseljenom području, a poređenja između sukoba nikada nisu precizna. Međutim, neki posmatrači su također doveli u pitanje da li bi uspješan napad na postrojenje nužno unazadio iranski nuklearni program.
"Duboko zakopani pogon za obogaćivanje u Fordowu nije pogođen u napadu prve noći", napisao je Mark Fitzpatrick iz Međunarodnog instituta za strateške studije u online analizi.
"Međutim, mogao bi biti meta u nastavku operacije koju je Netanyahu predvidio u televizijskom obraćanju istog jutra. Nije poznato da li je Izrael uspio uništiti 604 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 posto sadržaja U-235 koji je Iran do danas proizveo. Ova količina je dovoljna za 10 ili više nuklearnih bombi ako se dodatno obogate do približno 90 posto, što se smatra oružjem. Zalihe su prenosive i bile bi prva stvar koja bi bila sakrivena kada bi izraelski planovi bombardiranja postali jasni", naveo je Fitzpatrick.
Drugim riječima, uništavanje bunkera moglo bi dospjeti na naslovnice, ali napadi visokog profila možda neće donijeti očekivane rezultate.