SAD bombardirao Iran: Što trebate znati o događaju koji bi mogao preobličiti svijet?

Satelitski snimak iranskog pogona za obogaćivanje uranija Fordo, 22. juna 2025.

Nekoliko sati nakon ponoći 22. juna, mali planinski lanac oko 200 kilometara jugozapadno od iranske prijestolnice eruptirao je u nizu eksplozija koje su potresle zemlju.

Planinski lanac bio je Fordo, gdje je Iran godinama gradio prostrano postrojenje duboko pod zemljom za obogaćivanje uranija za upotrebu u civilnim elektranama - ili, kako Izrael inzistira, za izradu nuklearnog oružja.

Eksplozije je izazvalo dvanaest najvećih konvencionalnih bombi u američkom arsenalu, 13.000 kilograma teške GBU-57 MOP koje je ispustio jedan od najsofisticiranijih aviona u američkim zračnim snagama, bombarder B-2.

Fordo pre i posle bombardovanja

Kad se prašina slegne nad Fordom i dva druga mjesta pogođena američkim bombama, dani pred nama će otkriti što to točno znači:

Hoće li izbiti totalni rat?

Hoće li Iran uzvratiti američkim bazama u regiji?

Hoće li Teheran zaustaviti globalne opskrbe naftom kroz Hormuški tjesnac?

Hoće li Izrael nastaviti svoje raketiranje iranskih lokacija?

Hoće li se Sjedinjene Države uskoro umiješati u još jedan opsežni rat na Bliskom istoku?

Međutim, za sada ovo trebate znati:

Što se dogodilo?


Oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu (00:30 ujutro po srednjoeuropskom), eskadrila od sedam bombardera B-2 stigla je visoko iznad kompleksa Fordo nakon što su prešli hiljade kilometara od svojih baza na američkom Srednjem zapadu.

Američki dužnosnici rekli su da su mlažnjaci ispustili 14 bombi GBU-57, poznatih i kao "razbijači bunkera" zbog svoje sposobnosti da se ukopaju duboko u zemlju, a zatim eksplodiraju s odgođenim upaljačem, teoretski uništavajući utvrđene objekte, poput Forda.

Istovremeno, više od dvadeset i pet krstarećih raketa Tomahawk ispalila je jedna američka podmornica u Perzijskom zaljevu na drugu iransku nuklearnu lokaciju, Isfahan.

Dvije bombe GBU-57 bačene su i na treću lokaciju koja je bila meta američkih napada, Natanc.

Vaš browser nepodržava HTML5

Iran napao Izrael nakon što su SAD bombardovale iranska nuklearna postrojenja

Ukupno je bilo uključeno 125 američkih aviona, uključujući pratnju borbenih aviona i aviona za opskrbu gorivom, rekli su američki dužnosnici.

Što je oštećeno?

Iranske vlasti su uglavnom potvrdile da su lokacije napadnute.

Američki predsjednik Donald Trump tvrdio je da su postrojenja Fordo, Natanc i Isfahan "uništena".

Međutim, vrlo je nejasno što je točno oštećeno i u kojoj mjeri.

Natanc i Isfahan već su bili meta izraelskih aviona tijekom proteklih desetodnevnih zračnih napada.

Isfahan je mjesto gdje su pravljene gorivne šipke za nuklearne elektrane, prema Inicijativi za nuklearne prijetnje, washingtonskom think tanku, iako je taj napor usporen zbog zapadnih sankcija.

Natanc ima najmanje 50.000 centrifuga smještenih u podzemnim kompleksima, prema think tanku. One, međutim, nisu tako duboko zakopane kao Fordo.

Pročitajte i ovo: Trump: Napadi nanijeli 'monumentalnu štetu' iranskim nuklearnim postrojenjima; SAD izdao 'globalno' sigurnosno upozorenje građanima

Fordo je bio od posebnog interesa izraelskih obavještajnih službi, kao i američkih, zbog svog položaja duboko u planinskoj padini.

Objekt, koji je nadzirala Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), smještao je hiljade precizno konstruiranih centrifuga koje se koriste za obogaćivanje uranija.

Do određene granice, obogaćeni uranij se koristi kao gorivo za pogon elektrana.

Iznad određene razine smatra se "oružjem".

Više od 400 kilograma plina uranijevog heksafluorida - ključnog koraka u procesu obogaćivanja - već je obogaćeno na 60 posto, navodi IAEA u izvješću prošlog mjeseca.

Ta se razina smatra visoko obogaćenom, ali ne i onom za oružje.

U međuvremenu, povjerljivo izvješće iz 2023. godine, u koje je CNN imao uvid, navodi da je IAEA u Fordu otkrila gotovo uranij pogodan za izradu bombe.

Iran je više puta inzistirao da su njegove nuklearne aktivnosti isključivo u civilne svrhe.

Što je s ratom?

