Ulaganjem od 1,9 milijardi eura kroz kredit koji je najavila Velika Britanija, Vlada Sjeverne Makedonije postavlja ambiciozan cilj: u roku od pet godina, makedonske željeznice će dobiti modernu prugu od sjevera do juga, kojom će se putnički vozovi kretati brzinom od 160 kilometara na sat do Soluna i Beograda, a teretni vozovi brzinom od 120 kilometara na sat.
Plan je da se što više održi postojeća trasa, na kojoj će se izgraditi potpuno nova željeznička pruga, i da se paralelno sa njom postavi druga linija, što bi rezultiralo oko 200 kilometara moderne dvosmjerne željezničke pruge, objašnjava za Sjevernomakedosni servis radija Slobodna Evropa (RSE) direktor javnog preduzeća Makedonske željeznice – Transport, Siniša Ivanovski.
"Nećemo zadržati postojeću željezničku prugu sjever-jug. Zadržaćemo samo trasu i izgradiće se potpuno nova željeznica, jer su parametri sadašnje za maksimum 100 kilometara na sat i ona nije ista ni po jednom parametru kao ona za 160 kilometara na sat. Dakle, cijela željeznica u oba smjera, sa elektrifikacijom i signalizacijom, trebalo bi da košta najviše 1,9 milijardi eura", kaže Ivanovski u intervjuu za RSE.
Čitajte: Posle tri decenije, tunel na železnici između Skoplja i Sofije kreće ka realizacijiPrema sporazumu sa britanskom vladom, dodaje on, jedan od uslova je da izvođač radova na željeznici bude britanska kompanija, koja će izvesti 20 odsto ukupne vrijednosti, što će staviti na raspolaganje 1,5 milijardi eura za podizvođače, odnosno makedonske kompanije. Međutim, Ivanovski ističe da je problem što u zemlji nema kompanija specijalizovanih za izgradnju i održavanje željeznica.
Željeznička infrastruktura je trenutno na veoma niskom nivou, sa prugom na kojoj se vozovi kreću maksimalno 50 kilometara na sat, na nekim dionicama sa krivinama čak i sporije od 20 kilometara na sat.
Željeznica će razvijati i turizam
Zamjenik premijera i ministar saobraćaja Sjeverne makedonije Aleksandar Nikoloski u novembru je najavio da se priprema izgradnja "brze željeznice" od Skoplja do Soluna i, prema njegovim riječima, na ovaj način zemlja će razvijati i turizam.
Rekao je da je Vlada usvojila odluku o urbanističkom rješenju za lokalitet Stobi, gdje se takođe otvaraju nove vinarije u regionu Tikveš.
Nikoloski je naglasio da je cilj ovih aktivnosti olakšavanje izgradnje novih hotelskih kapaciteta i zadržavanje turista koji prolaze kroz Koridor 10, odnosno rutu E-75.
Nova željeznička pruga koja bi trebala povezivati gradove Niš i Skopje u planu je izgradnje. Ona je dio projekta Koridor 10 koji će povezivati Atinu, Solun, Skopje, Niš, Beograd, Zagreb, Ljubljanu i Salzburg.
Međutim, dio stručne javnosti sa ozbiljnim rezervama gleda na najavljenu "brzu prugu", upozoravajući da se projekat gurne bez dovoljne analize i sa potencijalno velikim finansijskim rizikom za državu.
Čitajte: Bugarska odobrila nacrt sporazuma za željeznički tunel sa Sjevernom MakedonijomProfesor Dejan Trajkovski sa Univerziteta Svetog Klimenta Ohridskog vidi projekat kao "gubitak" i prema njegovim riječima će koštati mnogo više od kredita od 1,9 milijardi eura, odnosno kaže da bi sa kamatama i neprijavljenim gubicima iznos dostigao 3,3 do 3,5 milijardi eura.
"Vlada se sprema da ne pozajmljuje milijarde eura za gubitaški projekat nazvan brza željeznica, bez ikakve ekonomske analize, bez studija izvodljivosti, bez javne rasprave, samo nepromišljenom političkom odlukom. Oni žele željeznicu koja će donositi gubitke, umjesto struje i profita od Vardarske doline", kaže Trajkovski.
Direktor Makedonskih željeznica - Infrastruktura Siniša Ivanovski kaže da se trenutno sprovode studija izvodljivosti, procjena uticaja na životnu sredinu i druge studije za projekat koje bi trebalo da pokažu kako se gradi trasa.
Što se tiče ekonomske isplativosti, on kaže da s obzirom na to da je zemlja trenutno posljednja u regionu po pitanju infrastrukturnih projekata (željeznička i putna infrastruktura), očekuje da će Sjeverna Makedonija imati koristi od projekta.
Ekonomska isplativost
"Luke u Grčkoj doživljavaju kontinuirani rast obima posla, a najbrža i najefikasnija ruta za transportne kompanije prolazi kroz Sjevernu Makedoniju. Što je ruta kraća, to su troškovi niži, što je direktna korist i za nas", objašnjava Ivanovski.
Da li će se investicija u potpunosti vratiti pokazaće studije, dodaje on, ističući da infrastrukturni projekti retko imaju direktan finansijski povraćaj. Prema njegovim rečima, suštinska uloga ovih projekata je poboljšanje kvaliteta života i usluga za građane i javni prevoz, koji se najčešće subvencioniše u svim velikim metropolama, kaže on.
Vlade Sjeverne Makedonije i Bugarske potpisale su 6. novembra sporazum o izgradnji međunarodnog željezničkog tunela na Koridoru 8.
Planirani tunel dio je šireg panevropskog Koridora 8, saobraćajnog koridora koji spaja jadransku i crnomorsku obalu. Trasa povezuje Bari i Brindisi u Italiji s lukom Drač u Albaniji, odakle se pruža kroz južni Balkan prema Bugarskoj i dalje do Varne na Crnom moru.
Cestovna i željeznička mreža prate sličan pravac, povezujući ključne gradove poput Tirane, Skoplja, Sofije i Plovdiva.
Pored Koridora 10, zemlja, dijelom britanskog kredita, planira i kompletnu rekonstrukciju željezničke pruge Skoplje-Kičevo, preko Tetova i Gostivara. Ova dionica se razmatra kao ključno rješenje za buduću željezničku vezu sa Albanijom. Dvije zemlje traže rješenje za vezu jer se ruta do Ohrida nalazi u području pod zaštitom UNESCO-a. Veza sa Albanijom bi se izgradila u roku od najmanje osam godina, kaže Ivanovski.