Rusija jača težnje talibana za međunarodnim priznanjem. Ko je sljedeći?

Talibani su prošlog mjeseca dobili značajan podsticaj u svojoj gotovo četvorogodišnjoj potrazi za međunarodnim priznanjem, kada je Rusija postala prva zemlja koja je zvanično priznala njihovu vlast u Afganistanu.

Iako je odluka Kremlja uglavnom simbolična, ona bi i dalje mogla donijeti strateške koristi za Moskvu. Priznanje omogućava Rusiji da se predstavi kao smjela globalna sila koja se ne boji da izazove zapadne norme, posebno nakon neuspjeha u regionima poput Bliskog istoka.

Preuzimanjem inicijative, Moskva nastoji da obnovi svoj ugled kao zemlja koja postavlja agendu u međunarodnim odnosima, potencijalno podstičući druge države — naročito u Centralnoj Aziji — da slijede njen primjer i normalizuju odnose s talibanima.

Ovo bi moglo poboljšati položaj Rusije u Centralnoj Aziji, gdje stabilnost Afganistana direktno utiče na susjede poput Tadžikistana, i pozicionirati Moskvu kao ključnog aktera u regionalnoj diplomatiji.

Hoće li rusko priznanje pokrenuti domino efekat?

U Centralnoj Aziji, zemlje poput Kazahstana — koje su već uklonile talibane sa liste terorističkih organizacija i učestvuju u razgovorima na visokom nivou — djeluju spremno da razmotre formalne odnose, vođene zajedničkom brigom za bezbjednost granica i stabilnost.

Pročitajte i ovo: Prognani Afganistanci kritiziraju Rusiju zbog priznavanja talibanske vlade

Uzbekistan i Tadžikistan takođe pokazuju znakove približavanja, potencijalno pod uticajem ruskog vođstva u podsticanju zajedničkih napora protiv terorizma.

Van regiona, države koje su bliske Rusiji, poput Bjelorusije — koja tradicionalno slijedi liniju Kremlja — mogle bi se pridružiti talasu priznanja.

Globalna sila Kina pozdravila je ruski potez priznavanja talibanske vlade, navodeći da je to "usmjereno ka vođenju politike prijateljstva prema afganistanskom narodu".

Ipak, Peking se još nije jasno izjasnio da li će to uključivati i zvanično priznanje.

U susjednom Iranu, duboko ukorijenjena javna sumnjičavost prema talibanima i dalje postoji. Iako Teheran održava ekonomske i diplomatske kontakte — uključujući gostovanje talibanskih zvaničnika i olakšavanje trgovine — nije dao nikakve naznake da namjerava slijediti primjer Rusije.

Priznanje od strane Kine ili Irana nije izvjesno u skorije vrijeme, ali geopolitički pragmatizam — podstaknut ruskim potezom — mogao bi ih s vremenom približiti, posebno ako se Afganistan stabilizuje i uskladi s njihovim strateškim interesima.

U međuvremenu, među arapskim državama u Persijskom zalivu preovladava oprez.

Ujedinjeni Arapski Emirati, iako upravljaju afganistanskim aerodromima i prihvataju talibanske diplomate, ostaju suzdržani zbog svojih veza sa Zapadom.

Saudijska Arabija, s druge strane, daje prednost unutrašnjim reformama nad rizičnim diplomatskim potezima.

Katar i Oman nastavljaju pragmatične kontakte, ali izbjegavaju zvanično priznanje kako bi izbjegli američku kritiku.

Šta Rusija dobija ovim potezom?

Prema Alekseju Saharovu, saradniku indijske organizacije Observer Research Foundation, glavni dobitak za Moskvu je jačanje saradnje u borbi protiv bezbjednosnih prijetnji.

"Primarni cilj je unapređenje saradnje u borbi protiv terorizma, posebno protiv ISKP-a", rekao je, misleći na militantnu grupu Islamska država – Provincija Horasan, najaktivniju podružnicu Islamske države.

Pročitajte i ovo: SAD ukida zaštićeni status za Afganistance, hiljade se suočavaju s deportacijom i progonima

U posljednjih nekoliko godina, ISKP je proširio svoje djelovanje van Afganistana, privlačeći borce iz zemalja Centralne Azije, naročito iz Tadžikistana i Uzbekistana. Grupa je preuzela odgovornost za napad velikog profila u Rusiji u martu 2024. godine, kada su četiri militanta ciljala koncertnu dvoranu Crocus City Hall izvan Moskve, ubivši 145 ljudi u masovnom pucnjavi, ubodu nožem i podmetanju požara.

Ipak, Saharov smatra da je priznanje talibana od strane Kremlja "simboličan gest koji ne garantuje jačanje pozicije Moskve u Afganistanu".

Iako priznanje može olakšati partnerstva, dodaje, većina praktične saradnje mogla bi se odvijati i bez formalnog priznanja.

Talibani, s druge strane, mogli bi znatno profitirati od ovog priznanja, koje jača njihovu potragu za međunarodnim legitimitetom i potencijalno prekida njihovu diplomatsku izolaciju — što izaziva zabrinutost među afganistanskim aktivistima za ljudska prava.

Pročitajte i ovo: Pod talibanima u Afganistanu porastao broj samoubistava

Kao faktički vladari Afganistana već četiri godine, talibani vide ruski potez kao potvrdu njihove vlasti, što bi moglo otvoriti vrata širem ekonomskom angažmanu.

Štaviše, simbolična težina priznanja od strane stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, poput Rusije, mogla bi poboljšati pregovaračku poziciju talibana na međunarodnoj sceni, podstičući kontakte bez trenutnih zahtjeva za reformama u oblastima poput prava žena ili inkluzivnosti.

Bivša afganistanska poslanica Šukrija Barakzai, koja je napustila zemlju nakon povratka talibana na vlast, upozorila je da bi Rusija mogla ići toliko daleko da u Savjetu bezbjednosti UN-a zauzme stavove koji idu isključivo u korist talibana.

"Rusija je odlučila da zanemari prava žena i ljudska prava, stavljajući interese jedne grupe ispred interesa cijele nacije", izjavila je za Radio Azadi, servis Radija Slobodna Evropa.

Takođe je odbacila spekulacije da bi Afganistan mogao imati ekonomske koristi od formalnog priznanja talibana od strane Rusije, rekavši: "Greška je misliti da će to donijeti ekonomske koristi za Afganistance."

Ženski turistički vodiči u Afganistanu prkose talibanima