Većina građana koji su bili ili su i dalje žrtve raznih vidova zlostavljanja i uznemiravanja na poslu nijesu dovoljno upoznati na koji način da prepoznaju mobing i kako da zatraže pomoć.
Prije dvije godine Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović izjavio je da crnogorski radnici nijesu žrtve mobinga, odnosno uznemiravanja od strane poslodavaca, već bi trebalo da uvaže trenutnu situaciju u pojedinim kompanijama koje je pogodila ekonomska kriza.
U srijedu, uoči usvajanja Zakona o mobingu, Numanović nije krio zadovoljstvo što će radnici ubuduće moći da traže pravnu zaštitu od onih koji ih zlostavljaju i uznemiravaju na radnom mjestu.
"Dobili smo tu mogućnost i ja pozivam sve koji se osjećaju mobingovanim da kroz ovaj zakon prepoznaju svoju zaštitu", kaže Numanović.
Kako je navedeno u prvom Zakonu o mobingu u Crnoj Gori, mobing je svako aktivno ili pasivno ponašanje na radu ili u vezi sa radom prema zaposlenom ili grupi zaposlenih koje se ponavlja, a ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda i ličnog i profesionalnog integriteta zaposlenog.
"Tada me je poslodavac prvo iselio iz mojih radnih prostorija i dao mi rok 3 sata da sve stvari iselim i poslao me nekih kilometar i po od moje kancelarije u drugi prostor u okviru fabrike. To mu nije bilo dosta nego mi je nakon toga dodijelio pratnju, lice koje tada nije bilo zaposleno u KAP-u i lice koje je bukvalno 15 dana od 7 do 15 sati boravilo pored mene, doslovno me pratilo u stopu. Poslije toga je uslijedio okušaj podmićivanja pa sam onda zbog sastanka na koji sam otišla van kruga fabrike bila upozorena da ću dobiti otkaz što se potom i desilo", Obradović.
Sandra je ipak vraćena na posao pod pritiskom javnosti koja je danima pratila njen slučaj.
Slučajevi koji spadaju pod mobing
O drugom slučaju mobinga, koji je za razliku od Sandrinog završio na sudu, za naš program govori klinički psiholog Nataša Vuković. U pitanju je bio muškarac 50 ih godina sa ozbiljnim poremećajima u ponašanju.
"U našoj službi, dispanzeru za mentalno zdravlje pokušavali smo da mu pomognemo, testirali ga, shvatili da nešto nije u redu. Ja sam posumnjala da je u pitanju mobing, ali iskrena da budem u tom trenutku nijesam bila toliko hrabra da sama kažem da je to mobing. Pod tom sumnjom na mobing on je upućen na institut u Beogradu i tamo je dokazano da je to u stvari mobing. Taj slučaj je završio na sudu ali se ne sjećam kako su sankcionisane osobe koje su ga zlostavljale i uznemiravale na poslu", kaže Nataša Vuković.
Mobing nije jednostavno upakovati u jedan vid uznemiravanja i zlostavljanja i da ne čudi da su ljudi često zbunjeni i ne mogu da prepoznaju šta im se dešava i da li je to u skladu sa propisima ili poslodavac prelazi zakonsku granicu u ponašanju prema zaposlenima.
"Neopravdano prekidanje zaposlenog u govoru, obraćanje uz viku i prijetnje, uznemiravanje zaposlenog putem telefonskih poziva, ignorisanje prisustva zaposlenog, neopravdana zabrana komunikacije sa kolegama. Sve je to mobing, ali nije mobing ako neko traži radnu disciplinu u cilju poboljšanja poslovnih rezultata", kaže psihološkinja Nataša Vuković.
Možda će kaznena politika novog zakona prije nego savjest ili strah od osude javnosti poslodavca ili neku drugu osobu spriječiti da zlostavlja i uznemirava kolege ili podređene jer prema zakonu kazne za mobing iznose i do 10.000 eura.
Zanimljivo je da će kažnjen biti i onaj poslodavac koji ne upozna zaposlenog prije stupanja na rad i zaposlene koji su već u radnom odnosu sa zabranom mobinga, obavezama i odgovornostima kao i načinom prepoznavanja i mogućnostima zaštite od mobinga.
