Jovan Perković iz sela Kojčinovac kod Bijeljine, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine i jutros je ustao prije nego što je sunce ugrijalo.
Već u to vrijeme je na traktoru, obilazi svoje njive i pregleda klasove pšenice koji bi za koji dan trebali biti spremni za žetvu.
"Rod bi trebao biti odličan ove godine", priča ovaj 27-godišnjak za Radio Slobodna Evropa.
No, umjesto zadovoljstva uoči žetve, Jovan kaže kako je ovo, možda, zadnja godina da je zasijao pšenicu.
"Zavukli smo se u dugove da pokušamo nešto uraditi kod kuće, da ne ostavljamo ovdje imanje što je đed radio i prađed i otac. Pokušali smo... Sad ne znam šta će biti", kaže ovaj mladi poljoprivrednik.
Jovan Perković: "Zavukli smo se u dugove (zbog pšenice), da ne ostavljamo ovdje imanje što je đed radio i prađed i otac."
Jovan se kreditno zadužio da bi zasijao 150 duluma pšenice i isto toliko kukuruza. Samo troškovi osnovnih radova po hektaru prešli su 2.300 maraka (1.150 evra). Kada se tome dodaju đubrivo, gorivo i sredstva za zaštitu bilja, ukupna ulaganja su više od 1.500 evra.
Pred žetvu, na tržištu može dobiti oko 15 euro centi po kilogramu.
"Ispod 44 feninga (22 euro centa), to je van svake pameti. Razmišljamo da tu pšenicu i ne predajemo uopšte", kaže on.
Ukoliko od ovogodišnje žetve ne uspije zaraditi, Jovan kaže da će, umjesto daljeg bavljenja poljoprivredom, sa porodicom otići iz Bosne I Hercegovine.
"Ova zemlja meni ništa ne nudi da ja ostanem, nikakve ja druge opcije nemam", navodi on.
Oblast poljoprivrede u Bosni i Hercegovini je na nivou dva entiteta, odnosno 10 kantona u entitetu Federacija BiH.
Protest na Rači – blokade kao posljednje oružje
Jovan nije jedini u ovakvoj situaciji. Stotine poljoprivrednika iz ravnica na sjeveru zemlje ovih dana dijele istu sudbinu.
U ponedjeljak su, u znak protesta, blokirali granični prelaz Rača između Bosne i Hercegovine i Srbije.
"Tražimo povećanje cijene za najmanje 10 euro centi po kilogramu. Ako ne bude razgovora s Vladom RS, biće novih blokada, novih protesta", poručuju iz Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije i Majevice".
Savo Bakajlić, predsjednik ovog udruženja, kaže da je situacija došla do tačke u kojoj poljoprivrednici moraju da "zaštite sami sebe".
"Ministarstvo poljoprivrede RS nije htjelo da nađe način da spasi proizvodnju pšenice. Jedino rješenje je bilo da se obrati Ministarstvu vanjske trgovine BiH i da se uvedu takse i prelevmani, da se zabrani uvoz pšenice na tri mjeseca. Ako to ne urade, mi ćemo našu pšenicu lagerovati. Ovo je prešlo sve granice", kaže Bakajlić za RSE.
I on je zasijao 17 hektara pšenice. Kaže da prinosi djeluju solidno, da će i kvalitet biti dobar, ali da cijena ostaje najveći problem.
"Kad protrljam (klasje) u rukama, djeluje da će biti dobar rod. Ako izgubimo i ove godine, ako nas opet opljačkaju, priča o poljoprivredi ovdje završava. Moja ulaganja su oko 1.000 evra po hektaru, 14 puta sam ušao u njivu, od oranja, sijanja, prihrane, prskanja više puta, ulazak kombajnom, prevoz u silos. Mi smo već poreze i pdv platili kroz kupovinu svih materijala. Našu tačnu kalkulaciju ćemo znati nakon žetve", kaže on.
Iz Ministarstva poručuju da 'nisu nadležni'
Dok poljoprivrednici traže hitan sastanak sa institucijama, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS stigao je odgovor, da "nisu nadležni za formiranje cijena".
"Mi nećemo doći na sastanak na kojem se uređuje cijena pšenice, jer za to nismo nadležni i ne možemo na to uticati", izjavio je za RSE ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, Savo Minić.
