Kazne za dogovor marketa o cijenama u Sjevernoj Makedoniji – simbolične i bez efekta?

Nakon gotovo godinu dana istrage, Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) kaznila je četiri velika marketa i Savez privrednih komora, za koje je još u februaru pokrenula istragu zbog dogovaranja cijena iza zatvorenih vrata.

KZK je saopštila da je odlučila kazniti markete sa po 50.000 eura, a Savez privrednih komora sa 18.600 eura "zbog zabranjenog dogovaranja i usklađenog ponašanja u vezi s cijenama".

Kada je KZK pokrenula istragu u februaru ove godine, u javnosti su tada objavljeni dokumenti institucije koji pokazuju da je za markete Vero, Tinex, KAM i Reptil postojala sumnja da su zajedno sa Savezom privrednih komora sklopili zabranjeni dogovor o uticaju na cijene, što predstavlja narušavanje konkurencije.

Prema saopštenju Komisije od 26. novembra o izricanju kazne, navodi se da je u postupku utvrđeno da su učesnici na sastanku 5. februara 2025. godine postigli usaglašen stav da ne prihvataju nove ili povećane cjenovnike od dobavljača.

Time je, kažu iz Komisije, nezavisno tržišno ponašanje zamijenjeno praktičnom koordinacijom – postupkom koji predstavlja "po cilju" ograničenje konkurencije, što je strogo zabranjeno Zakonom o zaštiti konkurencije.

"Kazne su izrečene s ciljem prevencije budućih narušavanja i zaštite slobodne tržišne konkurencije", navodi se u saopštenju KZK.

KZK u saopštenju navodi da su marketi i Savez privrednih komora kao koordinator učestvovali u zabranjenom dogovoru i/ili usaglašenom ponašanju u smislu člana 59 Zakona o zaštiti konkurencije.

Član 59 Zakona o zaštiti konkurencije, između ostalog, kaže da se za ovakav prekršaj počinioci mogu suočiti s kaznama od 10 posto njihovog godišnjeg prihoda, što bi u slučaju marketa značilo globe od desetina miliona eura.

Radio Slobodna Evropa je zatražila odgovor od Komisije za zaštitu konkurencije – na osnovu kojih argumenata su izrečene kazne od 50.000 eura za markete i 18.600 za SSKM, te zašto je postupak trajao skoro godinu dana, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor ni na telefonske pozive, niti na pitanja poslana putem e-pošte.

Čitajte: Povećane cijene i rastući revolt, mogući protesti i bojkot u Sjevernoj Makedoniji

Jovanović: Kazne su "mazanje očiju"

Prema riječima ekonomskog analitičara Branimira Jovanovića iz Instituta za ekonomska istraživanja u Beču, ove kazne nisu adekvatne da spriječe buduće zloupotrebe s cijenama.

"Naravno da nisu. Šta je 50.000 eura za lance koji imaju godišnje profite od nekoliko miliona eura? To je kao da im cijene smanjiš za 1 posto. Ovo je mazanje očiju, kao da državne institucije nešto rade, a zapravo ne rade ništa", kaže Jovanović.

Da cijene u međuvremenu kontinuirano rastu pokazuju i najnoviji podaci Sindikalne minimalne potrošačke korpe Saveza sindikata Makedonije (SSM), koja je za oktobar iznosila 65.544 denara(oko 1.065 eura) i povećana je za 7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Građani osjećaju poskupljenja

Penzionerku Ljupku T. sreli smo ispred jednog od velikih lanaca marketa u centru Skoplja. Ispričala nam je da u posljednjih nekoliko mjeseci, od ljeta pa nadalje, zaista osjeća da troši sve više novca iz kućnog budžeta.

Kao primjer navodi da je cijena jaja u tom periodu u nekim velikim marketima skočila sa oko 100 denara na više od 130 denara(oko 2 eura), a za meso dodaje da nema dileme – njegovo poskupljenje je kontinuirano.

"I mliječni proizvodi stalno poskupljuju, voće također. Penzije stižu za kupovinu osnovnih proizvoda, ali ne dozvoljavaju da se često jede meso. Na primjer juneće ili pureće meso, nisu često dostupni jednom prosječnom penzioneru", kaže ona.

I Bojan R. nam je rekao da se s platom od posla u državnoj instituciji teško pokrivaju mjesečni troškovi za četveročlanu porodicu ako se kupuje isključivo u marketima.

"Marketima cijene stalno rastu i jedva ima dovoljno novca za osnovne potrebe: hranu i račune, posebno ako je porodični budžet dodatno opterećen kreditima za renoviranje ili školovanje djece", kaže Bojan.

Čitajte: Praksa novih kredita za plate i otplatu starih dugove nastavlja se u Severnoj Makedoniji

Savez privrednih komora Makedonije s narušenim ugledom

Iz Saveza privrednih komora Makedonije(SSKM)navode da je odluka Komisije za zaštitu konkurencije rezultat postupaka prethodnog rukovodstva koje, kako ističu, djelovanjem u februaru 2025. nije poštovalo strukture, prekršilo statut i narušilo ugled SSKM, zbog čega je smijenjeno u julu iste godine.

"Kao novi predsjednik Saveza privrednih komora Makedonije, poštovat ćemo odluku Komisije za zaštitu konkurencije i izrečenu finansijsku kaznu, te ovom prilikom ističem da je jedino slobodno tržište osnovni parametar prema kojem se formiraju cijene", izjavio je Goran Đorđijevski – predsjednik SSKM.

Sindikati: Dugi postupci nemaju efekta

Reakcija na visoke cijene, ali i na dugotrajan postupak Komisije za zaštitu konkurencije u vezi s ovakvim djelovanjem marketa, stiže i iz Saveza sindikata Makedonije, odakle za Radio Slobodna Evropa kažu da ovako dugi postupci nemaju efekta, dok istovremeno, prema njihovim podacima, svakom domaćinstvu nedostaje najmanje 4.295 denara(oko 70 eura) mjesečno, što na godišnjem nivou iznosi vrijednost jedne minimalne sindikalne potrošačke korpe od oko 1.000 eura – samo za osnovne životne potrebe.

Državne institucije moraju reagovati brže i efikasnije, a kazne za ovakvo kartelsko udruživanje trebaju biti veće, kaže za RSE predsjednik SSM-a Slobodan Trendafilov.

"Kakvu korist imaju radnici i građani od kazni za ovakvo kartelsko ponašanje i divljanje s cijenama, kada ponovo plaćaju skupe proizvode, a država puni budžet od PDV-a na više cijene, kao i od kazni, i to na teret građana koji opet ne vide nikakvu pomoć", kaže Trendafilov.

Čitajte: Inflacija u Sjevernoj Makedoniji duplo iznad prosjeka u eurozoni

Kako je narušena konkurencija?

Inače, kada je Komisija za zaštitu konkurencije otvorila istragu u februaru ove godine, navela je da su izvršene kontrole u prostorijama četiri velika lanca marketa i u Savezu privrednih komora Makedonije.

Iz uvida u dokumentaciju i elektronsku komunikaciju, KZK je saopštila da je pronašla dokaze o dogovorenom i usklađenom djelovanju: kompanije su se navodno dogovorile da ne nabavljaju robu od dobavljača koji šalju nove, više cjenovnike, a prema Komisiji to predstavlja zabranjeni dogovor i narušavanje konkurencije.

Pored istrage o dogovaranju cijena, KZK je pokrenula i poseban postupak protiv Saveza privrednih komora zbog dostavljanja netačnih ili nepotpunih podataka koji su mogli dovesti Komisiju u zabludu, za što je predviđena kazna do 1 posto prihoda.