Izolacionizam koji je izabrala Amerika, nameće potrebu drugačijeg pristupa Evrope prema bezbednosnim pitanjima, izjavio je Anders Fog Rasmusen (Fogh Rasmussen), bivši šef NATO-a i nekadašnji premijer Danske, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Na čelu Severno-atlantske alijanse ovaj političar bio je od 2009. do 2014. godine, dok je danas fokusiran na pitanja spoljne politike u Evropskoj mreži lidera sa sedištem u Londonu.
Govoreći o mogućnosti prevazilaženja razlika unutar NATO-a, posebno nakon dolaska na vlast američkog predsednika Donalda Tramp (Trump) pre četiri meseca, Rasmusen se zalaže za stvaranja saveza demokratskih država, takozvani D7, u koji ne računa SAD.
Takođe, aspiracije američkog predsednika Donalda Trampa prema danskom ostrvu Grenland naziva "bezobraznim".
No najpre odgovara na pitanje, u kojoj meri je evropski bezbednosni model ozbiljno narušen i može li da se popravi?
"Mislim da može da se popravi, ali nema razloga da krijemo da smo na prekretnici. Mi u Evropi moramo da shvatimo da moramo biti u stanju da stanemo na sopstvene noge. Predugo smo se oslanjali na model koji više ne funkcioniše – kombinaciju jeftine energije iz Rusije, jeftine robe iz Kine i jeftine bezbednosti iz Sjedinjenih Država. Moramo više ulagati u sopstvenu bezbednost", kaže Rasmusen.
Pročitajte i ovo: Trump Kanadi i EU zaprijetio većim carinama ukoliko 'ekonomski naštete' SADIzmenjena uloga NATO-a
RSE: Govorite o ekonomskim faktorima. Doći ćemo i do toga, ali hajde da počnemo sa vojnim aspektima – kakvu ulogu NATO ima sada?
Rasmusen: Mislim da NATO i dalje ima ključnu ulogu. Radujem se NATO samitu u junu i očekujem da će saveznici u NATO-u pristati na značajno povećanje ulaganja u odbranu.
Treba da se podsetimo da se Rusija ponovo naoružala do te mere da su ruska ulaganja u odbranu sada veća od ukupnih ulaganja ostatka Evrope. Dakle, moramo da pojačamo. Moramo najmanje da udvostručimo evropska ulaganja u odbranu.
O američkim aspiracijama prema Grenlandu
RSE: I zaista, već su u toku potezi da se značajno poveća vojna potrošnja u Evropi.
Ali želim da se vratim korak unazad – na ulogu NATO-a. Kada administracija SAD postavlja teritorijalne zahteve prema članici NATO-a, kao što je predsednik Tramp više puta sugerisao mogućnost upotrebe sile da preuzme kontrolu nad Grenlandom – koliku štetu to nanosi?
Rasmusen: To nanosi veliku štetu. Danska je jedan od najbližih i najpouzdanijih saveznika Sjedinjenih Država. Očigledno, to je bezobrazno. Ali takođe, postoji potencijal da se izazove razdor unutar NATO-a kada pretiš saveznici.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto Tramp želi Grenland?
RSE: Upravo to je poenta, zar ne? Ako imamo ovakve podele unutar NATO-a, koja je alternativa za evropsku odbranu i evropsku bezbednost?
Rasmusen: Mislim da treba da ojačamo evropski stub unutar NATO-a formiranjem koalicije voljnih. Nekoliko evropskih zemalja koje su sposobne i voljne da učine ono što je potrebno – na primer, da pošalju mirovne snage u Ukrajinu ili da povećaju ulaganja u odbranu. Takva koalicija bi mogla da ojača evropski stub unutar NATO-a.
Novi savez bez SAD
RSE: Dakle, i dalje vidite ulogu NATO-a, uprkos ovim tenzijama. Drugi aspekt ovoga je, naravno, trgovina. I ovu diskusiju ste započeli govoreći o ekonomskoj bezbednosti Evrope. Da li je vreme za neku vrstu evropskog ili ekonomskog NATO-a?
