Lideri iz cele Evrope okupiće se 16. maja na Trgu Skenderbeg u centru Tirane na samitu Evropske političke zajednice (EPZ). Ta zajednica je ideja koju je osmislio francuski predsednik Emanuel Makron kao direktan odgovor na rat u Ukrajini i sastaje se na najvišem nivou dva puta godišnje, pri čemu se domaćin rotira između 27 zemalja članica EU i 20 država koje to nisu.
Sada je na redu Albanija, i ovaj događaj biće svojevrsna kruna za premijera Edija Ramu. Na vlasti je od 2013. i već važi za jednog od najiskusnijih aktera. Samit se održava samo pet dana nakon parlamentarnih izbora u toj zemlji Zapadnog Balkana, na kojima je njegova Socijalistička partija ponovo odnela pobedu.
Brisel ima visoko mišljenje o Rami – zvaničnici EU hvale ga zbog diplomatskih veština i britkog uma. Dokaz toga je i činjenica da je Albanija, u periodu od godinu dana, otvorila većinu poglavlja u pregovorima o članstvu u EU, a očekuje se da će otvoriti još neka do kraja ovog meseca.
Šta je Evropska politička zajednica?
Evropska politička zajednica nije telo EU, niti predstavlja zamenu za članstvo, kako to strahuju neke zemlje kandidati. Suštinski, to je forum za „razgovore bez obaveza“ – ne donosi konkretne odluke ni konačna saopštenja, nema stalno sedište niti sekretarijat.
Evropka politička zajednica nije zamena za Evropsku uniju (sa poslednjeg sastanka EPZ u Budimpešti)
Dok mediji pokušavaju da objasne „kakva je to zverka“ i čemu služi, s obzirom na postojanje drugih evropskih tela, poput Saveta Evrope ili OEBS-a, lideri, izgleda, uživaju u učestvovanju na njenim samitima.
Razlog je uglavnom taj što ima mnogo manje zvaničnog protokola nego, recimo, samiti NATO-a ili EU, koji su strogo koreografisani. Naravno, postoji uvodna ceremonija, plenarna sednica i zajedničko slikanje - „porodična fotografija“. Zatim se lideri dele u tri tematske grupe koje diskutuju o bezbednosti, konkurentnosti i migracijama.
Velika nedelja za NATO
Načelnici generalštabova 32 članice NATO-a sastaju se 14. maja u Briselu na poslednjem sastanku pred samit Alijanse u Hagu sledećeg meseca.
Podrška Ukrajini, kao i NATO misije, operacije i planovi odbrane biće glavne teme. Istog dana, ali u turskom letovalištu Antaliji, Rute će okupiti ministre spoljnih poslova NATO-a na neformalni dvodnevni sastanak. Okupljanje je kontroverzno zbog represivne politike Ankare prema opoziciji, posebno zbog nedavnog zatvaranja gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua.
Ipak, najveći deo jednodnevnog okupljanja posvećen je planiranim i spontanima bilateralnim sastancima, koji po potrebi mogu prerasti u šire razgovore. Sve to se odvija uz malo akreditovanih pomoćnika i savetnika – što znači mnogo diplomatskog “spid dejtinga“ i razgovora u prijatnom ambijentu, uz dobru hranu i piće. Jedan diplomata mi je rekao da to pruža „malo slobode i kreativnosti u inače šablonskom životu“ lidera.
Ko dolazi na samit?
Na prethodnim samitima Evropske političke zajednice bilo je pokušaja da se organizuju sastanci lidera Jermenije i Azerbejdžana, često uz prisustvo lidera Francuske i Nemačke, ali se ovoga puta takav pokušaj ne očekuje — iako se to nikad ne može sasvim isključiti.
Ko dolazi? Do sada niko nije odbio poziv, koji je upućen svim evropskim državama osim Belorusiji, Rusiji i Vatikanu. Prisustvovaće i predsednici Evropskog saveta, Evropske komisije i Evropskog parlamenta, kao i generalni sekretar NATO-a, Mark Rute (Rutte).
Prvi multilateralni sastanak za novog nemačkog kancelara
Za nemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) ovo će biti prvi multilateralni sastanak. Očekuje se i dolazak ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelenskyy), iako to možda neće biti potvrđeno do poslednjeg trenutka. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdogan) takođe bi trebalo da dođe, iako je neke prethodne samite EPZ-a preskočio.
Pozvan je i gruzijski premijer Irakli Kobahidze (Kobakhidze), kao i na prethodni samit u Budimpešti u novembru. Diplomate EU naglašavaju da je reč o samitu EPZ-a, a ne EU, s obzirom na to da EU ima politiku da se ne sastaje sa visokim gruzijskim zvaničnicima nakon spornih parlamentarnih izbora u Gruziji u oktobru. Ako se Kobahidze ipak pojavi, biće zanimljivo videti kako će lideri EU reagovati.
Pažnja usmerena ka Ficu i Vučiću
Slično važi i za srpskog predsednika Aleksandra Vučića i slovačkog premijera Roberta Fica, koji su 9. maja prisustvovali paradi Dana pobede u Moskvi i stajali rame uz rame sa Vladimirom Putinom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin pozdravlja predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Moskvi, 9. maj 2025.
Fico je uglavnom izolovan na nivou EU, iako mu, nakon te posete, ne prete nikakve sankcije. Brisel je upozorio Vučića da ne ide u Rusiju, podsećajući da kao zvaničan kandidat za članstvo Srbija treba da se uskladi sa spoljnom politikom EU.
Ipak, Vučić će, izgleda, proći bez posledica. Visoki zvaničnik EU je na brifingu pred samit u Tirani potvrdio da će Srbija ostati zemlja kandidat i da među članicama ne postoji saglasnost o uvođenju sankcija toj zemlji.
Jedina posledica biće to da Srbija neće napredovati u procesu pristupanja — što je, u neku ruku, ionako irelevantno, jer u poslednje četiri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje.