Rusija pomaže Kini u pripremi zauzimanja Tajvana, navodi procureli dokument

Kineski vojnici marširaju tokom vojne parade povodom 80. godišnjice završetka Drugog svetskog rata, Peking, 3. septembar 2025.

Sažetak

  • Procurili dokumenti otkrivaju da Rusija pomaže Kini u vojnim pripremama za potencijalnu invaziju na Tajvan, uključujući prodaju napredne opreme i obuku specijalnih snaga.
  • Prema dokumentima, podrška Moskve ima za cilj jačanje kineskih vazdušnih i pomorskih kapaciteta za invaziju, s fokusom na zauzimanje ključne infrastrukture poput luke Tajpej.
  • Stručnjaci sugerišu da je geopolitički cilj Rusije da izazove dugotrajan sukob u koji bi bili uključeni SAD i saveznici, eskalirajući globalne tenzije u Indo-Pacifiku.

Nedavno objavljenih 800 stranica ugovora i prepiske pokazuje da Rusija pomaže Kini da pripremi svoju vojsku za potencijalnu invaziju na Tajvan, navodi nezavisan tink-tenk koji je primio dokumente i nezavisno ih proverio.

Oleksandar Daniljuk, saradnik Kraljevskog instituta za ujedinjene službe (Royal United Services Institute – RUSI), koji je dobio procurile dokumente zajedno s njegovim koautorom, Džekom Votlingom (JAck Watling), govorio je za RSE o tome šta otkrića znače za buduću vojnu saradnju Kine i Rusije i zašto bi Rusija mogla biti za kinesku invaziju na Tajvan, ostrvo sa 23 miliona stanovnika sa samostalnom vladom koje Peking smatra svojom teritorijom.

Prema RUSI-ju, dokumenti ukazuju na to da je Moskva 2023. godine pristala da proda komplet vojne opreme Narodnooslobodilačkoj vojsci Kine (PLA), uključujući jurišna vozila, protivtenkovske topove i oklopne transportere za desantne jedinice. Oklopna vozila bi bila opremljena po kineskim specifikacijama, a Rusija bi obučila bataljon specijalnih kineskih padobranaca da ih koriste.

U ugovorima se takođe navodi da će Rusija preneti tehnologije Kini koje će joj omogućiti da pravi slično oružje.

Takav sporazum bi ojačao kineske kapacitete za vazdušne manevare, jedno od retkih područja gde ruska vojska i dalje ima prednost nad kineskom, i pojačao zabrinutost da bi Peking mogao da zauzme infrastrukturu na ostrvu čak i dok napada luke i plaže duž obale u okviru potencijalne invazije.

Čitajte: Kina testira Tajvan i diže tenzije novim vojnim vežbama

Oko 800 stranica ugovora i pratećeg materijala "izgleda autentično" i detalji iz dokumenata su nezavisno provereni, saopštio je RUSI. Međutim, postoji i mogućnost da su delovi dokumenata izmenjeni ili izostavljeni, dodaje tink-tenk.

Moskva nije komentarisala procurile dokumente.

Intervju u nastavku je sažet i priređen radi jasnoće.

RSE: Možete li ukratko objasniti koji su ključni elementi tih sporazuma i zašto su oni značajni za Peking u pogledu potencijalne invazije na Tajvan?

Oleksandar Daniljuk: Dakle, ukratko, sporazum se odnosi na dobijanje neke veoma specifične opreme koja je potrebna za operacije vazdušnog desanta.

To je set opreme za desant teškog vazdušnog bataljona, kao i specifične oprema za specijalne snage. Oba ta kompleta su potrebna za vazdušnu invaziju, što bi zauzvrat postavilo temelje za pomorsku invaziju kineske vojske.

Ideja je da tim specijalnih jedinica bude prisutan na terenu, a korišćenjem te ruske opreme mogli bi da iskaču iz civilnih teretnih aviona s veoma velike visine i neprimetno se spuste na teritoriju Tajvana. Takođe bi koristili te automatske sisteme za dopremanje opreme – poput ruskih desantnih tenkova i borbenih vozila – tako da ne bi svaki (pripadnik specijalnih jedinica) zapravo morao da se padobranom spusti na Tajvan – mnogi od njih bi mogli unapred legalno da uđu na Tajvan, kao turisti.

Verujemo da bi ovaj teško opremljeni bataljon bio samo deo većeg broja bataljona, pa bi možda jedan bataljon koristio rusku opremu, a dva ili tri kinesku opremu.

To je dovoljno za preuzimanje kontrole makar nad lukom Tajpej, koja je po našem mišljenju ključna meta takve operacije, jer daje Kini kontrolu nad vitalnom lukom za dalju pomorsku invaziju Narodnooslobodilačke vojske.

RSE: Opšte mišljenje je oduvek bilo da je Rusija veoma oprezna u pogledu izvoza vojne opreme iz naprednijih oblasti u Kinu iz straha da bi bila ukradena i potom bila predmet obrnutog inžinjeringa. Pa zašto mislite da se to sada menja i šta to znači u budućnosti?

