Prebrza vožnja, nepropisna preticanja, korišćenje telefona tokom vožnje, 'prolazak kroz crveno'- slika je ponašanja dijela vozača u Crnoj Gori.
Od početka mjeseca poginulo je 8 osoba.
Samo 8. juna, u odvojenim nezgodama, život su izgubile četiri osobe, među njima i jednogodišnja djevojčica. Toga dana u čak 24 udesa, povrijeđeno je više ljudi.
Iz policije za Radio Slobodna Evropa navode da su najčešći uzroci nesreća prekoračenje brzine, nepropisno preticanje i vožnja pod dejstvom alkohola.
"U 90 odsto slučajeva riječ je o neodgovornom ponašanju vozača", kaže za RSE saobraćajni vještak Igor Radojević.
Svemu doprinose i gužve, mjerene kilometarskim kolonama na putevima prema primorju, posebno vikendom.
Tako je 15. juna, 52 kilometara dug put od Bara do Podgorice, u kasnim popodnevnim satima, "trajao" preko 4 sata vožnje.
U sudaru na tom putnom pravcu učestvovalo i vozilo Ministarstva unutrašnjih poslova, u kojem se nalazio ministar Danilo Šaranović, saopšteno je iz policije.
Nije saopšteno kako je do udesa došlo.
Saobraćajna gužva Crna Gora, 15. jun 2025.
Do kraja maja, u Crnoj Gori je registrovano 2.430 saobraćajnih nezgoda.
Prema zvaničnim podacima, Crna Gora je prva u Evropi po broju udesa u odnosu na broj stanovnika.
Iz policije za RSE kažu da planiraju pojačane kontrole saobraćaja u toku sezone:
"Biće pojačano prisustvo saobraćajnih patrola na svim važnim dionicama u cilju preventivnog djelovanja, smanjenja broja nezgoda i stvaranja sigurnijeg ambijenta".
Pročitajte i ovo: U noćni provod i za volanom pod narkoticima u Crnoj Gori'Kršenje pravila standard, kontrole gotovo da nema'
Građani kažu da su bahatost i zanemarivanje propisa u saobraćaju postali pravilo, a policijskih kontrola gotovo da nema.
"Osim bezobrazluka dijela vozača u automobilima viših kubika, primjećujem rasijanost vozača. Prestrojavanje u drugu traku bez gledanja u retrovizor, ulazak iz sporedne ulice na glavnu bez provjere da li neko nailazi, 'talasanje' automobila iz trake u traku dok vozač kuca poruke na telefonu", kaže Srđan sa Cetinja.
Ove navike, zaključuje u izjavi za RSE, često se završavaju tragično.
Ivan iz Podgorice je aktivni vozač posljednjih 20 godina.
"Obično uživam u vožnji. Rano sam položio i vozio svuda. Međutim, u Crnoj Gori mi je vožnja baš stres. Od kada upalim auto dok stignem na odredište, sigurno bude pet situacija u kojima sam 'za dlaku' izbjegao udes", priča Ivan.
Komentarišući svakodnevne saobraćajne nesreće, kaže da nije iznenađen.
"Čudi me što ih više nema".
Saobraćajna kolona u Budvi
Njegova sugrađanka Jovana, prije pola godine je bez svoje krivice imala udes:
"Vozila sam propisanom brzinom, normalno. Iza mene je išao neko kome se očigledno žurilo, ali nije uspijevao da me pretekne. U jednom momentu sam morala da zakočim, pa me je udario. Srećom, osim štete na autu, bez većih posljedica".
Od tada kaže stalno gleda u retrovizore, da joj se neko 'ne zalijepi'.
Ne osjećaju se ugroženo samo vozači.
"Da bih stigla do posla, moram preći pješački prelaz na jednom bulevaru. Iskreno, svaki dan čekam da me neko udari. I ja se zainatim i krenem, ali stanem čim vidim da vozači neće da zakoče. Rijetki staju", priča Jelena.
Majka je troje djece u mlađim razredima.
"Iskreno, kad znam kako se vozi, ne mogu da zamislim da sami idu u školu. A kontrole nigdje".
Parkirani automobili na pješačkom prelazu česta su pojava na podgoričkim ulicama.
'Zaustavljaju kod Vodovoda' - javljaju radio stanice
I dok građani negoduju što su policijske patrole rijetke, vjerujući da bi njihovo prisustvo na ulicama smanjilo kršenje propisa, praksa međusobnog obavještavanja o prisustvu saobraćajne policije dobija nove oblike.
