Srbija se nalazi u veoma teškoj i gotovo bezizlaznoj situaciji, izjavila je 20. oktobra ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović povodom odluke Saveta Evropske unije (EU) da zabrani tranzit prirodnog gasa iz Rusije kroz EU u treće zemlje.
Iz Brisela je najavljeno da ta mera stupa na snagu 1. januara 2026.
"Suština je da Bugarska neće dozvoliti protok ruskog gasa kroz Balkanski tok, čime će biti oštećena i Srbija u budućnosti", saopštila je Đedović Handanović, a prenela Radio-televizija Srbije (RTS).
Po nacrtu uredbe Saveta Evropske unije, odluka o zabrani tranzita ruskog plina u treće zemlje od Nove godine biće potvrđena kada Evropski parlament zauzme svoj stav.
Ističe se da će konačan tekst biti poznat nakon pregovora predsedništva Saveta EU i Evropskog parlamenta.
Savet Evropske unije naveo je da je predviđen prelazni period za postojeće ugovore sa ruskom stranom. Po najavljenim pravilima, kupci iz EU neće moći da potpisuju nove ugovore o uvozu ruskog gasa nakon 1. januara, dok će postojeće morati da prekinu najkasnije do kraja 2027. Predviđeno je da se kratkoročni ugovori zaključeni pre 17. juna 2025. mogu nastaviti do tog datuma iduće godine, dok dugoročni ugovori mogu da traju do 1. januara 2028.
Izmene ugovora samo bez većih isporuka
Kako se navodi u saopštenju iz Brisela, izmene postojećih ugovora biće dozvoljene samo za usko definisane operativne svrhe i ne mogu dovesti do povećanja obima isporuka, osim ako su u pitanju specifične fleksibilnosti za države članice EU koje nemaju izlaz na more i koje su pogođene promenama u pravcima snabdevanja.
U kontekstu ove odluke ministarka Đedović Handanović podsetila je da je Naftna industrija Srbije (NIS), koja je u ruskom vlasništvu i dominantni snabdevač domaćeg tržišta gorivom, pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
"Naša zemlja, koja nije učesnica ni u jednom sukobu, našla se pogođena ni kriva ni dužna. Uprkos svemu daćemo sve od sebe da građani ne osete probleme sa kojima se suočavamo", navela je Đedović Handanović.
Sankcije SAD ruskom NIS-u stupile su na snagu 9. oktobra nakon odluke američke administracije da embargom toj kompaniji, kako je saopštio Vašington, Rusiji smanji mogućnosti da finansira rat u Ukrajini.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je 20. oktobra, povodom podrške ministara energetike zemalja članica Evropske unije predlogu o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte i gasa, da ne vidi izlaz iz te situacije i izrazila nadu da šef države Aleksandar Vučić ima rešenje.
"Ovo je katastrofalna vest za nas", preneo je RTS izjavu Brnabić.
Čitajte: Američke sankcije i loše vesti na početku grejne sezone u SrbijiVišedecenijska zavisnost od ruskih energenata
Srbija je decenijama zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle zadovoljava više od 80 odsto potreba za tim energentom.
Po podacima Republičkog zavoda za statistiku, to je za 13 odsto manje u odnosu na 2024.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu Srbija pokušava da ustanovi nove pravce snabdevanja.
U Srbiju je 2024. ušao gas iz Azerbejdžana, sa kojim je do 2026. dogovorena godišnja isporuka do 400 miliona kubnih metara.
Godišnje potrebe Srbije su tri milijarde kubnih metara prirodnog gasa.
Desetogodišnji ugovor Srbija sa Rusijom o snabdevanju gasom istekao je u maju.
Novi ugovor za sada nije potpisan.
Ministri energetike Evropske unije usvojili su na sastanku u Luksemburgu odluku o prekidu uvoza ruskog gasa nakon 2027. godine. Predlog koji je podnela Evropska komisija u Savetu je dobio potrebnu većinu glasova. Protiv su bile Mađarska i Slovačka, dve zemlje EU koje nemaju izlaz na more.
Kraj do kraja 2027.
Odluka predstavlja mandat Savetu EU za pregovore s Evropskim parlamentom, čiji je pristanak neophodan da bi uredba stupila na snagu. U Briselu se očekuje brz dogovor jer je Parlament EU ranije zagovarao zabranu uvoza ruskog gasa i nafte.
Plan EU je da do kraja 2027. obustavi uvoz gasa iz Rusije.
"Iako smo poslednjih godina marljivo radili na izbacivanju ruskog gasa i nafte iz Evrope, još nismo u potpunosti uspeli. Zato je ključno što je dansko predsedništvo obezbedilo veliku podršku ministara energetike za zakon koji će konačno zabraniti ulazak ruskog gasa u EU", izjavio je 20. oktobra ministar energetike Danske Lars Ogard, preneo je Rojters.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. uvoz gasa u EU smanjen je sa više od 40 odsto na 13 odsto. Unija i dalje godišnje uvozi oko 15 milijardi evra vredan gas iz Rusije.
Udeo ruske nafte u ukupnom uvozu EU pao je ispod tri odsto.
U danu kada su razmatrali zabranu uvoza ruskog gasa, ministri spoljnih poslova EU raspravljali su o 19. paketu sankcija protiv Ruske Federacije. Za to je potrebna jednoglasna podrška svih članica ali se Mađarska i Slovačka protive.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da se nada da će novi paket sankcija biti usvojen do kraja nedelje, verovatno tokom samita EU 24. oktobra.
Čitajte: Pogled ka Moskvi nakon američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije