Čuveni kamp Artek na Krimu: 100. godišnjica okaljana vezama s ruskom invazijom

Fotografija iz 2009. godine prikazuje dio pionirskog kampa Artek i njegovu statuu Vladimira Lenjina na obali Crnog mora na ukrajinskom poluotoku Krim.

Šesnaestog juna obilježava se 100. godišnjica osnivanja kampa, jedna dramatična priča sovjetske, ukrajinske i ruske historije.

Jedna od rijetkih fotografija prvog kampa u Arteku iz 1925. godine, osnovanog na Krimskom poluotoku sovjetske Rusije.Prvi kamp je imao četiri velika šatora, u kojima su bila smještena djeca oboljela od tuberkuloze, a bila su poticana da maksimalno iskoriste vrijeme na suncu u suhoj klimi Krima.

Vježbe na šljunkovitoj plaži u Arteku 1930-ih godina.

Kamp se ubrzo proširio i postao dio komunističke omladinske organizacije Sovjetskog Saveza, Mladih pionira. Mjesta u Arteku svako ljeto bila su rezervirana za djecu s izuzetnim uspjehom, kao i za potomke dobro utjecajnijih članova Komunističke partije.

Maršal Sovjetskog Saveza Semjon Buđoni u posjeti kampu Artek 1946. godine.

Politika je ubrzo prodrla u život u kampu, kao i u mnoge druge sfere širom mlade Sovjetske unije.

Matthias Neumann, profesor historije koji je opširno pisao o pozadini ovog kampa, za Radio Slobodna Evropa objašnjava: "Artek nije služio samo kao mjesto za odmor, već i kao strateška institucija za ideološko oblikovanje". Profesor ističe da je, uz razne sportske i obrazovne programe, politika "bila u samom središtu svega".

Nastup gimnastičara u Arteku u ljeto 1977. godine.

Rani polaznici kampa bili su izloženi "vatrenim govorima" ljevičarskih govornika, uključujući njemačku komunistkinju Claru Zetkin. "Nevinije aktivnosti" poput atletike, pozorišnih predstava i planinarskih izleta održavale su kamp popularnim među mladim sudionicima.

Samantha Smith (u sredini desno, drži tašnu) okružena mladim pionirima u Arteku u ljeto 1983. godine.

Godine 1982., američka učenica Samantha Smith napisala je pismo sovjetskom lideru Juriju Andropovu, pozivajući ga da izbjegne nuklearni rat. Pismo je objavljeno u Pravdi, propagandnim novinama Sovjetskog Saveza, a Andropov ju je kasnije pozvao u Savez da "upozna našu zemlju, susretne se sa svojim vršnjacima, posjeti međunarodni dječji kamp – Artek – na moru".

Neki su izrazili zabrinutost da Kremlj koristi Smith u propagandne svrhe. Djevojčica je provela tri dana u Arteku prije nego što se oprostila od kampa, rekavši: "Nadam se da ću se jednog dana vratiti. Vo

Fotografija iz augusta 2005. godine prikazuje (s lijeva nadesno) ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka, gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvilija, litvanskog predsjednika Valdasa Adamkusa i poljskog predsjednika Aleksandra Kvašnjevskog kako ručaju u Arteku.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, kamp je pripao novoizgrađenoj nezavisnoj Ukrajini. Međutim, uslijed ekonomske krize 1990-ih, kompleks je ubrzo postao zapušten, a kasnije je bio upleten i u skandal zbog navodnog seksualnog zlostavljanja.

Dio kampa Artek fotografiran u januaru 2009. godine.

Kijev je 2009. izdvojio oko 35 miliona hrivnji (otprilike 4,4 miliona dolara) za obnovu objekta.

Djeca u Arteku u maju 2015.Nakon ruske aneksije Krima Rusiji 2014. godine, Moskva je uložila milione dolara u obnovu primorskog kampa, koji je brzo ponovo otvoren uz program prilagođen Kremlju.

Neumann za Radio Slobodna Evropa navodi da je pod ruskom kontrolom Artek služio "i kao izlog ruskog ponovnog uspona i kao most prema sovjetskoj prošlosti", s ciljem "oblikovanja mladih umova, promoviranja državom odobrene verzije historije i razvijanja lojalnosti prema ruskoj državi".

Trening specijalnih jedinica ruske vojske, koji simulira talačku situaciju, održan je u oktobru 2019. na prostoru kampa Artek.

Od aneksije Krima 2014. godine, oko 95 posto polaznika kampa dolazi iz Rusije, iako su se za ljetni boravak u Arteku prijavili i neki međunarodni gosti, uključujući i djecu bivšeg predsjednika Sirije, Bashara al-Assada.

Predstava u pozorištu u Arteku u ljeto 2021. godine.

Nakon ruske invazije punih razmjera 2022. godine, Artek je postao dio jednog od najmračnijih aspekata sukoba. Zajedno s nekoliko drugih dječjih kampova, poznato je da je Artek ugostio ukrajinsku djecu u kampovima koji su navodno osmišljeni da "rusificiraju" maloljetnike, uključujući i siročad, uhvaćene u počecima napredovanja ruske vojske.

Dio kampa fotografiran 2021. godine.

Godine 2024. Artek i nekoliko osoba uključenih u njegovo funkcioniranje bili su meta sankcija Evropske unije zbog navodne uloge kampa u držanju ukrajinske djece. U mnogim slučajevima, djeci "nije bilo dozvoljeno da se vrate kući i bila su primorana iskazati podršku Rusiji", navodi se u izvještaju.