"Ja sam tvoj komšija, Volođa. Stanovi su ti prodati. Pozovi me - hitno je."
Kada je ta poruka stigla do Svitlane Kolisničenko i njene porodice u maju 2024, potvrdila je njihove najgore strahove u vezi sa imovinom koju su ostavili na Krimu nakon preseljenja u Kijev.
Od početne ilegalne ruske okupacije Krima 2014. godine -- i pune invazije na Ukrajinu 2022. godine -- ruske vlasti su zaplijenile stotine zgrada, kuća i druge imovine na Krimu, prema međunarodnim posmatračima za ljudska prava.
U slučaju Kolisničenko, saznali su da bivši ukrajinski vojnik, koji je sada ruski državljanin, živi u njihovom trosobnom stanu bez njihovog pristanka. Tu je takođe prijavio svoju djecu i suprugu kao stanovnike.
Novi zakupac sigurno nije plaćao zakupninu porodici Kolisničenko.
"Mislim da su mu naša komšinica Ljudmila i njen muž Vitalij dali ključeve", rekla je Kolisničenko. "Mora da je počela da izdaje naš stan ili tako nešto."
Za ovo je, kaže, saznala tek kada ju je Volođa pozvao da joj kaže da Ljudmila "pušta strance u stan, uključujući i vojnike".
"U mojoj zgradi, u kojoj smo nekada živjeli, već ima sedam takvih stanova. Ispostavilo se da je to masovna pojava", rekla je Kolisničenko.
Vaš browser nepodržava HTML5
Rusi zaplijenili stotine ukrajinskih nekretnina na Krimu
Prema organizacijama za zaštitu ljudskih prava, zapljena imovine koja pripada Ukrajincima koji se protive ruskoj okupaciji bila je sistematska i u masovnim razmjerama.
Čini se da su česta meta bili oni poput Kolisničenko koja je odbila ponudu za ruski pasoš.
"Bili smo protiv politike Rusije -- zato nismo uzeli pasoš, to je jedini razlog", rekla je Kolisničenko. "Imala sam puno pravo da dobijem pasoš i majka mi je u Rusiji, ali nisam željela. Nije mi se dopala ova agresija."
Ova politika je stotine Ukrajinaca koštala domova i zgrada, kažu posmatrači.
"Ako zemlje tretiraju rusku agresiju nepovoljno i uvedu sankcije, onda će se njeni građani smatrati neprijateljskim", rekao je Mikita Petrovets iz neprofitnog Regionalnog centra za ljudska prava. U ovakvim slučajevima, po ruskom zakonu, "može doći do odgovarajuće konfiskacije imovine".
Mnogi vlasnici ukrajinskih nekretnina dobili su oko godinu dana da prenesu ili prodaju svoju imovinu, rekao je Petrovets, nakon čega je "počela prinudna prodaja putem sudskih naloga. Sada se takve parcele prodaju na aukcijama. Iz ove perspektive, njihova imovina se faktički ekspropriše".
Julija Stežko, čija je porodica uložila u zemljište na Krimu i planirala tu izgraditi kuću, otkrila je da je ono zaplijenjeno sudskom odlukom nakon što su napustili poluostrvo.
Zemljište, koje je opisala kao "sa pogledom na more, generalno lijepo imanje", predstavlja značajan gubitak.
"Kupili smo ga ušteđevinom cijele porodice", kaže ona i dodaje da su se nadali da će njihova djeca provoditi odmor tamo u skladu sa porodičnom tradicijom. "Osim toga, tu je sahranjen moj deda po majci."
Kada se raspitivala kod vlasti na Krimu, Stežko je rečeno "da je stupio na snagu dekret po kome ja nemam prava na imovinu i to je to."
Godine 2023. ruske vlasti na Krimu objavile su namjeru da prodaju oko 1.000 nekretnina, uključujući stan u Jalti koji pripada Oleni Zelenskoj, supruzi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je prodat za 44 miliona rubalja (530.000 dolara).
Do kraja 2023. godine, više od 2.600 imovine koja je pripadala Ukrajincima bilo je nezakonito prisvojeno, pokazala je istraga RSE-a Crimea.Realities.
Rusija više nije vezana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima
U martu 2020, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se skoro cijeli Krim proglašava takozvanom graničnom teritorijom Rusije. Tim aktom je zabranjeno "stranim državljanima," uključujući Ukrajince, da posjeduju zemljište na okupiranom Krimu.
Prema ukrajinskom zakonu, ništa se nije promjenilo; vlasništvo Ukrajinaca je i dalje u potpunosti priznato. Međutim, ruski zvaničnici na Krimu objavili su dugačke liste adresa i oznaka zemljišnih parcela koje planiraju da zaplijene.
Regionalni centar za ljudska prava je dokumentovao da se za samo tri godine broj parcela u vlasništvu takozvanih stranih državljana na Krimu smanjio za 50 odsto -- sa preko 11.000 na 5.000.
Evropski sud za ljudska prava (ECHR) tužio je zbog zapljene zemlje i proglasio rusku politiku nezakonitom. Ali 2022. godine, Rusija je izbačena iz Savjeta Evrope i više nije članica Evropske konvencije o ljudskim pravima, što znači da njena vlada više nije pravno vezana presudama suda.
Ruske vlasti su od tada izjavile da odluke ECHR-a neće biti sprovedene.
Oko 1.101 tužba koju su Ukrajinci podnijeli Evropskom sudu za ljudska prava zbog kršenja ljudskih prava na okupiranom Krimu ostaje u evidenciji, više od polovine zbog eksproprijacije imovine.