"Dao je oko dvije hiljade eura za mene, nisam sigurna. Poslije sam otišla kod njega, kao na probu za brak".
Ovako svoju priču počinje Jasmina (pravo ime poznato redakciji), devetnaestogodišnja Romkinja iz Crne Gore, čiji je brak je bio dogovoren kada je imala svega 14 godina.
Bila je tek na početku srednje škole.
"Živjela sam s ocem i babom, sestrama, braćom. Život je bio mučenje. Svašta sam radila, prosila, služila ih, a tukli su me".
Kaže da je često bježala od kuće. A onda je došla "ponuda" za brak.
"Moj i otac tog momka, čini mi se deset godina da je bio stariji, dogovorili su da probamo. Ako sve bude kako treba udaću se, a ako ne, vratiće me. Tako je i bilo. Nisam se uklopila i vratili su me. Ne znam da li su pare vraćene".
U crnogorskom zakonodavstvu brak s maloljetnim osobama je zabranjen, ali ugovoreni dječji brakovi i dalje su prisutni u romskim zajednicama, najčešće mimo institucija i bez posljedica za odgovorne.
ilustracija
'Nasilje i pogažena prava u životu koji vam ne pripada'
Pedagoškinja iz srednje škole koju je Jasmina pohađala kaže za RSE da je Jasmina bila izuzetno nestabilna zbog svega kroz šta je prolazila.
"Jednom smo dugo razgovarale, primijetila sam da gleda kroz mene. Nedugo nakon što je izašla obavijestili su me da je u toaletu sebi ošišala kosu".
To je, dodaje, posljedica rezultata tuđih odluka o njihovom životu.
"Neko raspolaže time kome će vas dati. Kao stvar."
Pedagoškinja, koja je insistirala na anonimnosti kako se ne bi otkrio ni Jasminin pravi identitet, kaže da je pokušavala da je zadrži u školi.
Dodaje da se radionice o pravima, seksualnom obrazovanju i reproduktivnom zdravlju često organizuju u srednjim školama ali su nemoćne da dopru do učenica u sličnoj situaciji.
"One su mahom stidljive. Zatvorene. Učimo ih o njihovim pravima, ali su u stvarnosti ta prava pogažena".
Krug iz kog se teško izlazi
Jasminina priča nije usamljena. U romskim i egipćanskim zajednicama, ugovoreni brakovi su česta pojava.
Crnogorsko zakonodavstvo zabranjuje brak sa maloljetnim osobama.
Ipak, u praksi oni su van kontrole i domašaja institucija. Sprovode se bez formalne procedure što ih čini gotovo nevidljivim za sistem.
Prema podacima UNICEF-a i Uprave za statistiku Crne Gore MONSTAT-a iz 2018. godine, 28,1 odsto djevojčica i 16,5 odsto mladića romske i egipćanske nacionalnosti između 15 i 19 godina već su bili u braku ili vanbračnoj zajednici.
Romsko nasilje u Podgorici
"Ako je nevina ostaje. Ako nije vraćaju je"
Fana Delija, izvršna koordinatorka nevladine organizacije Centar za romske inicijative, koja se više od deceniju bavi suzbijanjem dječjih brakova, upozorava da je stvarnost u Crnoj Gori porazna.
"Gotovo svakog mjeseca imamo djecu koja zasnivaju brak prije punoljetstva".
U izjavi za Radio Slobodnu Evropu navodi da je samo u prvoj polovini prošle godine sklopljeno 11 dječjih ugovorenih brakova u Nikšiću, Podgorici, Beranama i Tivtu među pripadnicima romsko-egipćanske zajednice.
Najmlađe žrtve bile su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak iz Tivta i Podgorice, dok je najstarija djevojčica imala 16 godina.
"Otprilike svake godine identifikujemo i prijavimo nadležnim institucijama između 10 i 18 slučajeva ugovorenih brakova. Rijetko se dešava da su mladoženje maloljetni", ističe Delija.
Fana Delija
Prema njenim riječima, organizacija je u jednom dvogodišnjem periodu uspjela da spriječi čak 49 takvih brakova.
Uprkos zakonima, mnogi slučajevi ne dobiju sudski epilog.
Delija objašnjava da se struktura dogovaranja brakova u ovoj zajednici promijenila.
Tradicionalno "staro vijeće", grupa starijih i uticajnih muškaraca koje je donosilo odluke o važnim porodičnim pitanjima, uključujući i sklapanje brakova više ne postoji u toj formi.
"Danas odluke donose članovi uže i šire porodice, kumovi, prijatelji mladoženje i mlade", pojašnjava Delija.
U praksi, to i dalje znači da se pregovara o uslovima braka, određuje otkupnina za mladu i odlučuje da li će brak biti sklopljen ili raskinut, bez ikakvog učešća same djevojčice.
"Otac odlučuje o svemu. Ako djevojčica nije nevina ili ne ispunjava dogovorena očekivanja, vraćaju je porodici i vraća se novac. Zajednica i dalje ugovoreni brak vidi kao dio svojih običaja".
ilustracija
Žene koje ne postoje za sistem
Tridesetogodišnja S.S. iz Podgorice, Romkinja čija se priča nalazi u publikaciji Centra za romske inicijative, u brak je ušla sa 16 godina. Kaže da su njeni roditelji "uzeli nešto malo novca" i poslali je na Kosovo.
