Witkoff u Moskvi, uz procurjeli telefonski poziv i oprez Zelenskog dok se slaže mirovni plan

Kirill Dmitriev (lijevo), finansjer sa harvardskim obrazovanjem, odigrao je vodeću ulogu u razgovorima s izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom.

Sažetak

  • Izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff putuje u Moskvu na mirovne pregovore, usred zabrinutosti da bi se Ukrajina mogla suočiti s nepovoljnim uvjetima.
  • Nacrt američkog mirovnog prijedloga izazvao je kontroverze, uključujući ustupke NATO-u i vojna ograničenja za Ukrajinu.
  • Raste zabrinutost zbog Witkoffove diplomatije, uključujući oslanjanje na prevodioce Kremlja i procurjele pozive.

Glavni izaslanik Bijele kuće putuje u Rusiju po šesti put. Ukrajina se boji mira koji uveliko ide u prilog Moskvi. Telefonski poziv koji je procurio otkriva kako američki izaslanik savjetuje zvaničnika Kremlja o tome kako da umilostivi Bijelu kuću.

A ruska invazija - koja je sada u 46. mjesecu - gurnula je opterećene oružane snage Ukrajine bliže tački pucanja.

Mnogo se toga dogodilo u šest dana otkako je prvi put procurio mirovni prijedlog koji su sastavile SAD - a da ne spominjemo okolnosti pod kojima je sastavljen. Plan od 28 tačaka uzdrmao je ono što je do nedavno bilo neuspješno nastojanje da se zaustavi ruski rat, nešto što je Trump obećao učiniti u roku od 24 sata od stupanja na dužnost u januaru.

Evo šta trebate znati od 26. novembra, dok se diplomate i pregovarači iz Washingtona, Moskve, Kijeva i mnogih drugih evropskih prijestolnica prepiru oko detalja konkretnog i kontroverznog plana.

Ukrajinske snage se bore da zadrže ruske trupe na više lokacija duž linije fronta, uključujući i one u blizini Časiv Jara.

Glavne sporne tačke?

Nakon što je američki plan procurio u javnost, a zatim je predat ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, ukrajinski lider je poslao svog šefa kabineta i druge zvaničnike u Ženevu na hitne razgovore s američkim zvaničnicima, uključujući državnog sekretara Marca Rubia.

Zelenski je navodno bio iznenađen planom, koji je odražavao većinu tvrdokornih stavova koje je Rusija zauzimala prije invazije.

Međutim, razgovori u Ženevi su rezultirali "ažuriranim i usavršenim" okvirom - prerađenim planom od 19 tačaka - koji bi donio "održivi i pravedan mir", saopštili su i Bijela kuća i ured Zelenskog.

Američki predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca je u Bijeloj kući ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Međutim, komentari Zelenskog sugerišu da bi najteža pitanja mogla još uvijek biti na stolu. To uključuje sudbinu dijela Donjecke regije koju Kremlj želi zauzeti.

Moskva je više puta rekla da mora kontrolisati cijeli Donjeck, jednu od pet ukrajinskih regija za koje Putin neosnovano tvrdi da su ruske. Ustupanje teritorije koju su ukrajinske snage držale izvan ruskih kandži, uz veliku cijenu, bio bi ogroman ustupak Kijeva i mogao bi imati političke reperkusije za Zelenskog.

Druge zamke uključuju insistiranje Kremlja da se Ukrajini zauvijek zabrani pridruživanje NATO-u i potencijalno ograničenje veličine kijevske vojske.

Američki nacrt bi zahtijevao od Ukrajine da "u svoj ustav ugradi da se neće pridružiti NATO-u", a od saveza da formalizira obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena.

Taj pristup bi mogao biti neprihvatljiv za Ukrajinu, koja želi slobodu izbora svojih geopolitičkih partnera – i trenutno ima svoje NATO težnje kodificirane u svom ustavu.

Ukrajina takođe želi biti u mogućnosti braniti se od bilo kakvog potencijalnog budućeg ruskog napada.

U prethodnim pregovorima, Rusija je tražila da ukrajinska vojska bude ispod 100.000 pripadnika. Početni američki nacrt bi ograničio broj na 600.000. Evropski protuprijedlog bi povećao taj broj na 800.000 "u mirnodopsko vrijeme".

Nekoliko vodećih republikanskih senatora kritikovalo je početni američki plan, uključujući bivšeg vođu većine Mitcha McConnella.

"Sporazum koji nagrađuje agresiju ne bi vrijedio ni papira na kojem je napisan. Amerika nije neutralni arbitar i ne bismo se trebali ponašati kao jedan", rekao je McConnell u objavi na mreži X.

Šesti put je čarolija?

Steve Witkoff, investitor nekretnina bez diplomatskog iskustva, čovjek je kojeg je Trump angažovao da predvodi napore za okončanje rata u Rusiji. Već se pet puta sastao s Putinom, putujući u Moskvu svojim privatnim avionom.

