Stanovnici na besplatnim pregledima i analiza poljoprivrednih proizvoda nakon požara kod Skoplja

Požar koji je izbio u postrojenju za elektronski otpad izazvao je probleme s disanjem kod stanovnika Trubareva, za koje je 24. septembra počela dvodnevna kontrola zdravstvenog stanja.

Požar je otvorio i dilemu – da li je bezbjedno konzumirati hranu koju oni proizvode. Uprkos zabrinutosti, analize su pokazale da nema radioaktivnosti u zemljištu, niti teških metala u vodi.

Stručnjaci za Radio Slobodna Evropa sugerišu da je dovoljno da se hrana dobro opere, ali je potrebna opreznost i dodatno praćenje.

"Plodovi su u principu zaštićeni od prodora određenih materija. Imaju prirodnu 'voštanu oblogu' koja ne dozvoljava da nešto uđe unutra, već ostaje na površini. Kada ostane na površini, sve što treba je da se dobro opere, ne da se potopi, već da se opere i protrlja jer je to kao da je zalijepljeno za tu voštanu materiju, iako nije apsolutni vosak. Da su to moji plodovi, ja bih ih konzumirao", rekao je profesor Ordan Čukaliev sa Fakulteta za poljoprivredne nauke i hranu.

Naglasio je da nema potrebe za uznemirenošću ili zabrinutošću kod stanovnika Trubareva u vezi s hranom proizvedenom u tom selu blizu Skoplja.

Ipak, mjerenja od 13. i 14. septembra pokazala su da je koncentracija kadmijuma iznosila 59,1 nanogram po kubnom metru – skoro 12 puta više od dozvoljenih 5. U vazduhu su zabilježene i povećane količine arsena (8,9 od dozvoljenih 6) i olova (0,75 od dozvoljenih 0,5), dok je jedino nivo nikla ostao u dozvoljenim granicama.

Ove rezultate objavilo je Ministarstvo za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje, koje je ipak navelo da je situacija sada stabilizovana.

Tri dana nakon požara koji je izbio 13. septembra, analize Instituta za javno zdravlje nisu utvrdile prisustvo radioaktivnosti u vazduhu i zemljištu, niti teških metala u vodi. Institut je saopštio da je zabilježeno samo povećanje dva parametra – bakra (Cu) i cinka (Zn), i to samo na jednom ispitivanom mjestu – površinskom sloju gdje su gorjele litijumske baterije. Institut je naveo da je to bilo u okviru očekivanog.

U Skoplju strahuju od posledica požara

Požar je stanovnicima Trubareva donio zdravstvene probleme i otvorio dilemu – da li konzumirati voće i povrće koje sami uzgajaju.

"Hronično sam bolesna, imam astmu i tahikardiju srca. Osjećam peckanje u očima, a nedavno sam operisala desno oko, na drugo ne vidim... Štetno je. I šta sad – uz sve muke, zasadili smo papriku, paradajz, da li da to sad čupamo i bacamo", rekla je za Radio Slobodna Evropa Snežana Stojanovska, stanovnica Trubareva.

Nakon prvobitno objavljenih nalaza, Institut za javno zdravlje najavio je da će ponoviti analize prema predviđenim protokolima.

Ipak, nisu odgovorili na pitanje RSE kada će se obaviti nova ispitivanja.

Potencijalni rizik i potreba za novim analizama

Profesor Čukaliev kaže da je potrebno odmah sprovesti novo ispitivanje, fokusirano na površinski sloj zemljišta manji od jednog centimetra.

Prema njegovim riječima, trenutno se može govoriti samo o potencijalnom riziku, koji je ipak ozbiljan razlog za istraživanje nivoa zagađenja životne sredine oko mjesta požara.

"Što ste bliže požaru, to je veća koncentracija zagađenja u zraku. Produkti sagorijevanja su gasovi i čestice, pa kako se udaljavate od mjesta požara, dolazi do razrjeđivanja. Koncentracija štetnih materija opada, ali količina ostaje ista", dodaje Čukaliev.

Pročitajte i ovo: Požar na deponiji Vardarište u Skoplju stavljen pod kontrolu

Profesor objašnjava da štetne materije iz zraka dolaze u kontakt sa zemljom, vezujući se za nju na duži period zbog njenog apsorptivnog kapaciteta.

Međutim, s obzirom na to da se požar dogodio prije desetak dana, Čukaliev kaže da su šanse da te štetne materije ili produkti dospiju u tkivo biljke putem korijena, vode i zemlje koje su eventualno zagađene – minimalne.

"Nismo imali padavina, nemamo način da pokrenemo te materije prema korijenu. Ne vjerujem da može doći do njihove translokacije iz korijena u plod", dodaje Čukaliev.

