Kina nastoji ojačati uticaj u Centralnoj Aziji nakon američke diplomatije oko minerala

Kineski ministar inostranih poslova Vang Ji je u Kirgistanu u okviru turneje po tri zemlje Centralne Azije, kako bi potvrdio status Pekinga kao glavnog trgovinskog partnera regiona, nakon diplomatskih iskoraka Sjedinjenih Američkih Država na visokoprofilnom samitu u Washingtonu početkom novembra.

Američki predsjednik Donald Trump je početkom novembra ugostio pet predsjednika Centralne Azije u Bijeloj kući na samitu usmerenom na korišćenje obilnog i strateški ključnog mineralnog bogatstva regiona.

Čitajte: Trump i lideri zemalja Srednje Azije postigli dogovor o mineralima u Washingtonu

Iako nije bio u centru pažnje, rastući ekonomski i politički uticaj Kine u Centralnoj Aziji bio je tema usred pokušaja Trumpove administracije da produbi veze sa regionom.

Tokom sastanka, Washington je potpisao desetine milijardi dolara u potencijalnim ugovorima. To je uključivalo potpisivanje ugovora o rudarenju volframa između Kazahstana i američke kompanije Cove Kaz Capital u vrijednosti od 1,1 milijarde dolara. Pini Althaus, izvršni direktor firme, rekao je nakon sastanka da su Trump i američki ministar trgovine Howard Lutnick pomogli u pregovorima o sporazumu kako bi se spriječilo da kineske kompanije same razvijaju strateško nalazište.

Vangova posjeta Kirgistanu je njegova prva u posljednje tri godine, a turneja po regionu trajaće do 22. novembra, sa dodatnim zaustavljanjima u Tadžikistanu i Uzbekistanu. Sletio je u Biškek 19. novembra i sastao se sa predsjednikom Kirgistana Sadirom Žaparovim, koji je pohvalio kineskog lidera Si Đinpinga i rekao da su odnosi njegove zemlje sa Pekingom trenutno na istorijskom maksimumu, prema saopštenju koje je dostavio kabinet predsjednika Kirgistana.

Čitajte: Trump okuplja lidere Centralne Azije, u fokusu 'mineralna diplomatija'

Prije nego što je otputovao iz Pekinga, Ministarstvo inostranih poslova Kine je saopštilo da će Vangova posjeta biti usmjerena na produbljivanje već stabilnih veza zemlje sa regionom zamahom u niz sporazuma vrijednih milijarde dolara potpisanih na samitu Kina-Centralna Azija u junu u Kazahstanu.

"[Ova posjeta] će ojačati političko međusobno povjerenje i tradicionalno prijateljstvo, produbiti visokokvalitetnu saradnju u okviru "Pojasa i puta" i donijeti više pozitivnosti izgradnji zajednice Kina-Centralna Azija", rekla je portparolka Ministarstva inostranih poslova Mao Ning novinarima u Pekingu 17. novembra.

Sporazumi koje Kina želi da sprovede

Ključni projekat koji je predvodila Kina, a o kojem se razgovaralo tokom samita Kina-Centralna Azija, bila je dugo očekivana željeznica Kina-Kirgistan-Uzbekistan vrijedna više milijardi dolara.

Megaprojekat ima za cilj da podstakne trgovinu između istoka i zapada, skraćujući za nedelju dana vrijeme isporuke između Kine i Evrope i pružajući Kirgistanu i Uzbekistanu bolju vezu sa kopnenim trgovinskim putevima.

Čitajte: Tuča otkriva porast antikineskog raspoloženja u Kirgistanu

Izgradnja željeznice počela je u julu 2024. godine, a ministar saobraćaja i komunikacija Kirgistana Absatar Sirgabajev rekao je 12. novembra da će željeznica duga 450 kilometara biti završena za pet godina.

Procjenjuje se da će poduhvat koštati do šest milijardi dolara, iako tačan udio doprinosa svake zemlje nije otkriven. Sirgabajev nije dao detaljan pregled tokom svojih javnih komentara, rekavši samo da je "Kirgistan već ispunio svoje obaveze finansiranja, a i Uzbekistan i Kina takođe finansiraju svoje odgovarajuće udjele".

