Troje bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) osuđeno je 14. oktobra pred Višim sudom u Beogradu na ukupno 25 godina zatvora zbog zločina u Štrpcima u Bosni i Hercegovini 1993. godine.
Pripadnici jedinice "Osvetnici", koja je delovala u sastavu VRS, Gojko Lukić i Duško Vasiljević osuđeni su na po 10 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a Dragana Đekić na pet godina zatvora.
Ovo je prvostepena presuda u ponovljenom postupku, na koju Tužilaštvo i osuđeni imaju pravo žalbe.
Nail Kajević i Selma Memović Čolović, članovi porodica žrtava uoči izricanja presude pred Specijalnim sudom u Beogradu. Tela Nailovog brata Nijaza i Selminog oca Fikreta do danas nisu pronađena.
Proces za otmicu 20 putnika nesrpske nacionalnosti iz voza u mestu Štrpci i njihovo zlostavljanje, mučenje i ubistvo, u Srbiji traje skoro deceniju.
Dvojica od petoro optuženih su u međuvremenu preminuli.
Svi optuženi su se tokom većeg dela suđenja branili sa slobode.
Predstavnici porodica žrtava ističu da nisu zadovoljni prvostepenom presudom.
"Ne možemo se osećati nimalo prijatno kad imamo činjenicu da toliko dugo traje suđenje, da su dvojica od petorice optuženih preminuli, a nisu dočekali kaznu", izjavio je Nail Kajević, čiji je brat Nijaz jedna od žrtava zločina u Štrpcima.
Smatra da se i pred sudovima u Srbiji do sada moglo utvrditi ono što je utvrdilo suđenje u Bijelom Polju u Crnoj Gori 2003. godine, gde je za zločin u Štrpcima pravosnažno osuđen bivši pripadnik jedinice VRS.
"Do sada u Srbiji nije ni pokušano da se dokaže i da se utvrdi ko su organizatori i nalogodavci zločina, jer to nije bio nepromišljen čin grupe ili pojedinca, već jedna koordinirana, isplanirana otmica", ističe Kajević.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sud u Beogradu ponovio presudu za zločin u Štrpcima
Osnivačica nevladinog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić smatra da prvostepena presuda ne odgovara težini zločina.
"S obzirom na toliko sudski utvrđenih činjenica, da se 33 godine posle zločina izriče kazna od deset i pet godina zatvora, to nije pravična presuda", istakla je Kandić.
Branioci osuđenih nakon izricanja presude nisu hteli da govore za medije.
Kako je tekao proces u Srbiji?
Suđenje je počelo ispočetka u januaru 2024. nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu, navodeći da je bila zasnovana "na bitnoj povredi odredaba krivičnog postupka".
Tom presudom, Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac takođe su bili osuđeni na po deset godina, a Dragana Đekić na pet godina zatvora.
Čitajte: Četvoro optuženih u slučaju Štrpci u Beogradu osuđeno na 35 godina zatvoraPrva optužnica za ovaj zločin podignuta je u Srbiji marta 2015, a potvrđena tek tri i po godine kasnije, u oktobru 2018. godine.
Tokom procesa su preminuli Jovan Lipovac i Ljubiša Vasiljević, koji je takođe bio na optužnici.
Nevladin Fond za humanitarno pravo u izveštajima o suđenjima za ratne zločine ukazuje da je slučaj Štrpci "drastičan primer neaktivnog i neefikasnog suđenja, koji pokazuje koliko pravosudni organi doprinose odugovlačenju sudskog postupka i uskraćivanju pravde za žrtve".
Čitajte: Zločini koji još traju: Dvadeset godina suđenja za ratove u bivšoj JugoslavijiZa zločin koji su počinili pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, suđeno je i pred sudovima u regionu.
Lukića je Haški tribunal osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina u Višegradu, a Sud BiH je protiv njega podigao optužnicu i za Štrpce, koju je odbio da primi na odsluženju kazne u Estoniji.
Za ovaj zločin do sada su pravosnažno osuđeni pripadnici jedinice Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić.
Ranisavljević je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine osuđen na 15 godina zatvora, a Mićo Jovičić, protiv kojeg je vođen postupak pred Sudom BiH, priznao je krivicu i osuđen je na pet godina.
Apelaciono veće Suda BiH je 2023. potvrdilo prvostepenu presudu kojom su još sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske osuđena na ukupno 91 godinu zatvora.
Šta se dogodilo u Štrpcima?
Voz broj 671 krenuo je 27. februara 1993. iz Beograda ka Baru u Crnoj Gori.
Na delu pruge koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH), zaustavili su ga pripadnici Vojske Republike Srpske.
Iz voza su izveli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, uglavnom Bošnjaka iz Srbije i Crne Gore. Među njima je bilo i državljana BiH.
Otete putnike najpre su odvezli u salu osnovne škole u selu Prelovo kraj Višegrada u BiH, gde su ih zlostavljali i opljačkali.
Potom su ih vezali žicom, ubili na obali Drine, a njihova tela bacili u reku.
Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.
Vaš browser nepodržava HTML5
Supruga žrtve iz voza u Štrpcima: Ubijeni zbog imena