Izjava predsednika Aleksandra Vučića da je Srbija spremna da ruskim partnerima ponudi "višu cenu" za Naftnu industriju Srbije (NIS) otvorila je pitanje - kolika je vrednost ove kompanije.
Iz NIS-a nezvanično navode za RSE da ne postoji procena vrednosti te kompanije, ali da je od 2009. u kapitalne projekte uloženo 4,8 milijardi evra.
Najviše je, kako navode, prethodnih godina uloženo u istraživanja i proizvodnju, a zatim u rafineriju i preradu.
Srbija je 2008. prodala 51 odsto udela NIS-a Gasprom njeftu za 400 miliona evra.
Čitajte: Vučić želi da izbegne nacionalizaciju NIS-a po svaku cenu, ministar finansija poručuje da je vreme da Srbija razmišlja o sebiBerzanski stručnjak Nenad Gujaničić za RSE navodi da nema podatka o trenutnoj tržišnoj vrednosti kompanije s obzirom na to da je trgovanje akcijama NIS-a u januaru stopirano na Beogradskoj berzi.
NIS se 10. januara našao se na listi Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država zbog udela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft.
"U tom momentu (u januaru) tržišna vrednost je bila oko milijardu evra. To je cena koja bi mogla biti osnov za utvrđivanje cene u nekoj kupoprodajnoj transakciji", navodi Gujaničić uz napomenu da je berza u Srbiji "slabo razvijena" i da bi kupoprodajna cena bila veća od berzanske.
Osim toga, kako navodi, u slučaju preuzimanja kontrolnog paketa akcija, plaća se i premija na tržišnu cenu.
Srbija je vlasnik oko 29,9 odsto kapitala NIS-a, dok većinski paket imaju ruske kompanije Gasprom njeft i Intelligence.
Zbog ruskog vlasništva SAD su uvele sankcije NIS-u 9. oktobra. Navode da je cilj sprečavanje Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta.
'Najmanje loše' rešenje?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je 16. novembra da Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima, ali da je Srbija spremna, ukoliko se oni ne dogovore, da ponudi višu cenu.
To je potvrdio u izjavi i ministar finansija Siniša Mali.
Gujaničić smatra da se Srbija nalazi u teškoj situaciji i da nema izbora.
"Srbija je dovela sama sebe u tu situaciju da će na kraju morati da nađe neko rešenje koje je najmanje loše. Idealno bi bilo da Rusi prodaju taj paket akcija dobrovoljno, ali ako ne budu želeli, mislim da će Srbija morati to da otkupi na neki način", kaže on.
Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je deo NIS-a, prema računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra.
Čitajte: Šta bi značila nacionalizacija Naftne industrije Srbije?Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte iz domaće proizvodnje, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi.
Gujaničić smatra da Srbija nije u situaciji da pregovara oko cene.
"Ako vam gori kuća, ne pitate koliko koštaju crevo i vatrogasna kola za gašenje požara", kaže on i dodaje da Srbija može za kupovinu NIS-a da se zaduži kupovinom obveznica i da je bilo dovoljno vremena da se napravi finansijska konstrukcija.
Kada je reč o ceni, Gujaničić smatra da NIS vredi više nego što se na berzi može videti zato što je promet na berzi u Srbiji mali i cene koje se mogu videti ne daju pravu sliku o vrednosti preduzeća.
"Vrednost od milijardu evra (NIS-a na berzi) u januaru je otprilike ista cena kao 2008. kada je preduzeće vredelo 800 miliona evra, kada se doda inflacija. Ipak, golim okom se može videti da je sada to mnogo bolja kompanija nego što je bila 2008", navodi on.
Gujaničić objašnjava da ulaganje od 4,8 milijardi evra u NIS, koji predstavnici ove kompanije ističu, može, a i ne mora da bude bitno kada je reč o vrednosti kompanije.
"Ulaganje može da bude profitabilno, ali i ne mora. Procena vrednosti se najbolje vrši na osnovu dosadašnjih, ali i budućih poslovnih izgleda kompanije", kaže on.
On dodaje da je NIS pre januara imao oko 80 odsto domaćeg tržišta.
"Vi prodajom NIS-a praktično prodajete celo domaće tržište, to maltene oligopolska situacija", kaže on.
Oligopol podrazumeva da tržište kontroliše nekoliko velikih kompanija.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.
Poseduje više od 400 benzinskih stanica u Srbiji i zemljama regiona – Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.
Čitajte: SAD nisu odobrile nastavak poslovanja Naftnoj industriji Srbije, izjavila ministarka energetikeKako je u prethodnom periodu poslovao NIS?
Naftna industrija Srbije saopštila je u oktobru da je u prvih devet meseci zabeležila gubitak od 2,5 miliona evra.
Na taj rezultat, kako navode, uticale su sankcije SAD-a, cene nafte koje su bile "14 odsto niže nego u istom periodu prošle godine", gubitak HIP Petrohemije, koja je u vlasništvu NIS-a, "zbog nepovoljne situacije u celoj petrohemijskoj industriji".
Prethodnih pet godina NIS je uglavnom poslovao sa dobitkom, izuzev 2020. godine kada je imao gubitak od oko 50 miliona evra.
Gujaničić kaže da je gubitak NIS-a u godini pandemije korona virusa očekivan.
"Naftni biznis u velikoj meri zavisi od cene sirove nafte, naročito kod kompanija koje su vertikalno integrisane kao što je NIS, odnosno kad imate i vađenje nafte, proizvodnju, preradu, vele i maloprodaju", objašnjava on.
Sa druge strane, kako on ističe, NIS je ostvario veliki profit 2022.
"Tada je počeo rat u Ukrajini i tada je bio ekstremni rast cene sirove nafte. NIS je tada, slično drugim naftnim kompanijama, imao rekordan profit", navodi on.
'Politički dogovor'
Gujaničić smatra da bi se situacija sa NIS-om lako rešila da je u pitanju samo ekonomski dogovor.
"Za NIS bi se lako našao kupac koji bi je kupio i dobro platio, ali za sada to nije čista tržišna transakcija, inače bi se to licitiralo sa mnogih strana", kaže on.
Čitajte: Skuplje gorivo i privreda 'na kočnici': Ako rafinerija nafte u Pančevu staneVučić je više puta ponovio da želi po svaku cenu da izbegne nacionalizaciju NIS.
Ruski partneri u NIS-u nisu se do sada javno oglašavali o rešavanju situacije NIS-a nakon sankcija SAD-a, odnosno da li pristaju na prodaju akcija kako bi SAD ukinule sankcije.
Srbija, iako kandidat za članstvo u EU, nije se pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susednu Ukrajinu i održava saradnju sa ruskim zvaničnicima.
Sa druge strane, Srbija u energetskom sektoru zavisi od Rusije. Decenijama je zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle zadovoljava više od 80 odsto potreba za tim energentom, a nema dugoročni ugovor sa Rusijom o isporuci gasa.