Kristina Krudu (Cristina Crudu) gleda preko svojih stabala jabuka i žali se da bi njeno preduzeće uskoro moglo da bankrotira zbog ekonomskih stresova koje je Moldavija pretrpela od opšte invazije Rusije na susednu Ukrajinu.
Moldavija je i dalje čvrsto vezana za poljoprivredu, s više od četvrtine stanovništva zaposlenog u poljima, vinogradima i voćnjacima. Dok se priprema za parlamentarne izbore 28. septembra, ona je takođe plodno tlo za antizapadne narative koje Kremlj širi onlajn, usled sasvim stvarnog rasprostranjenog siromaštva.
"Ne možemo da izvozimo u Evropsku uniju jer nemamo sertifikate koje zahtevaju. Bilo je mnogo lakše izvoziti u Rusiju", rekla je Krudu za Moldavski servis RSE.
Poljoprivrednica koja se bavi voćem oko 20 godina u okrugu Dondušeni, manje od 25 kilometara od ukrajinske granice, muči se da se prilagodi usred ozbiljnih poremećaja u trgovini s Rusijom od 2022. godine.
"Ne možemo čak ni da pokrijemo troškove berbe voća", rekla je ona, dodajući da će glasati za opozicione socijaliste, koji su deo koalicije Patriotski izborni blok koja izaziva prozapadnu vladu Moldavije.
Pročitajte i ovo: Debata o razdvajanju u EU: Put Moldavije i Ukrajine ka članstvu pod lupomSocijaliste predvodi Igor Dodon, bivši moldavski predsednik koji dugo održava bliske veze s Moskvom. On je sadašnju demokratski izabranu vladu nazvao "kriminalnim režimom".
Krudu se nada da Dodon može da obezbedi bolje cene za njene plodove. "Ako se ništa ne promeni posle izbora, poseći ćemo voćnjak i to je to", rekla je ona.
Rat pred vratima
Daleko od toga da samo ona ima takav stav. Odluka Moskve da pošalje tenkove u Ukrajinu teško je pogodila Moldaviju, ne samo poremećajem trgovine, već je i povećala cene energenata i izazvala skok inflacije.
Zvanična statistika za 2024. godinu pokazala je da je 33,6 odsto Moldavaca živelo ispod granice siromaštva u poređenju sa 24,5 odsto pre rata. Inflacija je dostigla oko 35 odsto u mesecima posle početka invazije, iako je do avgusta 2025. godine pala na 7,32 odsto, pokazuju podaci Nacionalne banke.
Moldavska ekonomija je imala rast od samo 0,1 odsto u 2024. godini, posle dubokog pada u 2022. i blagog oporavka u 2023. godini. Zemlja sa 2,4 miliona stanovnika takođe je morala da apsorbuje više od 130.000 ukrajinskih izbeglica.
Nisu svi birači ubeđeni porukama opozicije. Neki su potpuno odustali.
Socijalna radnica Margareta Pasla razgovara sa RSE u svom rodnom selu Kuselauka na severoistoku Moldavije.
"Glasam već toliko godina, ponekad za jedne, ponekad za druge, uvek se nadam da će stvari biti bolje. Ali nikada nisu", rekla je 75-godišnja Margareta Pasla za RSE.
Iako je u penziji, ona nastavlja da radi kao socijalna radnica u dva sela, dva sata vožnje jugoistočno od voćnjaka Kristine Krudu.
Njena mesečna penzija u vrednosti od oko 130 evra jedva pokriva račune za komunalne usluge, rekla je ona, uprkos tome što je povećana za oko 80 odsto u poslednje četiri godine.
"Ne mislim da ću više glasati; ionako se ništa neće promeniti. Nama, u selima, ostaje naše blato i naše muke", dodala je ona.
Pravi ekonomski problemi su pozadini sve ogorčenije predizbornu kampanju u kojoj vlada upozorava da Moskva igra zlonamernu ulogu putem kampanja dezinformisanja na društvenim mrežama i ilegalnih napora za kupovinu glasova.
Onlajn armija dezinformacionih botova Kremlja
Uoči izbora u Moldaviji, lažni nalozi i mreže botova, često generisane veštačkom inteligencijom, preplavljuju društvene mreže proruskim narativima i neosnovanim tvrdnjama o prevari.