"Tamo sam živjela sa suprugovom porodicom. Tukao me je, nije mi dozvoljavao da se dotjerujem, da pijem vodu iz bunara, kako me komšije ne bi gledale. Jednom me pokušao i baciti u bunar kad sam bila trudna."
U sedmom mjesecu trudnoće, nakon što je izrazila želju da ide na svadbu koja je bila u Crnoj Gori, brutalno je pretukao.
"Uzeo je stolicu i udario me po leđima. Pala sam i nisam znala za sebe".
Pobjegla je tek nakon godina nasilja.
Slučajevi poput Jasmininog i S.S. iz publikacije, rijetko ulaze u zvanične registre, a žrtve, zbog pritiska da porodici vrate novac dobijen pri ugovoru, najčešće ne prijavljuju nasilje.
"Već nakon dvoje, troje djece, rijetko se odlučuju da napuste porodicu. Zavise od muških članova, nemaju obrazovanje, nemaju posao, nemaju izlaz, nemaju mogućnost zaposlenja", ukazuje Fana Delija.
Naglašava da upozorenja međunarodnih tijela poput UNICEF-a, Evropske komisije i specijalnog izvjestioca UN-a, koji su u više navrata ukazivali na potrebu suzbijanja ovakvih stereotipa, još nisu rezultirala efikasnim sistemskim odgovorom.
Romsko naselje na Vrelima Ribnickim u Podgorici
'Dječji brakovi ugrožavaju budućnost djece - obrazovanje je ključ zaštite'
Podaci koji pokazuju da je svaka treća Romkinja i svaki šesti Rom uzrasta između 15 i 19 godina bio u braku ili vanbračnoj zajednici su zabrinjavajući i ukazuju na ozbiljno kršenje dječjih prava, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei (Michele Servadei).
"Dječji brakovi ugrožavaju budućnost djece, mogućnosti da nastave školovanje i ugrožavaju njihovo zdravlje".
Najjača zaštita od dječjih brakova je, smatra on, obrazovanje.
"Ipak, mnoga romska djeca i dalje ne pohađaju vrtić, samo polovina njih završi osnovnu školu, a svega 3 odsto završi srednju školu".
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadeij
Kako navodi, UNICEF sarađuje sa Vladom, školama i zajednicama kako bi se to promijenilo, prije svega podržavajući izmjene zakonskih rješenja kojima bi se propisalo da je minimalna starosna granica za brak 18 godina, bez izuzetaka.
"U zavisnosti od toga koji su uzroci dječjih brakova UNICEF sarađuje sa roditeljima, državnim institucijama i civilnim društvom, kako bi se na svaki od ovih faktora odgovorilo na najefikasniji način".
UNICEF već deceniju pruža podršku romskim organizacijama civilnog društva i njihovim programima koji osnažuju djevojke i mladiće kroz razvoj životnih vještina, pomažući im da se odupru dječjim brakovima.
"Podržavamo preventivne mjere koje pomažu da se djeca zaštite od dječjeg braka, poput ranog prepoznavanja rizika i razvoja socio-emocionalnih vještina, većeg uključivanja u predškolsko obrazovanje, većeg učešća roditelja i bolje socijalne zaštite za ugrožene porodice".
Kako bi se ove politike dodatno učvrstile, UNICEF i Zavod za statistiku pokrenuli su novi ciklus MIKS istraživanja, koji obuhvata i romsku populaciju, a rezultati se očekuju 2026. godine.
Pravni okvir i institucionalni odgovor
Prema crnogorskom zakonodavstvu, brak je dozvoljen tek nakon navršene 18. godine.
Porodični zakon ostavlja mogućnost da sud, izuzetno, odobri sklapanje braka licima starijim od 16 godina, ako postoje opravdani razlozi.
Krivični zakonik Crne Gore ne prepoznaje posebno djelo ugovorenog dječjeg braka, ali predviđa kazne za one koji silom, prijetnjom ili obmanom prinude drugo lice na brak.
Predviđena kazna je od tri mjeseca do tri godine. U slučaju maloljetnika od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Koja je uloga države?
Iako je Crna Gora uskladila pravni okvir sa međunarodnim konvencijama, prema riječima Delije institucionalni odgovor izostaje.
"Institucije i dalje ne shvataju ozbiljno problem dječjeg braka. Zakonska starosna granica je i dalje 16 godina. Ne postoji posebno sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, ni programi reintegracije. Djevojčice se vraćaju u nasilje".
Poruka koju time država šalje, kaže Delija, jeste da običaj ima veću snagu od zakona.
Za nešto više od tri godine u Crnoj Gori je pokrenuto 11 postupaka pred tužilaštvom zbog sklapanja nedozvoljenog maloljetničkog braka, pokazuju podaci iz izvještaja Vlade dostavljenog ekspertima Savjeta Evrope prošle godine.
Ishod nije poznat.
Na ovaj problem upozorava i Evropska komisija, koja u izvještaju iz 2024. godine izrazila zabrinutost zbog visokog nivoa diskriminacije Roma, uključujući i praksu dogovorenih dječjih brakova, koji dodatno ugrožavaju prava djevojčica i mladih žena.
Ministarstvo za socijalno staranje, Policija, Vrhovni sud Crne Gore nisu dostavili odgovore na pitanja RSE u vezi sa postupanjem u slučajevima maloljetničkih ugovorenih brakova.