Rasmusen: Da, svakako. Sada smo videli kako je Trampova administracija objavila trgovinski rat celom svetu, osim Rusiji i Severnoj Koreji, koje su bile izuzete od kaznenih tarifa. Mislim da naš odgovor na to treba da bude jačanje veza između glavnih demokratija u svetu.
Konkretno, predlažem stvaranje takozvanog D7 – sedam demokratija sveta: Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Južna Koreja, Japan i Novi Zeland. Osnov tog saveza bi trebalo da bude ekonomski član 5 – napad ili pritisak na jednu od tih zemalja smatrao bi se napadom na sve, i odgovor bi bio zajednički.
RSE: Zapanjujuće je da vaš spisak sedam globalnih demokratija ne uključuje Sjedinjene Države.
Rasmusen: Da, ali Sjedinjene Države su izabrale izolacionizam i objavile trgovinski rat svetu. Ali, D7 ne bi trebalo da bude zatvoren klub. Ako druge demokratije žele da se pridruže – dobrodošle su, uključujući i SAD. Ali za sada, ne vidim spremnost SAD da preuzmu globalno vođstvo slobodnog sveta. Zato su isključene iz D7.
Pročitajte i ovo: Trump predstavio plan za recipročne carine svim zemljama, založio se za povratak Rusije u G7RSE: To je zaista izvanredno, i možda znak, s obzirom da bivši šef NATO-a govori o novom savezu bez američkog učešća – kao odgovor na neprijateljske postupke SAD.
Rasmusen: Da. I za mene je to vrlo bolno. Od detinjstva sam se divio Sjedinjenim Državama. Video sam ih kao prirodnog lidera slobodnog sveta. Ali ako su SAD odlučile da se povuku iz te uloge, onda druge demokratije moraju da preuzmu vođstvo.
O sporim reakcijama Evrope?
RSE: Kada je reč o bezbednosti Evrope, očigledno da je Ukrajina u samom centru debate. Donald Tramp je rekao da Ukrajina ne može ući u NATO. Šta bi trebalo učiniti da se Ukrajini obezbede bezbednosne garancije?
Rasmusen: Mislim da bi pravi put bio raspoređivanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini, kako bi nadgledale moguće primirje ili mirovni sporazum, i da se time garantuje bezbednost Ukrajine u budućnosti.
Pročitajte i ovo: Kako bi izgledale evropske snage u Ukrajini i koliko je to realno?RSE: Govorili ste o koaliciji voljnih i o evropskim snagama u Ukrajini. O tome se mnogo govori poslednjih nedelja i meseci. Mnogo reči, ali malo konkretnih detalja – barem javno. Možda vi znate više o tome šta se dešava iza kulisa. Ali da li imate utisak da se sve odvija bolno sporo?
Rasmusen: Po mom mišljenju, odvija se previše sporo. I ne želim da vidim da koalicija voljnih postane koalicija čekanja. Moramo da preduzmemo konkretne korake.
Umesto da molimo za mesto za pregovaračkim stolom gde se sve odlučuje, treba da učinimo naše – evropsko – učešće neizostavnim tako što ćemo nešto doneti za taj sto. To "nešto" bi bila koalicija voljnih, predvođena Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom – dve nuklearne sile u Evropi.
RSE: A zašto mislite da sve to ide tako sporo?
Rasmusen: Moj najbolji odgovor je da u Evropi obično provodimo mnogo vremena u diskusijama i razgovorima, a premalo u konkretnom delovanju.
Ipak, nadam se da će Putinov napad na Ukrajinu i izbor Trampa poslužiti kao alarm koji nam govori da u Evropi moramo da delujemo brzo – ne samo da diskutujemo, već da donosimo konkretne odluke.