Navodi da poljoprivredni proizvođači imaju njegovu podršku, ali da cijena pšenice zavisi od stanja na tržištu, kao i da on nikada nije rekao koja će biti otkupna cijena pšenica.
"Ministarstvo poljoprivrede je sve svoje odradilo, ima drugih ministarstava koji su zaduženi za trgovinu, koji su zaduženi za mlinare i tako dalje", rekao je Minić, dodajući da bi se i druga ministarstva u Vladi RS trebala uključiti u razgove sa poljoprivrednicima.
Pročitajte i ovo: Poljoprivrednici traktorima blokirali carinski terminal na granici BiH i SrbijeSa druge strane, Minić je za RSE rekao da je spreman da razgovara o povećanju podsticaja koji po hektaru za pšenicu u RS trenutno iznose oko 500 maraka (250 evra). Poljoprivrednici traže da se podsticaji povećaju na 700 maraka (oko 350 evra).
No, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske za RSE kažu da ni oni "nisu nadležni".
"Primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, koje kreira podsticajne mjere i strateške dokumente", navodi se u odgovoru Ministarstva trgovine RS.
Kada je riječ o formiranju cijena, iz ovog Ministarstva podsjećaju da Zakon o regulisanju cijena predviđa slobodno formiranje cijena na tržištu, osim u izuzetnim slučajevima velikih poremećaja.
"Trgovci i proizvođači u Republici Srpskoj formiraju cijene robe i usluga slobodno prema uslovima tržišta, osim za proizvode kojima je posebnim propisom definisano određeno ograničenje", navode iz Ministarstva.
Iz Udruženja mlinara RS, koji otkupljuju žito od domaćih proizvođača, za RSE su naveli da je "još rano" govoriti o cijeni otkupa nove pšenice, te da će ona zavisiti od berzanskih cijena na Novosadskoj berzi.
Stručnjaci poručuju da bez strategije, bez zaštite, nema budućnosti
Agroekonomista Drago Cvijetinović smatra da je problem mnogo dublji i da ne datira od ove sezone.
"Pšenica se ne može gajiti na malim parcelama od dva, tri, petnaest hektara. To je ekscesivna kultura, zahtijeva velike površine i ozbiljnu strategiju", kaže on.
Dodaje da domaći proizvođači ne mogu biti konkurentni na tržištu na kojem dominira uvoz iz Evropske unije, gdje poljoprivrednici dobijaju mnogo veće subvencije.
"Kod nas ne postoji planska poljoprivredna proizvodnja. Mi ostvarujemo vrlo nisku produktivnost, a država nema ni jasnu strategiju, ni ozbiljnu podršku. Trgovački lobi i uvozni lanci dodatno uništavaju malog proizvođača", upozorava Cvijetinović.
Pročitajte i ovo: Politika koči poljoprivrednike iz BiH da izvoze u EUPrema podacima entitetskog Ministarstva poljoprivrede, prošle jeseni je pšenica zasijana na blizu 42 hiljade hektara u ovom entitetu, što je više u odnosu na prethodni proizvodni ciklus, koji je bio iznad višegodišnjeg prosjeka.
Nema zvaničnih podataka koliko je tona pšenice proizvedeno u RS, a očekivalo se više od 250.000 tona.
U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2024. godini je na nešto više od 19.000 hektara proizvedeno oko 80.000 tona pšenice, što je za 39,2% više od ostvarene proizvodnje pšenice u odnosu na godinu ranije.
Uvoz svih žitarica vrijednosno i količinski je rastao u odnosu na prošlu godinu, osim kukuruza, riže i zobi.
Pročitajte i ovo: Savo Bakajlić o zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnjeBosna i Hercegovina je tokom prošle godine, prema podacima Spoljnotrgovinske komore, uvezla žitarica u vrijednosti preko 240 miliona maraka (preko 120 miliona evra), što je količina 15 puta veća od one koju je BiH izvezla.
Najviši rast uvoza, prema istim podacima, ostvaren je kod uvoza pšenice, i to za petinu.
Gotovo sav uvoz žitarica bilježi se iz Srbije, Mađarske i Hrvatske, osim riže koja se u velikoj mjeri uvozi iz Italije.