Kinesku podršku Rusiji sve je teže negirati. Ukrajina to primjećuje

Hapšenje dvojice kineskih državljana u Ukrajini pod optužbom za špijunažu ovog mjeseca naglasilo je promjenu tona Kijeva prema Pekingu, čija podrška ruskom ratu postaje sve očiglednija.

Ukrajinska obavještajna služba je 9. jula saopštila da je 24-godišnji kineski državljanin – koji je prije dvije godine izbačen iz jednog tehničkog fakulteta u Ukrajini – pokušao doći do povjerljivih informacija o programu raketa "Neptun" tako što se sprijateljio s jednim radnikom u odbrambenoj industriji. Vlasti navode da je imao namjeru te informacije predati svom ocu, koji je također uhapšen, kako bi ih proslijedio kineskoj obavještajnoj službi.

Hapšenja su uslijedila samo dan nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski uveo sankcije protiv pet kineskih kompanija zbog pomaganja ruskom ratnom naporu, što je neuobičajeno direktan potez Ukrajine.

Od početka ruske invazije punog razmjera, Peking tvrdi da je neutralan, dok istovremeno kupuje rusku naftu i gas – ključne izvore prihoda za Moskvu – i isporučuje tehnologiju dvostruke namjene ruskoj vojsci. Kijev je, kao i mnogi na Zapadu, gajio nadu da će Kina iskoristiti svoj uticaj na ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi izvršila pritisak za mir.

Ta nada izgleda da polako nestaje.

Kina, koja se ranije ograničavala na isporuku komponenti poput mikročipova, sada, prema vjerovanjima, isporučuje i čitave vojne sisteme. U maju, proruski Telegram kanali tvrdili su da Moskva koristi novo kinesko lasersko oružje za obaranje ukrajinskih dronova.

Ove sedmice, ukrajinska vojna obavještajna agencija saopštila je da Moskva sada lansira mamce za dronove sastavljene unutar Rusije, ali u potpunosti napravljene od kineskih dijelova.

U međuvremenu, Peking je počeo da prima zvaničnike iz okupiranih ukrajinskih teritorija na sajmovima, dok kineske kompanije prodaju tešku opremu ruskim firmama koje posluju na tim teritorijama.

Promjena u ponašanju Pekinga dolazi usred izvještaja da Kina više ni ne pokušava da se predstavi kao neutralna.

Zvaničnici EU rekli su za RSE da je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao glavnoj diplomatkinji EU Kaji Kallas tokom sastanka 3. jula u Briselu da Kina ne želi da Rusija izgubi rat, jer se boji da bi to omogućilo Sjedinjenim Američkim Državama da se direktnije fokusiraju na Kinu. Wang je, prema riječima zvaničnika, negirao da Kina podržava rat, ali su njegove izjave označile odstupanje od ranije nejasne pozicije Pekinga.

Na samitu EU-Kina 25. jula, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je svom kineskom kolegi Xi Jinpingu da su odnosi između Brisela i Pekinga na "prelomnoj tački", uz suptilno upozorenje da je kineski odnos s Moskvom "odlučujući faktor" u tome kako će se ti odnosi dalje razvijati.

Nedavne akcije Ukrajine – od hapšenja zbog špijunaže do sankcija kineskim kompanijama – sugeriraju da i Kijev prilagođava svoj stav.

"Mislim da je došlo do određene evolucije", rekao je Oleksandr Merezhko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.

"Na samom početku postojala je nada da bi Kina mogla biti uključena u mirovni proces. Ali sada smo postali realniji i govorimo otvorenije: Kina podržava Rusiju."

Peking je odbio poziv da prisustvuje mirovnom samitu o Ukrajini u Švicarskoj prošle godine, na kojem su učestvovali predstavnici više od 100 zemalja i organizacija.

Još u decembru, predsjednik Zelenski je izražavao nadu da će obnoviti trgovinske odnose s Kinom na nivou prije rata i produbiti veze s tom zemljom, dok je primao novog kineskog izaslanika u Ukrajini.

Ali taj optimistični ton se promijenio do juna, nakon što je Kina obustavila izvoz dijelova za dronove u Ukrajinu. Nekoliko dana kasnije, Zelenski je otputovao u Singapur i održao, prema mišljenju stručnjaka, svoju prvu javnu kritiku Pekinga od početka invazije.

U julu, na Konferenciji o obnovi Ukrajine u Rimu, upozorio je da će zemlje koje podržavaju Rusiju biti isključene iz poslijeratne obnove – poruka koju su mnogi protumačili kao kritiku upućenu Kini.

Rastuća distanca

U međuvremenu, sporazum između SAD-a i Ukrajine potpisan u junu o ulaganju u kritične minerale također predviđa isključenje zemalja koje podržavaju Rusiju, što dodatno naglašava rastuću udaljenost između Kijeva i Pekinga.

Ipak, Ukrajina postupa oprezno.

Kina i dalje ostaje njen najveći trgovinski partner, izvozeći više u Ukrajinu nego Poljska i Njemačka zajedno. Prekid te trgovine dodatno bi opteretio ratom iscrpljenu ukrajinsku ekonomiju.

Neki u Kijevu vide i koristi u zahlađenju odnosa.

"Dodatna kritika upućena Kini iz Kijeva usklađuje se sa stavom Sjedinjenih Država u njihovoj konfrontaciji s Pekingom", rekla je Vita Holod, članica upravnog odbora Ukrajinskog udruženja sinologa, za RSE.

Za sada, Ukrajina ne prekida veze, ali iluzija o kineskoj neutralnosti je nestala u Kijevu.