Kakve su posljedice čestih promjena ministara u Vladi Sjeverne Makedonije?

Neki od ministara na sjednici parlamenta na kojoj je izabrana aktuelna vlada koju predvodi Hristijan Mickoski, 22. juna 2024.

Bekim Sali i Muhamed Hodža sigurno će biti nova imena u makedonskoj Vladi koju predvodi premijer Hristijan Mickoski – jedan kao prvi potpredsjednik, a drugi kao ministar zaštite okoliša. Oni će popuniti dvije pozicije koje je do lokalnih izbora obavljao jedan od lidera koalicije VREDI (VLEN), Izet Medžiti, koji je postao gradonačelnik Čaira.

Ali "osvježenja" vladinih redova tu neće stati. U narednim mjesecima očekuje se i velika rekonstrukcija u Ilindenskoj broj 2 - potez o kojem se u javnosti već dugo govori i za koji se kao kandidati za zamjenu spominje nekoliko ministara iz sva tri vladina partnera - VMRO-DPMNE, VREDI i ZNAM.

Rekonstrukcije nisu ništa novo i rijetko za makedonske vlade, a česte promjene ministara negativno utiču i na integritet samih institucija, ali i na projekte i reforme u raznim sektorima, prema mišljenju nekih stručnjaka sa kojim je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RFE).

Podaci o promjenama ministara, na primjer, pokazuju da u nekim resorima, u prosjeku, ministar nije ostao na funkciji ni dvije godine.

"Administracija je umorna jer se čini kao da svaki put kada dođe novi ministar, počinje ispočetka umjesto da ima kontinuitet koji je trebao biti osiguran u prošlosti u svim ovim diskusijama o reformama javne uprave", kaže za RSE Neda Maleska-Sačmaroska, izvršna direktorica nevladinog Centra za upravljanje promjenama (CUM).

Ovaj centar, između ostalog, već dugi niz godina prati administrativne reforme i provedbu vladinih programa.

Čitajte: Nakon makedonskih lokalnih izbora neizbježna rekonstrukcija Vlade

Lijena administracija i nedostatak većih reformi

Česta smjena ministara, posebno bez konkretnih objašnjenja i bez mjerljivih rezultata njihovog rada, utiče i na integritet i političara i samih institucija, smatra Gordan Georgiev, suosnivač i predsjednik Foruma za razumnu politiku (FRP).

"Znamo da je prilikom imenovanja ministara prvi i najvažniji kriterij često stranačka lojalnost i pozicija određenih funkcionera u samim političkim strankama, ali to ni na koji način ne može biti mjera kvaliteta, kvalifikacija, kompetentnosti. U takvom 'koruptivnom sistemu', naravno, najveću štetu trpe institucije, a onda naravno i građani", rekao je Georgiev za RSE.

Posljedice, kako ističe, su da institucije i administracija postaju lijene, bez motivacije za rad, bez jasnih pravila igre i bez ikakvih izgleda za provođenje velikih reformi.

Integritet o kojem Georgiev govori bio je i dio istraživanja javnog mnijenja koje je FRP proveo u periodu od 15. do 25. avgusta na uzorku od 1.027 ispitanika.

Među rezultatima je bio i taj da 73,2 posto građana ne vjeruje da u Sjevernoj Makedoniji postoji političar ili nosilac javne funkcije s integritetom (moralnim, iskrenim, poštenim, stabilnim i ispunjavajućim). Zanimljiva je činjenica da 22 posto građana vjeruje da institucije djeluju pošteno i zakonito, dok 45 posto izražava jasno nepovjerenje u institucije.

Kako osigurati kontinuitet?

Nedostatak kontinuiteta i sposobnosti provođenja programa i reformi, što naši sagovornici ističu kao dio problema s čestim promjenama ministara, mogao bi se prevladati profesionalizacijom dijela osoblja.

Maleska-Sachmaroska iz CUP-a ističe da to ne bi bio problem kada bi državni sekretari bili profesionalci, uprkos činjenici da se radi o političkim procesima.

"Uprkos tome što su se pokušavali dovesti iz administracije, u većini slučajeva dolaze negdje izvan institucija i to ne osigurava kontinuitet. Druga stvar koja također ima veliki utjecaj su kabineti ministara. Kada ministar ode, odlaze i kabineti, jer i ovdje najčešće dolaze izvana, iako zakonski postoji mogućnost da imaju državne službenike kojima će za to biti isplaćen određeni iznos naknade", kaže Maleska-Sačmaroska.

Sjednica Vlade Sjeverne Makedonije, april 2025.

Ministri nakon nepune dvije godine

Među resorima u kojima su se ministri najčešće mijenjali, najduže liste su u zdravstvu, obrazovanju i nauci, pravosuđu, kulturi…

Sadašnji šef Ministarstva zdravlja Azir Aliu je 19. ministar po redu od 1991. godine kada je zemlja proglasila nezavisnost. Ako uzmemo prosjek, 19 promjena u 35 godina znači manje od dvije godine mandata za svakog ministra. Najduže mandate na ovim pozicijama imali su Nikola Todorov iz VMRO-DPMNE i Venko Filipče iz Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), nakon šest, odnosno pet godina.

Aliu je ministar od juna ove godine, a njegovo ime se već spominje kao jednog od onih koji bi bili zamijenjeni u rekonstrukciji vlade u narednim mjesecima.

"Kao ministar, nastaviću sa svojim procesima i odgovornostima sve dok sam ministar u ovoj instituciji", rekao je Aliu u intervjuu za RSE 9. novembra kada su ga pitali da li će biti među onima koji će biti zamijenjeni.

Pored zdravstva, tu je i resor obrazovanja i nauke, gdje je sadašnja Vesna Janevska 13. ministrica u posljednjih 25 godina. Prije 2000. godine, ovaj resor je bio podijeljen na dva ministarstva – jedno za obrazovanje i jedno za nauku.

U ovom sektoru su posljednjih godina najavljivane strategije, reforme, novi koncepti, dok se s druge strane u praksi ponavljaju problemi s nedostatkom udžbenika, odsustvom fakulteta sa Šangajske liste, lošim rezultatima na međunarodnom PISA testiranju učenika...

Ministarstva kulture i pravde su također među rekorderima po broju promjena ministara. Od 1991. godine u kulturi je bilo 17 ministara, dok je u pravosuđu 15.

Kakve se promjene očekuju u Vladi?

Budući ministar okoliša i prostornog planiranja Muhamed Hodža biće 16. po redu od 1998. godine, kada je ovaj resor osnovan.

Ovo će biti prvo ministarsko iskustvo za Hodžu, koji je tokom vladavine SDSM-a i DUI-a bio portparol Vlade.

Bekim Sali, koji će biti prvi potpredsjednik Vlade, već ima ministarsko iskustvo od 2022. godine. On je jedan od ministara koji su vodili Ministarstvo zdravstva u vladi SDSM-a i DUI-a, u periodu kada je dio nje bila i Alternativa, čiji je Sali kadar.

Sali, osim što će biti prvi potpredsjednik Vlade, trebao bi voditi i neko ministarstvo, ali zbog pregovora između partnera u VREDI još nije zvanično potvrđeno koji će resor preuzeti.

Veće restrukturiranje, prema očekivanjima partnera u vladi, trebalo bi se dogoditi u narednim mjesecima, a glasine kažu da bi obuhvatilo neke od ministara i iz VMRO-DPMNE i iz ZNAM, kao i da je moguća zamjena resora između partnera.