Neki od Witkoffovih ranijih postupaka izazvali su uzbunu kod vanjskih posmatrača, koji se boje da je manipuliran ili da pogrešno shvaća duboko nerješive historijske konture rata.

Witkoff se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbijedio Kremlj, umjesto da koristi prevodioce koje je ovlastila Američka ambasada. Nakon Witkoffovog posljednjeg sastanka s Putinom u avgustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno shvatio geografiju ukrajinske teritorije koju Putin polaže pravo.

Zastupnik Don Bacon, republikanac koji je kritikovao angažman Trumpove administracije s Rusijom, pozvao je da Witkoffa otupuste.


Vraćanje Witkoffa u Moskvu, posjeta koju je, kako je potvrdio pomoćnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov, trebala dogoditi sljedeće sedmice, znak je da Bijela kuća želi učvrstiti neke ili sve tačke koje su postavljene u Ženevi i Abu Dabiju.

Još jedna neočekivana prilika: Trump je spomenuo da bi njegov zet, Jared Kushner, mogao pratiti Witkoffa, što ni Ušakov ni portparol Kremlja Dmitrij Peskov nisu komentarisali.

Kushner je navodno bio prisutan na ranije neotkrivenom sastanku SAD-a na kojem su učestvovali Witkoff i Rus, koji takođe nije diplomata, ali je odigrao glavnu, nekonvencionalnu ulogu u pregovorima s Amerikancima: Kiril Dmitriev.

Čekaj, procurjeli telefonski poziv?

Krajem oktobra, Dmitriev, oštrouman biznismen sa obrazovanjem Hravarda, koji vodi ruski državni fond, otputovao je u Miami na Floridi. Sastao se sa republikanskom zastupnicom Annom Lunom, dajući joj, kako je rekao, neotkrivene ruske dosijee o atentatu na predsjednika Johna F. Kennedyja. Takođe joj je dao kutiju čokolade i knjigu Putinovih citata.

Dmitriev je stavljen na crnu listu 2022. godine, zajedno s drugim ruskim zvaničnicima, kao kaznu za rusku invaziju na Ukrajinu. Trumpov ministar finansija nazvao ga je "propagandistom Kremlja".

Kasnije se ispostavilo da je Dmitriev, kojem su američke vlasti dale izuzeće za putovanje, imao tajne sastanke s Witkoffom i Kushnerom dok je bio u Miamiju - navodno ostavljajući neke zvaničnike Bijele kuće i State Departmenta u neznanju.

Nakon što se prošle sedmice pojavila vijest o američkom prijedlogu, nekoliko američkih senatora reklo je da im je Rubio rekao da je nacrt ruske prirode, pod utjecajem Rusa, iako Dmitriev nije imenovan.

Rubio, koji je bio u Ženevi, insistirao je da se radi o američkom nacrtu.

Neposredno prije nego što je Trump najavio da će Witkoff otputovati u Moskvu, Bloomberg News je 25. novembra objavio transkript onoga što je, kako se navodi, bio telefonski razgovor između Witkoffa i Ušakova, održan oko dvije sedmice prije nego što se Witkoff sastao s Dmitrievim u Miamiju.

Prema transkriptu, Witkoff je savjetovao Ušakova kako da šarmira Trumpa u vezi s mogućim mirovnim sporazumom.

"Obavio bih poziv i samo ponovio da čestitate predsjedniku na ovom postignuću, da ste ga podržali, da ga podržavate, da poštujete to što je on čovjek mira i da ste jednostavno, zaista ste sretni što ste to vidjeli. Dakle, to bih rekao", citiran je Witkoff.

"Znam šta je potrebno da se postigne mirovni sporazum: Donjeck i možda negdje razmjena teritorija", navodno je rekao Witkoff.

Bloomberg nije rekao kako je došao do snimka, koji su vjerovatno napravile američke obavještajne agencije koje rutinski prate i prisluškuju razgovore stranih zvaničnika. Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao nezavisno provjeriti transkript.

Trump je djelimično potvrdio činjenicu poziva, iako ne i njegov sadržaj, rekavši: "Mora ovo prodati Ukrajini. Prodaće Ukrajinu Rusiji. To je ono što radi onaj ko se bavi pregovorima."

Ušakov je takođe potvrdio činjenicu poziva, rekavši ruskom državnom televizijskom novinaru da je poziv procurio kako bi se potkopali pregovori preko sporednog kanala. Kasnije je za list Kommersant rekao da se njegov razgovor s Witkoffom odvijao putem aplikacije za razmjenu poruka WhatsApp.

"Malo je vjerovatno da bi takvo curenje informacija moglo doći od učesnika u razgovoru", citirali su ga.

Na tekstu sarađivao urednik RSE za Rusiju/Ukrajinu Steven Gutterman