Izrael je pozdravio napade, rekavši da su oni "ključni korak u zaustavljanju agresije iranskog režima i njegove sposobnosti da predstavlja prijetnju regiji i svijetu".

Iranski dužnosnici, u međuvremenu, reagirali su s osudom, upozoravajući na "opasne posljedice i dalekosežne implikacije [američkog] čina agresije".

Iranski visoki diplomat, Abas Arakči, najavio je da leti u Rusiju – bliskog, iako suzdržanog saveznika Irana – na razgovore s predsjednikom Vladimirom Putinom.

Pročitajte i ovo: Jesu li napadi SAD na Iran usporili ruske ambicije ili ih Putin može iskoristiti u svoju korist?

Na konferenciji za novinare nekoliko sati nakon bombardiranja, Arakči je signalizirao mogući nagovještaj kompromisa, rekavši da bi "vrata diplomacije" uvijek trebala biti otvorena.

"Ali", dodao je, "to trenutačno nije slučaj".

U pripremi za bombardiranje, Washington se snažno oslanjao na Teheran usred pregovora s visokim ulozima o sudbini njegovih nuklearnih ambicija. A kako su se javne i privatne poruke Trumpove administracije pojačavale u danima koji su prethodili bombardiranju, europski diplomati su se više angažirali kako bi spriječili napad.

Je li Iran spreman ići u rat ili izravno uzvratiti na američku vojnu imovinu na Bliskom istoku, otvoreno je pitanje.

Iranski revolucionarni gardijski korpus, vodeća iranska vojna grana, saopćio je da zemlja zadržava pravo odgovoriti u samoobrani i upozorio da će Sjedinjene Države "čekati žalosne posljedice", prema izjavi koju je prenijela državna novinska agencija IRNA.

U januaru 2020., nakon što je američki dron ispalio projektil koji je ubio visokog iranskog generala Kasima Sulejmanija, Iran je uzvratio baražom balističkih projektila na američke objekte u Iraku, uključujući zračnu bazu Al Asad.

Nije bilo smrtnih slučajeva, iako je oko 100 američkih vojnika navodno zadobilo traumatske ozljede mozga.

Američke baze smještene su u Kataru, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Bahrein je dom sjedišta 5. flote američke mornarice.

Ipak, nije jasno ima li Iran uopće mogućnost uzvratiti.

Pročitajte i ovo: Ko su osmorica iranskih generala ubijeni u napadu?

Tijekom proteklih deset dana izraelskog napada, mnogi iranski raketni objekti, zračne baze, baterije protuzračne obrane i tvornice oružja oštećeni su ili uništeni, što ograničava Teheranove mogućnosti.

Ipak, Iran ima i druge alate.

Na primjer, njegove kibernetičke sposobnosti su dobro dokumentirane, a hakeri povezani s Korpusom islamske revolucionarne garde u prošlosti su optuženi za napad na izraelske sustave.

Iranski parlament je 22. juna pozvao na zatvaranje Hormuškog tjesnaca, uskog plovnog puta od Perzijskog zaljeva do Indijskog oceana, kuda prolazi glavni promet tankera za naftu na putu do globalnih tržišta.

Njegovo zatvaranje bio bi značilo bi potres za cijene nafte.

Što je s politikom?

Napad je prekretnica za Trumpa, čiji je politički uspon dijelom potaknut njegovim umorom - i umorom mnogih Amerikanaca – od posljedica američkih invazija na Afganistan i Irak te američkih vojnih operacija u Siriji, koje se često nazivaju američkim "vječnim ratovima".

Mnogi Trumpovi glavni savjetnici, uključujući potpredsjednika J. D. Vancea, nastojali su se povući iz američkih intervencija u inozemstvu.

U danima prije 22. juna, u američkim političkim krugovima došlo je do otvorenih sukoba u raspravi o tome treba li Trumpova administracija ponovno uključiti američku vojsku u još jedan sukob na Bliskom istoku.

Nakon napada, nazvanog "Ponoćni čekić", Trump i drugi dužnosnici američke administracije ponudili su ograničena opravdanja, naglašavajući da cilj nije bio "promjena režima" i rušenje iranske vlade, niti je Washington planirao dublje se se uključiti u sukob između Izraela i Irana, koji će se vjerojatno nastaviti.

Pročitajte i ovo: Da li je vojna intervencija u Iranu ostvariv put ka promjeni režima?

"Ovo sigurno nije beskonačno", rekao je novinarima ministar obrane Pete Hegseth 22. juna.

U Kongresu su demokrati oštro osudili napad.

Većina republikanskih zastupnika podržala je napad.

Međutim, nekolicina republikanaca, uključujući Marjorie Taylor Greene, otvorenu republikansku članicu Zastupničkog doma, napisala je na društvenim mrežama:

"Ovo nije naša borba."

"Nismo u ratu s Iranom", rekao je Vance za NBC News nekoliko sati nakon napada.

"U ratu smo s iranskim nuklearnim programom."