Sažetak
- Koristeći open-source alate RSE je utvrdio da je osoba koja na protestima preti klanjem, Zlatko Novković, američki državljanin, srpskog porekla, koji poseduje i ruski pasoš.
- Novković je tokom devedesetih bio dobrovoljac u paravojnim formacijama koje su delovale u Sarajevu.
- Na mrežama se mogu naći i Novkovićeve fotografije sa ratišta u Ukrajini i sa Dejanom Berićem, koji se smatra jednim od glavnih regrutera plaćenika sa područja Balkana.
Kada su se u nedelju 2. novembra pristalice i protivnici vlasti u Srbiji našli jedni naspram drugih, u i oko šatorskog naselja popularno nazvanog "Ćacilend" u centru Beograda, među podržavocima vlasti kamere su zabeležile muškarca koji je protivnicima pokretom ruke preko vrata poslao jasnu poruku.
Među pristalicama režima okupljenim u "Ćacilendu", ispred Skupštine Srbije, bio je Zlatko Novković američki i ruski državljanin srpskog porekla. Pokretom ruke preko vrata poslao je poruku okupljenim demonstrantima na protestu protiv vlasti. 2. novembar 2025.
Koristeći open-source alate Radio Slobodna Evropa (RSE) je utvrdio da je osoba koja preti klanjem, Zlatko Novković, američki državljanin, srpskog porekla, koji poseduje i ruski pasoš.
Fotografije pasoša podelio je na društvenim mrežama.
Četiri pasoša sa kojima se Zlatko Novković pohvalio na društvenim mrežama 2021. godine.
Mrežama su se vrlo brzo proširili arhivski snimci iz vremena rata u BiH, na kojima je Novković među pripadnicima paramilitarnih četničkih formacija u Trnovu i na Igmanu, kod Sarajeva.
Na društvenim mrežama on tvrdi da je bio u Mariupolju, ukrajinskom gradu kojeg su ruske snaga sravnile sa zemljom u prvoj godini invazije, da je posetio ruske formacijame u Donbasu, Sevastopolju.
Zlatko Novković sa podignuta tri prsta pozira ispred zgrada razorenim u ruskim udarima na ukrajinski grad Mauripolju (Instagram post iz 2022. godine)
Kod zgrade Skupštine Srbije snimljen je u danu u kom je majka jednog od nastradalih na železničkoj stanici u Novom Sadu, Dijana Hrka, započele štrajk glađu.
Hrka, koja se priključila masovnim protestima koji u Srbiji traju godinu dana, i sa kojih se traži odgovornost za smrt 16 ljudi u obrušavanju nadstrešice u Novom Sadu, protestom traži i oslobađanje svih uhapšenih na demonstracijama.
Nije joj dopušteno da protestuje ispred Parlamenta, u čemu ju je sprečila policija i pripadnici provladinih grupa koji su pre nekoliko meseci zatvorili ovaj deo Beograda i kreirali šatorko naselje.
Prvi dan njenog protesta odvijao se u atmosferi napetosti. Između dve strane su letele flaše, delovi metalne ograde, pirotehnika, dok su iz "Ćacilenda" dopirali zvuci nacionalističkih pesama. Na toj strani bio je i Novković.
Srpska napredna stranka nije se izjašnjavala u vezi sa postupcima Zlatka Novkovića.
Ko je Zlatko Novković?
Zlatko Novković (62), poznat i pod nadimkom Zak Novak, rođen je Nju Džersiju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Na društvenim mrežama je 2021. objavio da je dobio ruski pasoš, a kako navodi na svom Fejsbuk profilu, 23. aprila 2015. preselio se u Donjecku oblast na istoku Ukrajine.
Zlatko Novkovic na mreži Facebook pokazuje da je dobio ruski pasoš u junu 2021. godine
U aprilu 2014. godine, proruski separatisti, uz podršku Rusije, zauzeli su vladine zgrade u nekoliko gradova u Donjeckoj oblasti, proglasivši takozvanu "Donjecku Narodnu Republiku" (DNR).
Prema fotografijama koje deli na društvenim mrežama a koje je RSE mogao da geolocira, može se zaključiti da su zaista snimljene u okupiranim delovima Ukrajine.
Jedna od fotografija sa fronta koju je Novković podelio sa pratiocima na mreži Instagram, septembar 2021.
Za sebe, takođe na društvenim mrežama, navodi da je član takozvanog "Humanitarnog bataljona 'Novorusija'".
Inače zvanična Moskva koristi termine poput "Novorosije" za okupirane zone na istoku i jugu Ukrajine.
Novković se često fotografiše sa obeležijima ove takozvane oblasti, a u nekoliko intervjua za medije koji promovišu rusku okupaciju govorio je da su ga Rusi dočekali "otvorenog srca" iako je državljanin Amerike.
Navodi i da u Donbasu radi kao novinar, ali i da je rezervista ruske vojske.
Na ruskoj društvenoj mreži VKontakte, Novković se predstavlja kao srpski dobrovoljac iz SAD koji je "svojevremeno ratovao protiv Albanaca i Hrvata, a sada i protiv Ukrajinaca".
RSE ne raspolaže podacima koji potvrđuju da je osim u BIH, učestvovao u ratnim sukobima na Kosovu i u Hrvatskoj.
Objava Zlatka Novkovića na mreži VK, septembar 2018 - kolaž fotografija sa ratišta u BIH kao i fotografija sa Aleksejem Milčakovim, vođom ruske paravojne jedinice Rusič.
Na vrhu njegovog VK profila nalazi se kolaž fotografija sa ratišta u BiH kao i jedna fotografija sa Aleksejem Milčakovim, vođom ruske paravojne jedinice "Rusič".