Prije dvije godine Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović izjavio je da crnogorski radnici nijesu žrtve mobinga, odnosno uznemiravanja od strane poslodavaca, već bi trebalo da uvaže trenutnu situaciju u pojedinim kompanijama koje je pogodila ekonomska kriza.
U srijedu, uoči usvajanja Zakona o mobingu, Numanović nije krio zadovoljstvo što će radnici ubuduće moći da traže pravnu zaštitu od onih koji ih zlostavljaju i uznemiravaju na radnom mjestu.
"Dobili smo tu mogućnost i ja pozivam sve koji se osjećaju mobingovanim da kroz ovaj zakon prepoznaju svoju zaštitu", kaže Numanović.
Kako je navedeno u prvom Zakonu o mobingu u Crnoj Gori, mobing je svako aktivno ili pasivno ponašanje na radu ili u vezi sa radom prema zaposlenom ili grupi zaposlenih koje se ponavlja, a ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda i ličnog i profesionalnog integriteta zaposlenog.
Sandra Obradović
Kroz šta sve prolaze žrtve možda najbolje ilustruje slučaj nekadašnje sindikalne čelnice u KAP-u i aktuelne predstavnice Unije slobodnih sindikata Crne Gore Sandre Obradović, kojoj je ruski vlasnik kombinata svojevremeno na djelu pokazao šta je mobing."Tada me je poslodavac prvo iselio iz mojih radnih prostorija i dao mi rok 3 sata da sve stvari iselim i poslao me nekih kilometar i po od moje kancelarije u drugi prostor u okviru fabrike. To mu nije bilo dosta nego mi je nakon toga dodijelio pratnju, lice koje tada nije bilo zaposleno u KAP-u i lice koje je bukvalno 15 dana od 7 do 15 sati boravilo pored mene, doslovno me pratilo u stopu. Poslije toga je uslijedio okušaj podmićivanja pa sam onda zbog sastanka na koji sam otišla van kruga fabrike bila upozorena da ću dobiti otkaz što se potom i desilo", Obradović.
Sandra je ipak vraćena na posao pod pritiskom javnosti koja je danima pratila njen slučaj.
Slučajevi koji spadaju pod mobing
O drugom slučaju mobinga, koji je za razliku od Sandrinog završio na sudu, za naš program govori klinički psiholog Nataša Vuković. U pitanju je bio muškarac 50 ih godina sa ozbiljnim poremećajima u ponašanju.
"U našoj službi, dispanzeru za mentalno zdravlje pokušavali smo da mu pomognemo, testirali ga, shvatili da nešto nije u redu. Ja sam posumnjala da je u pitanju mobing, ali iskrena da budem u tom trenutku nijesam bila toliko hrabra da sama kažem da je to mobing. Pod tom sumnjom na mobing on je upućen na institut u Beogradu i tamo je dokazano da je to u stvari mobing. Taj slučaj je završio na sudu ali se ne sjećam kako su sankcionisane osobe koje su ga zlostavljale i uznemiravale na poslu", kaže Nataša Vuković.
Mobing nije jednostavno upakovati u jedan vid uznemiravanja i zlostavljanja i da ne čudi da su ljudi često zbunjeni i ne mogu da prepoznaju šta im se dešava i da li je to u skladu sa propisima ili poslodavac prelazi zakonsku granicu u ponašanju prema zaposlenima.
"Neopravdano prekidanje zaposlenog u govoru, obraćanje uz viku i prijetnje, uznemiravanje zaposlenog putem telefonskih poziva, ignorisanje prisustva zaposlenog, neopravdana zabrana komunikacije sa kolegama. Sve je to mobing, ali nije mobing ako neko traži radnu disciplinu u cilju poboljšanja poslovnih rezultata", kaže psihološkinja Nataša Vuković.
Možda će kaznena politika novog zakona prije nego savjest ili strah od osude javnosti poslodavca ili neku drugu osobu spriječiti da zlostavlja i uznemirava kolege ili podređene jer prema zakonu kazne za mobing iznose i do 10.000 eura.
Zanimljivo je da će kažnjen biti i onaj poslodavac koji ne upozna zaposlenog prije stupanja na rad i zaposlene koji su već u radnom odnosu sa zabranom mobinga, obavezama i odgovornostima kao i načinom prepoznavanja i mogućnostima zaštite od mobinga.