Daniljuk: Politički, ta vrsta vojne saradnje je izuzetno važna za Ruse jer ne žele da budu u tom klubu potpuno izolovanih zemalja. Možemo reći da postoji neka vrsta osovine zemlje istomišljenika (Napomena: analitičari su počeli da govore o političkoj i vojnoj koordinaciji između Kine, Rusije, Irana i Severne Koreje kao "Osovini prevrata") i za Ruse je najvažniji element te osovine Kina.

Rusija je takođe uložila toliko resursa u ratna sredstva i jedini način da ta sredstva pretvori u pravu geopolitičku silu jeste kroz širi, globalni rat. A najpoželjnije poprište za taj rat je Indo-Pacifik.

Dakle, Rusi su izgleda spremni da urade sve kako bi podstakli Kinu na invaziju na Tajvan, posebno ako bi to dovelo do stvarnog sukoba između SAD i Kine.

I mislim da Rusi nisu zainteresovani za scenario tipa Krima za invaziju na Tajvan, gde postoji ograničen otpor i ne mnogo negativne međunarodne reakcije. Rusi bi pre želeli da Kina izvrši invaziju, ali da se blickrig napad otegne i bude što je moguće duži, jer bi to zapravo stvorilo mogućnost za eskalaciju.

To bi onda moglo da uvuče Amerikance i neke druge zemlje, poput Japana, u rat, što verujem da je ono što žele.

RSE: Dakle, mogu malo da sumiram jer mislim da ima mnogo toga da se razjasni. Kažete da vam ovi dokumenti ne samo ukazuju da bi Moskva podržala kinesku invaziju na Tajvan, već da i traži načine da utiče na situaciju kako bi se to moglo dogoditi?

Daniljuk: Da, apsolutno, tačno.

Trenutno ne možete uticati na kinesko društvo na isti način kao što možete na demokratsko i očekivao bih da Rusija ima neke poluge uticaja na kinesku vladu, iako to ne znam.

Ali najlakši način da Rusija zapravo stvori te preduslove da rat i invazija na Tajvan deluju neizbežno jeste da zapravo utiče na tajvansko društvo, a iskreno, i na američko društvo i američku politiku.

Što se tiče tih preduslova na Tajvanu, pogledajte šta se dešava u tajvanskoj politici. Prava nulta faza nije infiltracija specijalnih snaga, već zapravo politička destabilizacija.

Trenutna politička situacija na Tajvanu, gde imate parlament, koji kontroliše KMT, a zatim (predsednika Lai Čing-tea) iz Demokratske progresivne partije (DPP), koja se podelila i veći deo prošle godine je provela blokirajući zakone i odugovlačeći imenovanja za ustavni sud, što je dovelo do sukoba u parlamentu i masovnih protesta.

To je idealan preduslov za pokušaj podsticanja političke krize, što je potrebno za destabilizaciju sistema komandovanja i kontrole na Tajvanu, kako politički tako i vojno.

RSE: Dakle, pored tih vazdušnih kapaciteta navedenih u dokumentima koje ste pregledali, koje su još oblasti po vašem mišljenju u kojima bi kineska vojska trebalo da se ugleda na Rusiju kako bi je poboljšala u vezi s potencijalnom invazijom na Tajvan?

Daniljuk: Očigledno bi to bile neke povratne informacije o ruskim napadima raketama i dronovima.

Dakle, kako suzbijate protivvazdušnu odbranu i kako je iscrpljujete municijom? Rusija ima mnogo skorašnjeg iskustva iz prve ruke s tim i sve je to veoma prenosivo na tajvanski scenario.

RSE: Imajući u vidu tu vrstu vojne saradnje o kojoj smo govorili, šta još očekujete u vezi sa scenarijem oko Tajvana?

Daniljuk: Mislim da je ključno pitanje u kojoj meri tajvansko društvo zapravo može da izbegne konfrontaciju i polarizaciju i da li se može ujediniti oko potrebe zaštite ostrva, što je još teži zadatak.

Prirodna reakcija Vašingtona na ovo je da Tajvanu da više vojnih kapaciteta, ali po mom mišljenju, oni imaju dovoljno kapaciteta. Pitanje je više u tome da li zaista mogu biti ujedinjeni i odlučni u otporu i borbi protiv invazije.

Čitajte: Trumpova administracija se suočava s novim prijetnjama kinesko-ruskog partnerstva

Invazija na Tajvan bi bila izuzetno skupa za Kineze, tako da prava imunizacija protiv invazije na Tajvan leži u oblasti morala i jedinstva, a takođe i u sposobnosti SAD da ponude jasnu poruku podrške.

Zato što, stvarnost je prilično jednostavna: Kina postaje sve jača, a u Evropi i dalje postoji kriza. Dakle, videćemo.