Uz potrebnu dozu opreza, ipak kaže da je dovoljno da se hrana uzgojena upravo u Trubarevu dobro opere vodom, bez upotrebe sirćeta ili sode, kao što su građani radili tokom vrhunca pandemije kovida.

"Ne znam kakvu bi reakciju to izazvalo. Možda se neće desiti ništa strašno, ali za sada bi pranje trebalo da pomogne", poručuje on.

Državno zanemarivanje deponija i posljedice koje one izazivaju

Penizionisani profesor Trajče Stafilov sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Skoplju također ne očekuje veće posljedice po zemljište, ali apeluje da se situacija prati.

"Kada imamo ovakve incidentne slučajeve, kritično je u kratkom vremenskom periodu do sanacije stanja, najviše za stanovništvo koje živi u okolini, jer imamo povećane koncentracije toksičnih supstanci koje, nažalost, kod nas ne analiziramo. Ne mjerimo ih. To su različita organska hemijska jedinjenja koja nastaju pri sagorijevanju takve vrste otpada, koja se generišu u tom periodu sagorijevanja i emituju u okolinu. Srećom, ta incidentna situacija je kratko trajala i mislim da ne bi trebalo očekivati dugotrajnije posljedice", dodaje profesor Stafilov.

Pročitajte i ovo: Skoplje pred izbore - mnogo smeća i haosa, malo vazduha i reda

On primjećuje da domaće institucije generalno nedovoljno prate stanje životne sredine, kao i da ne prate dovoljno parametre kada je riječ o zagađenju zraka.

U zemlji postoje deponije iz rudnika, topionica, fabrika i državnih firmi, ali država, iako je obavezna, ne vodi brigu o njima i ne rješava zagađenje koje su izazvale i koje će nastaviti izazivati.

"Sistemi za automatski monitoring treba da se dopune drugim instrumentima. Da ne dolazi do isključivanja instrumenata kada su najpotrebniji, da se dopuni i osposobi laboratorija Ministarstva za zaštitu životne sredine sa opremom i kadrom, kako bi mogla da vrši ispitivanja. Sada angažuju privatne laboratorije za ta ispitivanja. Potrebno je mnogo ulaganja u opremu, kadar i organizaciju", dodaje Stafilov.

Da su potrebne sistemske mjere za borbu protiv zagađenja, nedavno je apelovao i profesor doktor Niko Bećarovski sa Klinike za toksikologiju. On je rekao da ekološki incidenti, poput onog u Trubarevu, dodatno zagađuju okolinu, a to hronično truje ljude.

"Kada nemamo ovakve ekološke incidente, dešava se permanentno trovanje, posebno u većim urbanim sredinama. Čak i u Ohridu tokom zimskih mjeseci ima zagađenja, a to je ranije bilo nezamislivo. Važno je kako se svi ponašamo, jer gdje god da se okrenete oko nas ima divljih deponija koje su izvor zagađenja", rekao je doktor Bećarovski u izjavi za medije.

Besplatni pulmološki pregledi za stanovnike Trubareva nakon požara

A kakve posljedice po zdravlje lokalnog stanovništva je ostavio požar u Trubarevu, trebalo bi da se pokaže kroz medicinsko praćenje i analize koje su u toku. Besplatne preglede za tamošnje stanovnike organizuje Ministarstvo zdravstva, u saradnji sa Univerzitetskom klinikom za pulmologiju i alergologiju.

U okviru pregleda, dvije medicinske ekipe s ambulantnim vozilima obavljaju kompletan klinički pregled, spirometriju, EKG i druga potrebna ispitivanja. Pregledi su namijenjeni svim stanovnicima, a posebno onima koji imaju poteškoće s disanjem ili simptome povezane s oboljenjima disajnih puteva.

U ponedjeljak, 22. septembra, Ministarstvo za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje saopštilo je da su koncentracije PM10 čestica u zoni Trubareva bezbjedne i da ne prelaze zakonski dozvoljenu granicu. Ministarstvo se pozvalo na rezultate laboratorije AMBICON pri Fakultetu za prirodne i tehničke nauke Univerziteta "Goce Delčev" u Štipu.

Ova laboratorija je sprovela ispitivanje u periodu od 14. do 18. septembra 2025. godine, koje je, između ostalog, pokazalo da su materije sadržane u česticama (Na, Mg, Al, Si, S, K, Ca, Fe, Cu, Zn, Pb i druge) u okviru normalnih vrijednosti za urbane sredine. Koncentracije PM10 su bezbjedne i ne prelaze zakonski dozvoljenu granicu.