Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kallas rekla je da "izraelski napadi u Gazi nadilaze ono što je potrebno za borbu protiv Hamasa" dok broj žrtava na toj palestinskoj teritoriji i dalje raste.
Kallas je rekla i da EU ne podržava novi model raspodjele pomoći koji ima podršku SAD-a i Izraela, a koji zaobilazi UN i druge humanitarne organizacije.
"Ne podržavamo privatizaciju distribucije humanitarne pomoći. Humanitarna pomoć ne smije se pretvoriti u oružje", rekla je.
U izraelskim vazdušnim napadima i drugim vojnim akcijama od nastavka rata u martu nakon kratkotrajnog primirja ubijeno je 3.924 ljudi, izvijestilo je ministarstvo zdravlja kojim upravlja Hamas, palestinski militantni pokret koji su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju.
Izrael tvrdi da mu je cilj uništiti Hamas i osloboditi preostale taoce.
U nedavnim izraelskim bombardovanjima je ubijeno više civila.
U vazdušnom napadu u Kan Junisu prošlog petka ubijeno je devetoro od desetoro djece palestinske ljekarke.
Najmanje 35 ljudi je ubijeno u školi u sjevernoj Gazi koja je bila sklonište raseljenim porodicama u noći s nedjelje na ponedjeljak.
Izjave Kaje Kallas dolaze nakon onih njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je istakao da "više ne razumijem s kojim ciljem izraelska vojska trenutno djeluje u Pojasu Gaze".
"Civilno stanovništvo do te mjere ugrožavati kao što je to sve češće slučaj posljednjih dana se više ne može opravdavati borbom protiv Hamasa", riječi su Merza.
EU je jedan od najvećih donatora humanitarne pomoći za Gazu, ali je Kallas navela da većina te pomoći trenutno ne može doći do Palestinaca kojima je najpotrebnija.
Izrael je u martu uveo potpunu blokadu Gaze i tek nakon 11 sedmica počeo puštati minimalne količine pomoći.
"Većina pomoći za Gazu dolazi od EU, ali ne stiže do ljudi jer je blokira Izrael. Patnja ljudi je neizdrživa", rekla je Kallas.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dnevnik gladi jedne porodice iz Gaze
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je opisala nedavne izraelske napade na civilnu infrastrukturu u Gazi kao "odvratne" i "nesrazmjerne".
Ovo dolazi i nakon do sada najoštrijih kritika Velike Britanije, Francuske i Kanade, koje su zatražile od Izraela da okonča svoju vojnu ofanzivu u Gazi. Velika Britanija je kasnije objavila da obustavlja trgovinske pregovore s Izraelom.
EU je pokrenula službeni pregled vlastitog trgovinskog sporazuma s Izraelom, a Kallas je najavila da će predstaviti "mogućnosti" na predstojećem sastanku ministara spoljnih poslova EU u Briselu 23. juna.
Agencije Ujedinjenih nacija su upozorile da se 2,1 milion stanovnika Gaze suočava s katastrofalnim nivoima gladi nakon skoro tromjesečne izraelske blokade, koja je djelimično ublažena prošle sedmice.
Izrael i SAD podržavaju novi sistem raspodjele pomoći koji vodi kontroverzna nova grupa pod nazivom Gaza Humanitarian Foundation (GHF).
Sistem distribucije pomoći GHF-a koristi američke sigurnosne izvođače i zaobilazi UN, koji ga je odbacio kao neetičan i neizvodiv.
Vlade SAD-a i Izraela tvrde da ovaj sistem sprečava Hamas da ukrade pomoć, što ta oružana grupa negira.
U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu u utorak je ponovo iznio planove za premještanje cjelokupnog stanovništva Gaze u "sterilnu zonu" na jugu teritorije, dok izraelske trupe nastavljaju borbu protiv Hamasa na drugim područjima.
Obećao je i da će olakšati ono što je opisao kao "dobrovoljnu emigraciju" velikog dijela stanovništva Gaze u druge zemlje, što je plan koji mnogi smatraju prisilnim protjerivanjem.
Izrael je pokrenuo vojnu kampanju u Gazi kao odgovor na prekogranični napad Hamasa 7. oktobra 2023., u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 je uzeto za taoce.
Prema podacima ministarstva zdravlja Gaze, najmanje 54.084 ljudi je ubijeno u Gazi od tada.