Vira Hirič radila je kao producentica u Ukrajinskom servisu Radija Slobodna Evropa (RSE) sve do 28. aprila 2022. godine, kada je ruska raketa pogodila njen dom u Kijevu, usmrtivši je na mjestu.
Ona je jedna od desetina novinara koji su ubijeni u Ukrajini otkako je Rusija pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju 2022. godine.
čitajte Još se sjećam Virinog glasaUkrajina je tokom posljednje tri godine borbi pretrpjela desetine hiljada civilnih žrtava.
Među njima je, prema podacima Međunarodne federacije novinara (IFJ), najmanje 117 medijskih radnika koji su izgubili život u ruskim napadima na zemlju.
Jedna od njih bila je i Viktorija Roščina, bivša saradnica Ukrajinskog servisa RSE, koja je 2024. godine umrla u ruskom zatočeništvu. Kada je tijelo 27-godišnjakinje vraćeno u Ukrajinu, prema izvještajima, bilo je puno tragova mučenja i bez unutrašnjih organa.
čitajte 'Najopasnije vreme da se bude novinar': Rekordan broj pogibija novinara u 2024.I drugi novinari bili su žrtve napada i nasilja tokom sukoba.
Prema Institutu za masovne informacije (IMI), nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Kijevu koja se bavi zaštitom prava novinara, Moskva je počinila oko 830 zločina protiv novinara i medijskih organizacija u Ukrajini. Pored toga, najmanje 30 ukrajinskih medijskih radnika trenutno se nalazi u ruskom pritvoru.
Mnogi novinari suočavaju se s ozbiljnim rizicima dok izvještavaju s linija fronta.
Novinarka RSE Jevhenija Kitaiva-Rusecka snimala je intervju s ukrajinskim vojnikom kada je u blizini eksplodirala ruska raketa, teško ranivši tog vojnika.
Ona je za dlaku izbjegla povrede i odmah priskočila da pomogne ranjenom vojniku.
"Hvataš se za sve što pamtiš s kurseva prve pomoći i radiš bilo šta, bilo šta da ga održiš u životu", rekla je.
možda vas zanima Ukrajina tvrdi da postoji 150.000 mogućih ruskih ratnih zločina. Evo pet najgorihEmocionalni teret
Rat ostavlja i duboke emocionalne posljedice na one koji su svjedočili ili još svjedoče razmjerama ljudske patnje.
Marjan Kušnir, novinar RSE koji izvještava s najžešćih borbenih linija, kaže da je "rat kao da gledaš kako ti kuća gori, a ti ništa ne možeš učiniti. Poslije tri godine, meni je dosta rata, više ne želim da ga snimam".
Finansijski opstanak takođe je veliki izazov za ukrajinske medije tokom rata.
Rusija gađa TV tornjeve, izvodi cyber napade i uništava medijsku infrastrukturu te poslovne zgrade.
Prema navodima IMI-ja, zbog toga je zatvoreno 332 medija od februara 2022. godine, što dodatno otežava novinarima u Ukrajini da izvještavaju o ratu.
Druge medijske organizacije su, pak, morale birati između finansijskog opstanka i uređivačke nezavisnosti. Od 2022. godine, mnogi ukrajinski mediji sve više zavise od grantova kako bi preživjeli, jer subvencija i tradicionalnih izvora prihoda više nema.
čitajte Mučkih 80 dana na frontu, priča ukrajinskog vojnikaUprkos svim ovim ogromnim preprekama, ukrajinski novinari poput Marjana Kušnrija nastavljaju pokazivati otpornost, ali mnogi takođe ističu da su fizički i emocionalno iscrpljeni.
"Prije invazije punog obima, mislio sam da ću cijeli život posvetiti ratnom izvještavanju", kaže Kušnir. "Danas više ne želim ni razmišljati o tome. Ne želim ni pričati o tome. Ali sada ne smijemo šutjeti."