Agencija za audio vizuelne medijske usluge (AMU) izradila je digitalnu mapu medijskog vlasništva, koja potvrđuje da televizije sa nacionalnom frekvencijom dominantno kontrolišu kompanije i pojedinci iz regiona, uglavnom iz Srbije.
Takođe, vlasništvo i suvlasništvo u dijelu medija imaju članovi užih porodica, a može se uočiti povezanost različitih medija preko fizičkih i pravnih lica.
Iz AMU su za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštili da podaci o vlasništvu u medijima ne pokazuju nedozvoljenu medijsku koncentraciju, niti se može spekulisati o postojanju skrivenog vlasništva.
"Agencija se oslanja isključivo na zvanične, prijavljene i verifikovane podatke, koji predstavljaju jedinu pravno relevantnu osnovu za naš rad. Agencija ne može spekulisati o mogućem postojanju skrivenih vlasnika", saopšteno je za RSE iz AMU.
A direktor Media centra Goran Đurović za RSE kaže da se na osnovu dostupnih podataka, neće moći sa potpunom sigurnošću utvrditi ko su stvarni vlasnici medija u Crnoj Gori.
Čitajte: Od pet crnogorskih televizija četiri u vlasništvu struktura iz SrbijeVlasnička struktura iz Srbije
Digitalna mapa vlasništva u medijima bi trebalo da omogući pregled vlasništva svih pružalaca audio vizuelnih usluga i prepoznavanje povezanih lica kroz poslovne veze, porodične relacije ili zajedničko učešće u drugim kompanijama.
Od šest televizija koje, prema AMU, imaju nacionalnu pokrivenost, četiri su u većinskom vlasništvu pojedinaca i kompanija izvan Crne Gore.
To su televizije Adria, Prva, Vijesti i Nova. One imaju razgranatu šemu vlasništva koja sadrži i do nekoliko desetina imena firmi i pojedinaca.
Za razliku od tih televizija E TV, koju je AMU označio emiterom sa nacionalnom pokrivenošću ima samo jednog vlasnika.
Mapa vlasništva u mediju E TV
Dok je osnivač Javnog servisa RTCG Skupština Crne Gore.
Mapa je izrađena na osnovu informacija o vlasništvu koje su dostavili sami mediji. A struktura vlasništva, po mišljenju predsjednika Savjeta AMU Branka Boškovića, nije zadovoljavajuća:
"Zato što imamo veliki broj medija koji nije u vlasništvu lica iz Crne Gore nego lica van države. To može u nekim potencijalnim okolnostima može biti sporno i alarmantno."
Goran Đurović, Media centar
I direktor Media centra Goran Đurović za Radio Slobodna Evropa naglašava da mapa AMU pokazuje značajnu koncentraciju vlasništva iz država regiona:
"Najveći uticaj i najznačajnija vlasnička struktura dolazi iz Srbije može uticati na podsticanje medijskog pluralizma. Jer postavlja se pitanje zašto bi medij, čiji su vlasnici iz Srbije, informisali na objektivan način o pitanjima koji su za građane Crne Gore od životnog značaja."
Direktorica AMU Sunčica Bakić je navela da su medijska tržišta susjednih država višestruko veća i uticajnija i da se uz medijski sadržaj prelivaju politički uticaj, finansijski interesi i poslovne veze.
Direktorica Agencije Sunčica Bakić
"Onaj ko finansira taj oblikuje medijski narativ i utiče na javno mnjenje, institucije i demokratske procese", rekla je Bakić.
Ona je potvrdila da Zakon kojim se reguliše pitanje vlasništva u medijima ima paradoks – veoma liberalan pristup ulaska kapitala na to tržište, a ograničenja koja se odnose na koncentraciju vlasništva su mala i gotovo nepostojeća.
Ipak iz AMU objašnjavaju za RSE da nije utvrđeno da na crnogorskom medijskom tržištu postoji nedozvoljena medijska koncentracija.
Takođe, nije zabilježeno da jedan emiter sa nacionalnom dozvolom učestvuje sa više od 25 posto kapitala ili prava glasa u drugom nacionalnom emiteru.
Čitajte: Crnogorski mediji označeni kao saradnici uhapšenog biznismena odbacuju optužbeZakonom je zabranjeno da isto fizičko ili pravno lice, na istoj teritoriji emituje više od jednog radijskog ili televizijskog programa sa istom ili sličnom programskom osnovom, ili da ima više od 30 posto kapitala u drugom lokalnom ili regionalnom emiteru na istoj teritoriji.
Prema objavljenoj mapi, jedno pravno ili fizičko lice ima vlasništvo u dva ili više medija potvrđuje AMU:
"Iako digitalna mapa vlasništva prikazuje određene porodične i poslovne veze među vlasnicima medija, takve povezanosti same po sebi nijesu zabranjene, jer zakon ne prepoznaje te relacije kao osnov za ograničavanje koncentracije", naveli su iz AMU.
A Goran Đurović kaže da su vlasnici medija formalno izvršili redistribuciju vlasništva kako bi ispunili zakonom propisane uslove:
"Teško se mogu zaobići zakonska rješenja i procedure kako bi došlo do nedozvoljene medijske koncentracije. Jer bi takav pokušaj za posljedicu imao oduzimanje dozvole za emitovanje nekog medija."
U posljednjem izvještaju o napretku Evropska komisija je upozorila na kašnjenja u imenovanju članova Savjeta Agencije za audio vizuelne usluge.
Čitajte: Upozorenja u 'najboljem izvještaju' Brisela o napretku Crne GorePorodično (su)vlasništvo u medijima
Zakon nalaže da svaka medijska kuća mora da objavi ko su akcionari, vlasnici i povezana lica kako bi građani znali ko stoji iza informacija koje se plasiraju.
U komercijalnim medijima dio vlasništva dijele članovi uže porodice, a među pojedinima su i maloljetna djeca.
Čitajte: Pogoršana bezbjednost novinara u Crnoj Gori, 19 napada za devet mjeseciNa pitanje da li postoji mogućnost da se iza pojedinih imena formalnih vlasnika kriju stvarni vlasnici, u AMU kažu da ne mogu spekulisati o postojanju skrivenih vlasnika jer se oslanjaju na zvanične podatke koje su im dostavili mediji:
"Upravo digitalna mapa omogućava javnosti, novinarima i istraživačima da prepoznaju eventualne nedosljedne, nepotpune ili sumnjive informacije."
I Goran Đurović smatra da se podaci, koji ukazuju da se čitave porodice nalaze u strukturi vlasništva u medijima, mogu tumačiti dvojako:
"Da je čitava vlasnička struktura napravljena kao porodični biznis, a moguće je i da se iza određenih članova porodice koja je u vlasničkoj strukturi kriju i neki drugi centri ekonomske i političke moći."
Kaže da će se fenomen skrivanja vlasnika nastaviti:
"One koji odluče da skrivaju podatke neće spriječiti zakonska procedura, to će nastaviti da rade i trudiće se da budu što manje transparentni."
Evropskim aktom o slobodi medija se zahtjeva da vlasništvo u medijima mora biti u potpunosti transparentno, rekla je Bakić:
"Mi taj zahtjev ispunjavamo i prije formalne obaveze. A platforma može imati za rezultat da ogoli uticaj uredničke politike, ili da pokaže da postojeća rješenja nisu dovoljna da se medijsko tržište zaštiti i gradi u pravcu veće nezavisnosti i slobode medija."
Iz AMU navode da podaci o vlasništvu omogućavaju njihovu analizu i tumačenje, te predstavlja standard predviđen Evropskim aktom o slobodi medija (European Media Freedom Act - EMFA).