Vlasti su pokrenule partnerstva s platformama poput TikToka, Fejsbuka i Instagrama kako bi se suprotstavile dezinformacijama. Stručnjaci, međutim, kažu da je odgovor spor.
TikTok navodi da je uklonio hiljade lažnih naloga, mada kritičari ostaju skeptični.
U avgustu je lokalni tink-tenk identifikovao mrežu od 910 naloga na društvenim mrežama koji šire ruske narative. Mreža je, kako je navedeno, napadala EU, evropske integracije Moldavije i diskreditovala proevropske lidere u Kišinjevu.
Snimci ekrana s TikToka, Fejsbuka i Instagrama naloga koji šire lažne narative u Moldaviji
Tokom predsedničkih izbora prošle godine, dipfejkovi su prvenstveno bili usmereni na prozapadnu predsednicu Maju Sandu. Ovog puta, digitalno manipulisane slike ili video snimci prikazivali su obične ljude koji promovišu kandidate naklonjene Kremlju.
Strategija koja stoji iza ovih lažnih naloga i bot mreža jeste iskorišćavanje algoritama društvenih mreža i predrasuda javnosti, često koristeći "verodostojne" avatare kao što su slike atraktivnih žena, tetki sa cvećem ili imena poznatih ličnosti.
TikTok je potvrdio te obrasce, prijavivši uklanjanje više od 4.500 sadržaja zajedno sa 100.000 lažnih naloga koji su kršili pravila o građanskom i izbornom integritetu, dezinformacijama ili sadržaju generisanom veštačkom inteligencijom.
Policija je 22. septembra izvršila racije na više lokacija širom zemlje, usmerene na, kako je navela, "pripremu masovnih nereda i destabilizacije, koji su koordinisani iz Ruske Federacije preko kriminalnih elemenata".
Kremlj je više puta optužio Moldaviju za "antirusku histeriju" i negirao da se meša u, kako je to rekla predsednica Maja Sandu (Maia), "najznačajnijim izborima" u istoriji njene zemlje.
Nade za evropsku budućnost
Ekonomski problemi Moldavije nisu povezani samo s ratom u Ukrajini. Stanovništvo Moldavije, koja je dugo jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, smanjuje se od pada komunizma, pošto ljudi odlaze u EU i druge zemlje da bi pronašli posao.
Na prethodnim izborima, kako se procenjuje, milion emigranata bilo je ključno u jačanju glasova za prozapadne snage i možda će to učiniti i ovog puta.
Vlada dotle insistira da će njeni napori u evropskim integracijama uroditi plodom ako je birači budu pridržali.
"Upravo smo potpisali sa Evropskom unijom plan rasta od 1,9 milijardi evra za naredne tri godine", rekao je Marsel Spatari, kandidat stranke PAS predsednice Sandu, tokom nedavne predizborne debate koju je organizovao Moldavski servis RSE.
On je rekao da će sporazum osigurati "hiljade kilometara popravljenih puteva, izgradnju terminala za međunarodnu trgovinu, mostova preko reke Prut i završetak investicija u električne interkonekcijske mreže s Rumunijom".
Kristina Bejereanu i njen suprug Dumitru na svojoj farmi u okrugu Leova, jugozapadna Moldavija
To je poruka koju neki birači prihvataju. U okrugu Leova, smeštenom uz granicu S Rumunijom na jugozapadu Moldavije, 34-godišnja Kristina Bežereanu (Cristina Bejereanu) ima 400 hektara žitnih i suncokretovih polja sa svojim suprugom Dumitruom.
"Verujem u evropsku budućnost Moldavije i uverena sam da je to jedini put koji nas može dovesti do prosperiteta i nekako osigurati mir u našoj zemlji", rekla je ona za RSE.
Bežereanu ne prikriva ekonomske probleme zemlje. Ona prozapadni put Moldavije vidi kao moguće rešenje za njih.
"Kao poljoprivrednici, potrebna nam je radna snaga, ali u selima gotovo da nema ljudi. Kada bi naša sela imala vodu, kanalizaciju i dobre puteve kao u Evropi, da li bi ljudi i dalje odlazili? Ne mislim da bi", rekla je ona.
"Upravo o tome ćemo razmišljati kada budemo glasali – da Evropu vratimo kući".