Pored željeznice, postignuti su i drugi sporazumi na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u septembru u Kini.

Tamo je predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev potpisao više od 70 novih komercijalnih sporazuma vrijednih oko 15 milijardi dolara, koji su obuhvatali investicije u naftne i gasne projekte, petrohemikalije, transportne koridore, logistička čvorišta i digitalne tehnologije. Astana je takođe zaključila dodatnih 1,5 milijardi dolara vrijednih investicija u naftne i gasne projekte sa kineskim kompanijama.

Čitajte: Kina nastavlja širenje u centralnoj Aziji na marginama velikih samita

Uzbekistan je nakon samita objavio 13 novih sporazuma sa Kinom vezanih za rudarstvo, uključujući i uranijum, čija je vrijednost prijavljena na pet milijardi dolara.

Kineske kompanije takođe igraju dominantnu ulogu u rudarskom sektoru Tadžikistana, a tadžikistanska vlada je pravdala rastuću poziciju Kine u globalnoj rudarskoj industriji tvrdeći da su se kineske firme izdvojile time što su jedine strane kompanije spremne da preuzmu tako velike projekte.

Istraga RSE iz 2024. godine o velikim rudnicima u Tadžikistanu kojima upravljaju Kina otkrila je da su te lokacije štetni izvori zagađenja vazduha i vode i da su tadžikistanski zvaničnici zatvarali oči pred sprovođenjem propisa o zaštiti životne sredine iz straha da ne odvrate prijeko potrebne kineske investicije u najsiromašniju zemlju Centralne Azije.

Pet zemalja Centralne Azije posjeduju velika nalazišta bakra, zlata i rijetkih zemnih metala i proizvode otprilike polovinu svjetskog uranijuma. Pristup tim mineralima je sve veća linija razdora u rivalstvu Washingtona sa Pekingom.

I Kina i Rusija igraju glavne uloge u sektoru ključnih minerala Centralne Azije.

U slučaju rijetkih zemnih elemenata – 17 elemenata koji se koriste u svemu, od vetroturbina do pametnih telefona i motora borbenih aviona – Kina kontroliše više od 70 procenata globalnog rudarstva rijetkih zemnih elemenata, 90 procenata njihovog odvajanja i obrade i 93 procenata proizvodnje magneta.

Incident u kome su učestvovali kineski radnici

Pored razgovora o kineskim investicionim i infrastrukturnim projektima, u saopštenju iz Džaparovljeve kancelarije navodi se da je Vang rekao da su predstavnici kineskih kompanija koje posluju u Kirgistanu dobili instrukcije da se strogo pridržavaju lokalnih zakona i poštuju tradicije zemlje domaćina.

Čini se da se radi o tuči u kojoj su učestvovale desetine kirgiskih i kineskih građevinskih radnika 15. novembra u selu na sjeveru Kirgistana nakon spora na putu.

Tuča u kojoj su učestvovali kineski radnici izazvala antimigrantske reakcije u Kirgistanu

Policija je privela 16 ljudi i pozvala na ispitivanje još 44, uključujući kineske radnike. Jedan kirgiski radnik je hospitalizovan, što je izazvalo bijes na internetu u toj centralnoazijskoj zemlji.

Sukob takođe podstiče dugotrajno antikinesko raspoloženje u zemlji od sedam miliona stanovnika, koja je među najpouzdanijim centralnoazijskim zemljama kada je u pitanju kineska trgovina, krediti i strane investicije.

Kineske kompanije koje dovode svoje radnike umjesto da koriste lokalnu radnu snagu su sporna tačka koja je i ranije bila razlog protesta.

Nakon incidenta, kirgistanski ministar inostranih poslova Dženbek Kulubajev, sa kojim se Vang takođe sastao, odbacio je tvrdnje da kineski radnici preplavljuju zemlju i oduzimaju poslove lokalnom stanovništvu.

"Veoma je malo informacija o Kini, kakvu saradnju imamo, koji su projekti u toku", rekao je za Kirgistanski servis RSE Nurbek Toktakunov, istaknuti advokat u Kirgistanu.

"Kada su informacije oskudne i ljudi budu ućutkani kad god progovore, tada cvjeta ksenofobija. Jedini način da se borimo protiv nje je transparentnost".