Kosovo je ušlo u 2025. godinu znajući da će se održati parlamentarni izbori, ali ne i šta će uslediti posle njih.
Tu su izazovi u konstituisanju Skupštine, uzastopne žalbe Ustavnom sudu, Vlada u tehničkom mandatu sa ograničenim ovlašćenjima i rizik od gubitka stranih fondova u vrednosti od nekoliko stotina miliona evra.
Kada izgleda da ne može biti gore, pojavljuje se pitanje državnog budžeta za narednu godinu – koji, prema procenama Ministarstva finansija, treba da iznosi oko 3,5 milijardi evra.
Bivši ministar ekonomije Haki Šatri (Shatri) ocenjuje da je trenutna situacija "izuzetno zabrinjavajuća".
"Budžet je materijalna osnova funkcionisanja države. Ako se ta osnova uruši, država bankrotira, ne može da funkcioniše", rekao je on za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Da bi se to izbeglo, budžet mora da prođe kroz nekoliko faza, kako bi mogao da stupi na snagu 1. januara 2026. godine.
Da bi se budžet za sledeću godinu usvojio na vreme neophodna je funkcionalna Skupština.
Faze usvajanja budžeta
Budžet za narednu godinu počinje da se priprema već u martu, kroz nekoliko budžetskih ciklusa, a zatim se šalje svim institucijama koje se finansiraju iz budžeta na razmatranje.
Vlada, u idealnim uslovima, obavi sve pripreme i, prema Zakonu o upravljanju javnim finansijama, krajnji rok za usvajanje budžeta je 30. oktobar.
Tako poslanici imaju dva meseca – od 1. novembra do 31. decembra – da razmotre dokument u dva čitanja, u komisijama, i izvrše potrebne izmene.
Međutim, nastaje prvi problem - Kosovo ima Vladu u tehničkom mandatu sa ograničenim ovlašćenjima.
U Zakonu o Vladi ne pominje se termin "vlada u tehničkom mandatu", već "vlada u ostavci", koja se definiše kao vlada koja funkcioniše nakon raspuštanja Skupštine i do izbora nove vlade.
Zakon predviđa da takva vlada ne može da usvaja nove zakone, ali može Skupštini da predloži usvajanje državnog budžeta.
Do ovde ide relativno dobro.
Međutim, Kosovo ima i još jedan problem - čeka se odluka Ustavnog suda o tome da li je Skupština konstituisana u skladu sa zakonima i pravilima, a u zavisnosti od odluke može se odložiti i proces usvajanja budžeta.
"Ukoliko ostanemo bez (formirane) Vlade i Skupštine, postoji rizik da od 1. januara neće biti budžeta i da nijedna isplata ne može da se izvrši bez odluke Skupštine", kaže Šatri.
Među plaćanjima koja bi bila blokirana su: plate, penzije, sredstva za gorivo za policiju i vojsku, kao i nabavke potrošnog materijala za institucije.
"Praktično, to bi značilo stavljanje katanca na državu", ocenjuje Šatri.
Govoreći o rokovima za usvajanje budžeta, ministar finansija u tehničkom mandatu Hekuran Murati rekao je pre nekoliko dana da će Vlada "učiniti sve, u interesu države i republike, kako bi institucije nastavile da funkcionišu neprekidno, kao i do sada".
Sednica Vlade Kosova (foto-arhiv)
Druga opcija
Da bi se izbegla blokada, postoji i druga mogućnost.
U slučaju da Vlada usvoji budžet, a poslanici zakasne sa završetkom potrebnih procedura, izvršna vlast može da predloži dopunu/izmenu aktuelnog Zakona o budžetu, kako on ne bi istekao 31. decembra, već da se omoguće tekući rashodi za januar ili čak februar – po mesečnom proseku iz prethodne godine, poznatom kao pravilo 1/12.
Bivši ministar ekonomije Haki Šatri podseća da se nešto slično Kosovu dogodilo dva-tri puta od proglašenja nezavisnosti.
Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti.
Kakav zakon može da se predloži ako se rokovi ispoštuju?
Vršiocu dužnosti premijera Aljbinu Kurtiju (Albin) ostalo je još nekoliko dana da Skupštini predstavi sastav nove vlade i vidi da li će ona dobiti potrebne glasove.
Čak i ukoliko on ili neko drugi uspe da formira Vladu i započne proceduru usvajanja budžeta, Šatri ne veruje da će taj dokument biti dobro osmišljen, imajući u vidu situaciju kroz koju je zemlja prošla.
Zašto? Jer, kako kaže, nije bilo ministra sa punim ovlašćenjima koji bi mogao da izradi adekvatne razvojne politike za narednu godinu, pa budžet za 2026. može da bude samo kopija prethodnog.
Fabrika na Kosovu (foto-arhiv)
Ostale ekonomske štete
Predsednik kosovske Privredne komore Ljuljzim Rafuna (Lulzim) ocenjuje za RSE da Kosovo ozbiljno trpi zbog nedostatka potpuno razvijenih institucija.
"Preduzećima je potrebna predvidljivost – da znaju kakve će biti fiskalne politike, koja su planirana ulaganja u kapitalne projekte, kako bi javne investicije podstakle i privatne", ističe on.
On navodi da fokus u budžetskim izdvajanjima za narednu godinu treba da bude, između ostalog, na reformama fiskalne politike, povećanju budžeta za kapitalne investicije i poboljšanju imidža države, što bi otvorilo vrata stranim ulaganjima.
Šatri pominje i potrebu korišćenja mogućnosti za javne kredite i zajmove, kako bi se obezbedio prostor za dinamičan razvoj zemlje.
Prema izveštaju Svetske banke, predviđa se pad privrednog rasta sa 3,6 odsto u 2024. na tri odsto u 2025. godini za zemlje Zapadnog Balkana.
Najveći pad predviđen je za Srbiju i Kosovo, koje, ipak, ostaju nešto iznad regionalnog proseka.
Priredio: Zvjezdan Živković