Ova formacija povezana sa plaćeničkom grupom Vagner, učestvovala je borbama u Donbasu 2014, a i sada je aktivna u ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Njen predvodnik, Milčakov je osumnjičen za ratne zločine i od 2022. godine protiv njega su uvele sankcije Evropska unija, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Kanada i druge zemlje.
Milčakov otvoreno propagira ekstremnu nacionalističku ideologiju, a njegova jedinica je poznata po dokumentovanju mučenja i ubistva zarobljenika.
Nije poznato kakve su veze Novkovića sa ovom paravojnom formacijom kao i da li je on učestvovao u borbama u Ukrajini.
Naime fotografije dostupne na internetu prikazuju njegove posete ratištima ali nema snimaka koji bi potvrdili da je i lično učestvovao u ratnim dejstvima.
Zlatko Novković u društvu Dejana Berića jednog od najpoznatijih regrutera plaćenika sa Balkana za ratište u Ukrajini. Objava na mreži Instagram, decembar 2021.
Na mrežama se mogu naći i Novkovićeve fotografije sa Dejanom Berićem, koji se, kako je ranije pisao RSE, borio na strani proruskih separatista u Donjecku i koji se smatra jednim od glavnih regrutera vojnika sa područja Balkana.
Prema objavama sa njegovih društvenih mreža, Novković je u Ukrajini predavao engleski jezik u kampu "Lučistin" na Krimu.
Prema izveštaju "Almende", nevladine organizacija iz Ukrajine koja se bavi zaštitom ljudskih prava, ovaj kamp je opisan kao mesto na kojem se sprovode "vojno-patriotske", "reedukacione" i slične aktivnosti usmerene na promenu nacionalnog identiteta dece i integraciju u ruski sistem vrednosti.
Fotografije ovog kampa koje je Novković objavio, datiraju iz 2018. i 2019 godine.
Učeće u ratu u Bosni i Hercegovini
Tokom devedesetih je bio dobrovoljac u paravojnim formacijama koje su delovale u Sarajevu.
Na njegovom profilu na mreži Instagram, može se naći fotografija zahvalnica takozvanog "Novosarajevskog četničkog odreda" iz 1993. u kojoj se navodi da je nekoliko meseci učestvovao u borbama kod Sarajeva, koje je u to vreme bilo pod opsadom srpskih snaga, i borbama te paravojne jedinice, zbog čega mu je dodeljen čin četničkog kapetana.
Dokument kao dokaz o učešću Zlatka Novkovića u ratu u Bosni i Hercegovini. Kao godina u kojoj je izdat na zaglavlju deokumenta navedena je 1993. Organizacija koja ga izdaje je "Novi četnički pokret". Dokument je objavljen na mreži Instagram u decembru 2021.
Ovaj dokument potpisao je Slavko Aleksić.
Aleksić je 1990. ušao u Srpsku radikalnu stranku. Od 1992. vodio je paravojnu formaciju koju je nazvao "Novosarajevski četnički odred" a čije je sedište bilo u naslelju Grbavica u Sarajevu.
Sredinom 1993. godine predsednik radikala Vojislav Šešelj, koji je 2018. godine osuđen za ratne zločine, imenovao je Aleksića za "četničkog vojvodu".
U objavama na društvenim mrežama Zlatko Novković tvrdi da je bio Aleksićev telehranitelj.
Slike sa fronta u Bosni, u društvu Slavka Aleksića (Instagram post is 2022. godine)
Analiza njegovih profila na društvenim mrežama pokazuje da od 2023. Novković boravi u Beogradu.
U poslednjih nekoliko meseci aktivan je na skupovima Srpske napredne stranke, partije predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
I ranije tokom boravka u Rusiji delio je snimke mitinga SNS pred izbore 2022, a više puta je učestvovao u predizbornim kampanjama Vladimira Putina.
Podrška Vučiću i akcija u 'Ćacilendu'
"Volimo vas i podržavamo vas, predsedniče Vučiću! Smrt izdajnicima, opozicionom nacističkom šljamu, smrt blokapederima!", napisao je na Instagramu u avgusutu ove godine, ispod fotografije iz kampa u Pionirskom parku.
Instagram post Zlatka Novkovića o podršci vladajućoj stranci i predsedniku Srbije. avgust 2025.
Improvizovano šatorsko naselje, u javnosti nazvano "Ćacilend", nalazi se u Pionirskom parku u centru Beograda, između sedišta državnih institucija i postavljen je početkom marta 2025.
Neformalna grupa pod nazivom "Studenti 2.0" ili "Studenti koji žele da uče", postavila je kamp sa zahtevom da se okonča studentska blokada fakulteta i normalizuje nastava. Iako je blokada fakulteta završena, kamp je ostao u Pionirskom parku a proširen je i na plato ispred skupštine.
Kako je ranije pisao RSE podršku vlasti su u kampu kod skupštine u prethodnih osam meseci dali, između ostalih, veterani rasformirane Jedinice za specijalne operacije čiji su članovi učestvovali u ubistvu premijera Zorana Đinđića 2003. godine, vođe desničarskih i proruskih organizacija kao i lica osuđivana za najteža krivična dela.
U jednom od svojim poslednjih obraćanja, predsednik države ipak, za "Ćacilend" je ocenio da je "simbol postojanja Srbije, simbol slobode i otpora".
Građanima je već mesecima onemogućen prolazak kroz taj kamp a mediji udruženja navode da su okupljeni u parku sprečavali novinarske ekipe da rade svoj posao, da su pretili pa i fizički napadali novinare.