O tome se vozači osim preko Viber grupa i društvenih mreža informišu i preko radija.
"Građani nam javljaju da je patrola kod Vodovoda. Oprez, dragi vozači. Ili sporije, ili drugim putem", kroz smijeh kaže voditeljka jedne lokalne radio stanice.
Ponavlja broj na koji slušaoci mogu poslati informacije o lokacijama patrola.
Vozačima dostupna Viber grupa broji gotovo 42 hiljade članova.
Tu se prijavljuju mjesta policijskih patrola:
"Presretač BMW sivi na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja", "Zaustavljaju kod Vilusa", "Patrola kod pumpe prije Bara - rade testove na alkohol i droge"... neke su od poruka.
Dijele se i informacije o udesima, prisustvu pauk službi, razmjenjuju fotografije.
Saobraćajni vještak Radojević kaže da ovakve stvari imaju i dobru i lošu stranu.
"U teoriji, takve grupe mogle bi pomoći da podstaknu oprezniju vožnju. Ali u praksi, najčešće služe da se izbjegnu kontrole, posebno nakon konzumacije alkohola".
Manji udes na periferiji Podgorice, Montenegro, Crna Gora
Saobraćajne nezgode: nepažnja i neefikasne kontrole
"Čeoni udesi pri 50 km/h su kao pad s drugog sprata. I to treba potencirati. A narod misli 'a mene će to zaobići'. To samopouzdanje i vjerovanje mora da se promijeni", kaže Radojević.
On je mišljenja i da novčane kazne nisu dovoljne i da bi trebalo uvesti časove bezbjedne vožnje i ponovna polaganja.
"Činjenica da bi opet morao da polaže svakoga bi zamislila".
Radojevića posebno zabrinjava korišćenje mobilnih telefona tokom vožnje.
"Vozači rijetko priznaju da su koristili telefon, i to je nemoguće dokazati jer nema kamera. A to je čest razlog naleta s leđa".
Policija preusmjerava saobraćaj
Dodaje da su primjeri iz regiona, poput Slovenije, pokazali da je sistem snimanja kamerama u kome kazna odmah stiže na kućnu adresu efikasan i funkcionalan.
Osim što snimaju 24 sata dnevno, obrada snimaka omogućava slanje kazni na adresu prekršioca i korišćenje snimaka kao dokaza na sudu.
Radojević kritikuje nefunkcionalne stacionarne video kamere u Crnoj Gori:
"Uložena su sredstva, ali one ne mogu da se koriste kao dokaz. To je neprihvatljivo".
Iako kamere u Crnoj Gori postoje na više lokacija, država nije napravila zakonsku osnovu za njihovo korišćenje u svrhu kažnjavanja. Uz to nijesu integrisane u sistem policije, snimaju ali ne obrađuju podatke, neke su već zastarele...
Upoređujući trenutno stanje sa onim od prije 15 godina Radojević kaže da je stanje danas višestruko gore.
"Samo u Podgorici imate preko 200.000 vozila, a infrastruktura ne može da ih podrži, što dodatno povećava broj nesreća".
Bez ozbiljnog i sistemskog pristupa bezbjednosti saobraćaja, strategije će ostati samo slovo na papiru", zaključuje Radojević.
Saobraćajna kontrola, jul 2022.
Šta planiraju nadležni?
Naime, Vlada je usvojila Strategiju za period 2023–2030. godine kao odgovor na alarmantno stanje bezbjednosti u saobraćaju, sa ciljem smanjenja broja nezgoda.
Glavni cilj je prepoloviti broj teških nesreća do 2030. godine.
Strategija, donesena u julu 2024, predviđa pooštravanje kaznene politike, posebno za mlade vozače i 'ponavljače' prekršaja, te jačanje kapaciteta saobraćajne policije kroz obuke i koordinaciju.
Planirane mjere odnose se na zabrane noćne vožnje za mlade, veće kazne za korišćenje telefona u vožnji i za roditelje koji dozvole maloljetnicima da voze.
Strategijom se planira uvođenje više radara i kamera za automatsko evidentiranje prekršaja, kao i strože sankcije, uključujući i zatvorske kazne za ozbiljne prekršaje.
Pročitajte i ovo: Podgorica: Grad na četiri žmigavca