Preliminarni rezultati pokazuju da kandidat George Simion, krajnje desni euroskeptik, ima značajnu prednost, iako ne i većinu potrebnu da izbjegne drugi krug, na predsjedničkim izborima u Rumuniji, koji su održani skoro šest mjeseci nakon što je prvobitno glasanje iznenada otkazano usred optužbi o ruskom miješanju.
Sa oko 89 posto prebrojanih glasova, Simion, 38-godišnji lider stranke AUR, vodi s 40,2 posto glasova, odnosno 3.095.906 glasova, prema podacima rumunske Centralne izborne komisije.
Crin Antonescu, kandidat vladajuće koalicije, je drugi s oko 21,2 posto, odnosno 1.629.327 glasova. Gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan ima 19,3 posto, odnosno 1.505.334 glasova.
U službene rezultate nisu uključeni glasovi iz dijaspore – kojih, prema mišljenju nekih stručnjaka, ima oko 800.000 i koji bi mogli ići u korist Simiona – niti rezultate iz pojedinih oblasti unutar Rumunije koje bi mogle ići u korist Dana.
Rezultati izlaznih anketa vodećih agencija pokazali su slične brojke, iako su Simionu davali manju prednost, a Danu veći ukupni broj glasova.
Prebrojavanje glasova se pažljivo prati i izvan Rumunije, djelimično zato što je Simion poznat po svojim kontroverznim izjavama, uključujući one o teritorijama Ukrajine i Moldavije, kao i o propitivanju rumunske vojne pomoći Ukrajini.
Kritikovao je i aktuelnu rusku invaziju na Ukrajinu.
U novembru prošle godine, Calin Georgescu, desničarski proruski nacionalista koji se smatrao slabijim kandidatom, iznenađujuće je pobijedio u prvom krugu izbora.
Međutim, Ustavni sud je poništio predsjedničke izbore nakon tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu online kampanju u korist Georgescua, što je Moskva demantovala.
Georgescu je nazvao ponovljene izbore "prevarom onih čija je jedina državna politika varanje", ali je rekao da je došao da "ukaže na snagu demokratije, snagu glasanja koji zastrašuje sistem".
možda vas zanima
Ko je Kalin Đorđesku, krajnje desničarski pobednik prvog kruga izbora za predsednika Rumunije?Kako je TikTok pomogao uspon rumunskog desničara do drugog kruga predsjedničkih izboraRumunski 'kralj TikToka' povezan s navodnom šemom podrške predsjedničkom kandidatu krajnje desnicePoništavanje novembarskih izbora izazvalo je kritike izvan Rumunije, a najistaknutije su bile one američkog potpredsjednika J.D. Vancea, koji je u februaru na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji optužio zvaničnike da su djelovali na osnovu "slabih sumnji i ogromnog pritiska svojih susjeda iz Evropske unije".
Simion je javno prigrlio dio retorike američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog pokreta "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (Make America Great Again, MAGA).
U novembru je objavio fotografiju na kojoj nosi poznati Trumpov crveni kačket s natpisom "Trump Save America", a nedavno je izjavio da je "ideološki potpuno usklađen s MAGA pokretom".
Izborna komisija Rumunije je 24. aprila pokrenula istragu protiv Simionove političke stranke zbog navodnog kršenja pravila o finansiranju predizborne kampanje.
Istraga se fokusirala na tvrdnje da je Simion organizovao isplatu od 1,5 miliona dolara američkoj lobističkoj firmi kako bi se organizovali sastanci u Washingtonu s istaknutim medijskim ličnostima bliskim Trumpu. Simion je te navode negirao.
Izborna kampanja privukla je pažnju međunarodnih posmatrača. U izvještaju prije izbora, posmatrači iz Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) kritikovali su neke aspekte registracije i brojanja glasova u Rumuniji.
Administracija Donalda Trumpa poslala je i svog nezavisnog posmatrača, zvaničnika iz Federalne izborne komisije SAD-a, koja nadgleda američke izbore.
Nije jasno hoće li Simion moći osvojiti više od 50 posto glasova za direktnu pobjedu. Ako to ne uspije, drugi krug između dva kandidata s najviše glasova održat će se 18. maja.
Većina analitičara smatra da bi Simion imao poteškoća u osvajanju drugog kruga, posebno ako Dan ili Antonescu dobiju dovoljan broj glasova.
Izbori su trenutak raskršća za Rumuniju, članicu Evropske unije i NATO-a, koja nastoji da povrati demokratiju i zadrži geopolitičke saveze, koji su postali nategnuti nakon poništavanja novembarskih izbora.
Novi predsjednik će naslijediti Klausa Iohannisa, predsjednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine.
Iohannisu je drugi mandat produžen nakon što je Ustavni sud poništio predsjedničke izbore, ali je on u februaru ipak podnio ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
čitajte Protesti desnice u Bukureštu zbog poništenih izbora nakon ruskog miješanjaPonavljanje predsjedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u Evropskoj uniji, zbog čega Rumuniji prijeti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, piše Reuters.
Naredni predsjednik će se suočiti i sa ekonomskim posljedicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu.