Konkurencija supersila ostaje, iako su Trump i Xi sklopili trgovinsko primirje

Američki predsjednik Donald Trump postigao je 30. oktobra primirje u trgovinskom ratu s Kinom, rekavši novinarima nakon važnog sastanka s kineskim liderom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji da očekuje da će "prilično brzo" potpisati bilateralni sporazum s Pekingom.

Ali čak i ako Peking i Washington budu uspjeli nadograditi napredak iz Busana i postići dogovor, čini se da će odnosi između SAD-a i Kine ostati napeti zbog suštinskih sukobljavanja u oblasti odbrane, ljudskih prava, tehnologije i ekonomskih pitanja, koja i dalje oblikuju njihove veze.

Sporazum od 30. oktobra o ublažavanju trgovinskih tenzija prvi je korak šireg napora i Kine i Sjedinjenih Država da kupe vrijeme dok nastoje učvrstiti pravila o tome kako upravljati svojim rivalstvom supersila i pripremiti se za dugoročnu konkurenciju.

"Dobro je za dva najznačajnija globalna igrača da rade na stabilizaciji svojih odnosa", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zsuzsa Anna Ferenczy, saradnica u Martens Centru, think tanku sa sjedištem u Briselu. "Ali strukturni problemi su i dalje prisutni. Ovo ne rješava velike probleme."

Iako sporazum o trgovinskim pitanjima otvara vrata za nastavak diplomatije na visokom nivou - uključujući Trumpovu posjetu Kini u aprilu i potencijalno putovanje Xija u Sjedinjene Američke Države sljedeće godine - ključne tačke suštinskih tenzija između SAD-a i Kine uglavnom su ostale netaknute.

Pitanje Tajvana, samoupravnog ostrva od 23 miliona stanovnika koje Peking smatra svojom teritorijom i koje je prijetio anektirati silom ako bude potrebno, nije razmatrano tokom sastanka, prema Trumpovim riječima. Takođe je rekao da se nije raspravljalo o kineskoj kupovini ruske nafte, koju je Moskva koristila za finansiranje svog rata u Ukrajini.

Trump je rekao da su on i Xi razgovarali o potrebi "zajedničkog rada" kako bi se pomoglo u okončanju više od trogodišnjeg rata u Ukrajini, iako nije spomenuo nikakve detalje.

"Čini se da obje strane vjerovatno nisu željele u ove razgovore unijeti elemente koji bi mogli poremetiti ovaj fokus na trgovinu", kaže analitičarka Ferenczy, koja je i docent na Nacionalnom univerzitetu Dong Hwa u Tajvanu.

Hoće li se Trump i Xi dogovoriti o širem sporazumu?

Trump je nakon sastanka sa Xijem izjavio da Sjedinjene Države smanjuju carinu na fentanil na kinesku robu sa trenutnih 20 posto na 10 posto i da će Kina ukinuti embargo na američku soju, ekonomski važan izvozni proizvod.

Peking se takođe složio da privremeno obustavi kontrole koje je uveo na strateške rijetke zemne minerale i da obustavi lučke takse na godinu dana.

Čitajte: Trump i Xi se složili da smanje trgovinske tenzije i 'zajedno rade' po pitanju Ukrajine

Da Wei, direktor Centra za međunarodnu sigurnost i strategiju Univerziteta Tsinghua, napisao je u časopisu Foreign Affairs uoči sastanka Trumpa i Xija da on predstavlja "uzanu, ali važnu priliku za Sjedinjene Države i Kinu da uđu u novu fazu bilateralnih odnosa".

"Sjedinjene Države i Kina ne moraju biti prijatelji, ali moraju izbjegavati da budu neprijatelji", napisao je.

Ostaje da se vidi hoće li to dovesti do konkretnog zamaha za postizanje dogovora koji prevazilazi deeskalaciju ovogodišnjih trgovinskih tenzija ili će jednostavno rezultirati privremenim primirjem.

"Obje prijestonice će nastaviti vjerovati da mogu nadživjeti i nadmašiti jedna drugu, grozničavo radeći na tome da oslabe uticaj one druge", rekao je za RSE Craig Singleton, viši saradnik u Fondaciji za odbranu demokratija, think tanku sa sjedištem u Washingtonu. "To je paradoks ovog odnosa: međuzavisnost bez povjerenja, konkurencija bez okončanja. Busan je možda kupio vrijeme, ali slabo šta više od toga."

Peking i Washington su mjesecima pregovarali s malo opipljivog napretka osim kratkog ukidanja uzajamnih tarifa u maju, a napredak bi mogao biti još teži jer obje strane pokušavaju riješiti napetija pitanja, poput američkih ograničenja izvoza određenih vrsta poluprovodnika ili geopolitičkih tema poput Tajvana.

Trump bi takođe mogao staviti nova pitanja na pregovarački sto, koja bi dodatno zakomplicirala razgovore.

Neposredno prije sastanka sa Xijem, Trump je na društvenim mrežama objavio da je naredio Pentagonu da počne s testiranjem nuklearnog oružja nakon 30-godišnjeg moratorija, rekavši da Kina i Rusija - druge velike nuklearne sile u svijetu - mogu sustići Sjedinjene Države u roku od pet godina.

Nije jasno šta tačno Trump namjerava. U svojoj objavi je naveo da želi započeti testiranje "našeg nuklearnog oružja na ravnopravnoj osnovi", što bi moglo značiti pokazivanje moći američkih raketa ili podvodnih nuklearnih sredstava, umjesto provođenja stvarnog nuklearnog testa. Nije jasno da li Trump želi testove raketa za isporuku nuklearnog oružja ili testove koji uključuju stvarne nuklearne eksplozije.

Čitajte: Uticaj novih kineskih ograničenja na rijetke minerale od Ukrajine do centralne Azije

Rastući nuklearni arsenal Kine bio je Trumpova fiksacija, a pojavio se i u njegovim navodima kada je rekao da Sjedinjene Države trebaju ponovo preuzeti kontrolu nad zračnom bazom Bagram u Afganistanu.

Komentari dolaze i nakon što je Rusija objavila da je 29. oktobra uspješno testirala supertorpedo na nuklearni pogon pod nazivom Posejdon i pohvalila uspješno testiranje krstareće rakete na nuklearni pogon samo tri dana ranije.

Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin do sada se suzdržavao od testiranja nuklearnog oružja ili izvođenja nuklearne detonacije.

Prva Trumpova administracija pokušala je započeti trostrane nuklearne pregovore s Pekingom i Moskvom, dok je Washington nastojao pregovarati o novom sporazumu koji bi zamijenio sporazum New START, temeljni dio infrastrukture za kontrolu naoružanja, koji ističe 5. februara 2026. godine.

Kina je odbila pridruživanje tim pregovorima 2020. godine, ali razgovori o budućim američkim testovima mogli bi gurnuti Peking za pregovarački sto.

Rusija je obustavila svoje učešće u sporazumu New START u februaru 2023. godine, ali se nije povukla iz sporazuma, rekavši da će se i dalje pridržavati numeričkih ograničenja u sporazumu.

Da li je Peking pretjerao sa svojim interesima po pitanju rijetkih zemnih minerala?

Peking je uzdrmao globalne lance snabdijevanja kada je u aprilu prvi put uveo kontrolu izvoza rijetkih zemnih minerala. Taj potez uzrokovao je nestašice u inostranstvu i istakao spremnost Kine da iskoristi svoj gotovo monopol na 17 elemenata koji se koriste za pametne telefone, vojne dronove i medicinske uređaje.

Ta ograničenja su proširena u oktobru, posebno ciljajući elemente u lancima snabdijevanja odbrane i opremu koja se koristi za njihovu obradu.

Ozbiljne posljedice su već nastale, iako je sporazum postignut u Busanu ukinuo ograničenja na godinu dana.

U strahu od svoje ovisnosti o Kini za minerale, mnoge zapadne zemlje već su se odlučile udružiti kako bi stvorile nove lance snabdijevanja. Evropski proizvođači oružja koji snabdijevaju Ukrajinu oružjem upozorili su da bi mogli biti pogođeni nestašicom,

Jednogodišnji period bez ograničenja mogao bi kupiti vrijeme Sjedinjenim Državama i Evropi da investiraju i nabave nove izvore minerala izvan kineske kontrole.

Trump je osigurao niz sporazuma o rijetkim zemljama i kritičnim mineralima prije i tokom svog putovanja u Aziju, potpisavši sporazume s Australijom, Japanom, Malezijom, Pakistanom, Tajlandom i Ukrajinom, između ostalih.

"Postoji osjećaj da je Kina možda pretjerala u pogledu rijetkih zemnih minerala", kaže Ferenczy. "Ovo pokazuje da postoji želja za kolektivnom akcijom kako bi se suprotstavili kineskom 'naoružavanju' rijetkim zemnim mineralima".