Skupština Crne Gore odobrila učešće vojske u NATO misiji podrške Ukrajini

Sa proslave Dana Vojske Crne Gore u Danilovgradu, 2024.

Skupština Crne Gore nakon devet mjeseci "čekanja" usvojila je 12. novembra odluku o priključivanju Vojske Crne Gore aktivnostima NATO za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).

Za odluku su glasala 44 poslanika, pet je bilo protiv i dva uzdržana.

Odluka je donesena na predlog koji je Savjet za odbranu i bezbjednost usvojio 7. februara ove godine.

Članovi Savjeta - koji čine predsjednici države Jakov Milatović, Vlade Milojko Spajić i Skupštine Andrija Mandić - su se tada usaglasili su da se aktivnosti pripadnika Vojske u okviru NSATU mogu realizovati isključivo na teritoriji neke od zemalja NATO.

NATO će, između ostalog, koordinirati obukama ukrajinskih snaga bezbjednosti.

Ministar odbrane Dragan Krapović je rekao da je odluka o nastavku podrške Ukrajini, donijeta na samitu NATO u Vašingtonu prošle godine.

A jedna od stranaka vladajuće većine, Demokratska narodna partija (DNP) se protivi se ovoj odluci.

"Ovo može samo dodatno da ugrozi naše odnose sa Ruskom federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju", poručio je poslanik DNP, Vladislav Bojović.

Ovo je inače jedna od dvije takozvane "ukrajinske misije" nakon ruske invazije februara 2022. u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje Evropska unija.

Čitajte: Vojska Crne Gore obučavaće ukrajinske vojnike, odlučila Skupština

I ta odluka o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine - EUMAM) u Skupštini je čekala 9 mjeseci na usvajanje, od septembra prošle do juna ove godine.

Na čelu Skupštine, je lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić.

Opozicija je tada optuživala Mandića, koji je protivnik NATO-a i podržavalac ruskog predsjednika Vladimira Putina, da opstruira njeno donošenje.

Njegova partija koja je dio je vladajuće koalicije protivi se članstvu u Alijansi i sankcijama koje je Crna Gora uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Crna Gora je u NATO ušla 2017. u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) koja je smijenjena s vlasti 2020. godine.

I aktuelni ministara odbrane Dragan Krapović priznao je da nije bio pobornik ulaska Crne Gore u Alijansu.

Čitajte: Crna Gora i Ukrajina potpisuju sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji

"U tim godinama sam imao ozbiljnu sumnju da li je Crna Gora trebalo da pristupi NATO, ali danas vidim da je jako dobro", rekao je ministar Krapović 11. juna u Skupštini.

Sudbina dugoročnog Sporazuma Ukrajine i Crne Gore je neizvjesna.

Sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji koji bi trebalo da potpišu premijer Milojko Spajić i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se gotovo i ne pominje iako je mogućnost dolaska Zelenskog u Podgoricu tim povodom u maju pomenuo predsjednik Jakov Milatović.

Sporazum se odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine.

Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo 30-ak zemalja, uglavnom članica NATO.

I taj Sporazum nakon potpisivanja treba da potvrdi Skupština..

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.