Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u srijedu, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), da ovlasti visokog predstavnika ostaju na snazi, ali da budućnost zemlje ne vidi u svakodnevnim intervencijama međunarodne zajednice, nego u preuzimanju odgovornosti domaćih institucija i političara.
"Na temelju Aneksa 10. Daytonskog mirovnog sporazuma, ovlasti visokog predstavnika i dalje ostaju na snazi", rekao je Schmidt 3. decembra, dodajući kako je tokom sjednice vodio "vrlo dobre i plodonosne razgovore s izaslanstvima, "posebno s američkim kolegama, koji dobro poznaju prilike u BiH i regiji".
Schmidt je ocijenio da je u širokim diplomatskim krugovima postignuta suglasnost kako trajni model upravljanja BiH ne može počivati na stalnom intervencionizmu.
"Smatramo da budućnost BiH nije u tome da visoki predstavnik svakodnevno donosi odluke te da je takvo stanje dugoročno neodrživo", rekao je dodavši da širokim diplomatskim krugovima postoji suglasnost da "treba zadržati sve opcije otvorenima", govoreći o zatvaranju OHR-a, reduciranju ili ukidanju Bonnskih ovlasti danih OHR-u da nameće zakone ili smjenjuje dužnosnike u BiH.
Govoreći o europskom putu BiH, Schmidt je kazao da će pred vlastima u BiH biti "iznimno zahtjevan posao" usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.
Jedna od središnjih tema sastanka, prema riječima Schmidta, bilo je i pitanje državne imovine, koje već tri desetljeća ostaje otvoreno.
Riječ je o nekretninama i zemljištu za koje je OHR donio odluku kojom je zabranjeno bilo kakvo raspolaganje tom imovinom do donošenja zakonskog rješenja na državnoj razini.
Zbog toga su brojni razvojni i investicijski projekti blokirani.
Schmidt je poručio da je teško razgovarati s lokalnim čelnicima, a ne dotaknuti se tog problema.
"Svatko tko putuje Bosnom i Hercegovinom može vidjeti koliko pitanje državne imovine koči razvoj", rekao je, istaknuvši da je mandat započeo 2021. godine upravo "olakšavanjem procesa i uklanjanjem prepreka za investicije".
Najavio je da će o toj temi razgovarati i s načelnicima i gradonačelnicima i parlamentarcima te da očekuje konkretne pomake do idućeg sastanka Vijeća za provedbu mira planiranog za pola godine.
Na dnevnom redu PIC-a bilo je i stanje u Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT), koji se već godinama suočava s ozbiljnim financijskim teškoćama zbog neriješenog sustava prikupljanja i raspodjele RTV pristojbe na državnoj razini. Zbog toga BHRT bilježi dugovanja, poteškoće u isplatama plaća i prijeti mu prestanak rada.
Schmidt je rekao kako je pitanje financiranja BHRT-a razmatrano u kontekstu izrade državnog proračuna BiH.
"Željeli bismo da određene stavke budu uključene u taj dokument [budžet BiH], posebno osiguranje financiranja BHRT-a. Očekujemo promjene", rekao je te dodao kako očekuje skoro upućivanje prijedloga proračuna za 2026. godinu u proceduru.
Schmidt je naglasio da PIC i dalje pruža potporu domaćim političkim liderima, ali da od njih očekuje vidljive poteze na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Upravni odbor PIC-a, kako je rekao, konstatirao je da u BiH postoje snažne institucije, ali i prostor za dodatno poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja, što bi otvorilo nova radna mjesta i osiguralo bolje prilike za građane.
"Nakon 30 godina vrijeme je da se više oslonimo na domaće dužnosnike koji će sami donositi odluke", poručio je Schmidt, naglašavajući potrebu za "neometanom tranzicijom s Daytonskog okvira prema euroatlantskim integracijama bez stvaranja institucionalnog vakuuma".
Sastanak PIC-a održan je i u povodu 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, potpisanog 14. decembra 1995. godine u Parizu, kojim je okončan rat u BiH i uspostavljen današnji ustavnopravni poredak.
"Već tri desetljeća, Daytonski mirovni sporazum temelj je stabilnosti u Bih. To je temelj koji jača suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost ove zemlje. Danas ponovno potvrđujemo očiglednu istinu: poštivanjem Daytonskoga mirovnog sporazuma podržava se mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Europi", saopćeno je u zajedničkoj izjavi PIC-a.
Schmidt je dodao i da su na sjednici podsjetili da Dayton nije samo zaustavio rat, nego je omogućio obnovu zemlje, povratak izbjeglica i početak društvene reintegracije, iako mnoga ključna politička i institucionalna pitanja – poput državne imovine i funkcionalnosti javnih servisa ni tri desetljeća kasnije nisu riješena.
Čitajte: Tri decenije Dejtonskog sporazuma: 'Dosta je priče o ratu', poslijeratne generacije pod teretom 90-ihČlanovi su pozvali čelnike zemlje da provedu reforme koje jačaju suverenitet BiH, jer je to ključni korak "ka oslobađanju punoga potencijala zemlje"
"Nedavni događaji potvrđuju posvećenost međunarodne zajednice Daytonskom mirovnom sporazumu i podršci stabilnoj, mirnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini. Obnova mandata EUFOR/ALTHEA od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda naglašava posvećenost međunarodne zajednice očuvanju mira.
Konstruktivno angažiranje i kompromis svih političkih sudionika ostat će ključni za unapređenje stabilnosti i prosperiteta", navedeno je u izjavi.
Vaš browser nepodržava HTML5
Trideset godina Dejtonskog sporazuma: Aerodrom Sarajevo obustavio proširenje piste, jer je 'zagazio' u drugi entitet
Tijekom sastanka u Sarajevu predstavnici PIC-a sastali su se s članovima Parlamentarne skupštine BiH, predstavnicima Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK-a), nevladine organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore uključujući i nedavno održane prijevremene za predsjednika entiteta Republika Srpska. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-a), međunarodnih financijskih institucija, vojne misije EU u BiH (EUFOR), NATO-a, Vijeća Europe i država članica Upravnog odbora PIC-a.