Najavljeni referendum o suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, pravnici vide kao politički spektakl koji bi mogao završiti na sudovima u Bosni i Hercegovini.
Narodna skupština RS-a raspravljat će 22. avgusta o presudi Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, kao i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine kojom mu je oduzet mandat, izmjenama zakona o referendumu i njegovom raspisivanju.
"To vam je isto kao da se mi izjasnimo da danas nije ponedjeljak, nego petak i da onda očekujemo da se cijeli svijet s nama složi", kaže za Radio Slobodna Evropa advokat i bivši sudac Senad Bilić.
Prema Bilićevim riječima, svaki takav referendum bio bi neustavan, nezakonit, bez ikakve pravne snage i ne bi izbrisao kaznu i vratio direktnu političku moć Dodiku, koji je ostao lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Državni Sud BiH je 1. augusta pravosnažno osudio Dodika na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Tu kaznu je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je u idućih šest godina zabranjen rad u svim institucijama. Na presudu se žalio Ustavnom sudu BiH, dok u javnosti poručuje da ne priznaje sudove, visokog predstavnika i njegove odluke.
Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) i Evropske unije nisu odgovorili na upit RSE u vezi najave Dodikovog referenduma u RS.
Istovremeno, iz Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH nije odgovoreno za RSE koje sankcije će Dodik snositi, ukoliko prekrši kaznu iz presude, te ko je zadužen da provede presudu Suda BiH.
Ko može zabraniti referendum u RS-u?
Niži nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini zakonski mogu raspisati referendum samo o pitanjima iz svojih nadležnosti, ali ne i državnih.
Za svaki referendum potrebna je odluka entitetskog parlamenta, koju može osporiti Ustavni sud BiH na zahtjev nekoliko ovlaštenih predlagača.
"Skupština može izglasati šta god hoće. Ustavni sud takvu odluku može suspendovati. Ko god radi protiv odluke suda čini krivično djelo", kaže za RSE pravni stručnjak Senad Bilić.
Iako mu je zabranjeno obavljanje bilo kakve izabrane ili imenovane funkcije, Dodik odbija da se povuče, ponovo izvlačeći prijetnju referendumom kao svojim starim oružjem.
Jedino glasanje, ali bez ikakve pravne snage, desilo se 2016. godine, usprkos tome što je Ustavni sud BiH poništio odluku Narodne skupštine RS-a o održavanju referenduma s pitanjem hoće li se "Dan RS-a" proslavljati 9. januara.
Rezultati nisu nikad službeno objavljeni i nitko nije odgovarao za nepoštivanje odluke najvišeg suda u državi, ali su Dodiku zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH uvedene prve američke sankcije.
Pročitajte i ovo: Svi Dodikovi 'referendumi'Ustavni sud BiH proglasio je ovaj datum diskriminatornim, jer se veže za 9. januar 1992. kada je samoproglašena Skupština srpskog naroda u BiH proglasila Republiku srpskog naroda BiH, što mnogi vide kao uvod u rat, genocid i druge zločine koji su uslijedili.
Što bi bila svrha 'Dodikovog' referenduma?
Analitičari smatraju da Dodik referendume koristi da rasplamsa svoju biračku bazu pred izbore zakazane za početak oktobra 2026. godine.
Bilić kaže da raspisivanje referenduma o presudi protiv Dodika ne bi bilo bezazleno protestno glasanje, te da bi, ako ga Ustavni sud BiH zabrani i on se, ipak, održi, moralo reagirati i državno Tužiteljstvo BiH.
Organizatori bi se mogli suočiti sa zatvorskim kaznama do pet godina.
Pročitajte i ovo: Tužiteljstvo ne istražuje neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH, kaže Galić"Formalno-pravno Dodik više nije predsjednik RS-a i ne može počiniti većinu krivičnih djela koja su vezana za njegov donedavni položaj. Šta god ljudi koji su oko njega uradili po njegovom nalogu, oni bi mogli snositi krivičnu odgovornost. On bi bio u boljoj poziciji, jer je 'samo' podstrekač, ali i dalje krivično odgovoran", kazao je Bilić za RSE.
Tužiteljstvo BiH vodi postupke protiv Dodika, premijera RS-a u ostavci Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, osumnjičenih za ugrožavanje ustavnog poretka BiH za kojima je donedavno bila raspisana i potjernica.
Pravni stručnjak Senad Bilić kaže da je Milorad Dodik "upao u jednu pravnu mašinu iz koje će vrlo teško izaći", te da je pitanje kako će se ponašati njegovi saradnici, "jer vi sad kad njega sretnete možete počiniti krivično djelo".
Tokom svoje karijere Dodik se oslanjao na nacionalističku retoriku prijeteći referendumima o nezavisnosti Republike Srpske ili o članstvu u NATO-u kako bi okupio svoje birače u RS-u.
Sve je predstavljao kao odgovore na "napade političkog Sarajeva na izbornu volju naroda RS-a", produbljujući podjele i napetosti.
Europska unija, NATO i Sjedinjene Američke Države upozorili su Dodika i vlasti Republike Srpske da prestanu s prijetnjama, neustavnim i nezakonitim potezima, te da poštuje sudove i njihove odluke, dok vojne snage EUFOR-a patroliraju BiH kao garant mira.
Podršku Dodiku, koji je s najužim rukovodstvom RS-a pod sankcijama SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Austrije i nekoliko drugih zapadnih zemalja, pruža Rusija, a proteklih nekoliko godina i Mađarska.