Predsjednik Donald Trump i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavili su sveobuhvatni trgovinski sporazum kojim se nameće 15% carina na većinu evropske robe. Ovim je otklonjena Trumpova prijetnja stopom od 30% ako se do 1. avgusta ne postigne dogovor.
Tarife, odnosno porezi na uvoz, koji se plaćaju kada Amerikanci kupuju evropske proizvode, mogle bi povećati cijene za američke potrošače i smanjiti profit evropskih firmi i njihovih partnera koji uvoze robu u zemlju.
Pročitajte i ovo: Trump objavio da su SAD i EU postigle trgovinski sporazumEvo nekoliko stvari koje treba znati o trgovinskom sporazumu između Sjedinjenih Država i Evropske unije (EU):
Mnogi detalji tek trebaju biti odlučeni
Objava Trumpa i Von der Leyen u vrijeme dok je Trump bio u posjeti jednom od njegovih golf terena u Škotskoj, ostavlja mnoge detalje za dopuniti.
Glavna brojka je carinska stopa od 15% na "veliku većinu" evropske robe unesene u SAD, uključujući automobile, kompjuterske čipove i farmaceutske proizvode. To je niže od 20% koliko je Trump u početku predložio i niže od njegovih prijetnji od 50%, a zatim 30%.
Von der Leyen rekla je da su se dvije strane dogovorile o nultim carinama s obje strane za niz "strateških" roba: avione i dijelove aviona, određene hemikalije, poluprovodničku opremu, određene poljoprivredne proizvode te neke prirodne resurse i kritične sirovine. Nedostajali su detalji.
Rekla je da će dvije strane "nastaviti raditi" na dodavanju više proizvoda na popis.
Osim toga, EU strana bi kupila ono što je Trump rekao da je 750 milijardi dolara (638 milijardi eura) vrijedno prirodnog plina, nafte i nuklearnog goriva kako bi zamijenila ruske zalihe energije, a Evropljani bi uložili dodatnih 600 milijardi dolara (511 milijardi eura) u SAD.
Ostaje 50% američke tarife na čelik
Trump je rekao da će 50% američke tarife na uvoz čelika ostati, dok je Von der Leyen kazala da su se dvije strane složile nastaviti pregovore o borbi protiv globalnog viška čelika, smanjenju tarifa i uspostavljanju uvoznih kvota - odnosno, određivanju količina koje se mogu uvoziti, često po nižoj stopi.
Trump je rekao da farmaceutski proizvodi nisu uključeni u sporazum. Von der Leyen je navela da je pitanje farmaceutskih proizvoda "na zasebnom listu papira", mimo nedjeljnog sporazuma.
Odakle će doći 600 milijardi dolara za dodatna ulaganja nije navedeno. Predsjednica Evropske komisije je rekla da je, kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, EU strana jasno dala do znanja da "postoje tarife koje se ne mogu sniziti", bez preciziranja o kojim proizvodima se radi.
Predsjednik Donald Trump nakon govora u fabrici U.S. Steel Mon Valley Works-Irvin, 30. maja 2025. godine, u West Mifflinu, Pennsylvania.
Stopa od 15% je viša nego u prošlosti
Stopa od 15% uklanja Trumpovu prijetnju carinom od 30%. To je i dalje puno više od prosječne carine prije Trumpovog dolaska na vlast od oko 1% i više od Trumpove minimalne osnovne carine od 10%.
Više carine, odnosno porezi na uvoz, na evropsku robu znače da bi prodavači u SAD-u morali ili povećati cijene za potrošače - riskirajući gubitak tržišnog udjela - ili progutati dodatne troškove u smislu niže dobiti. Očekuje se da će više carine naštetiti prihodima od izvoza evropskih kompanija i usporiti ekonomiju.
Osnovna stopa od 10% koja se primjenjivala dok se pregovaralo o sporazumu već je bila dovoljno visoka da Evropska komisija smanji svoju prognozu rasta za ovu godinu s 1,3% na 0,9%.
Von der Leyen rekla je da je stopa od 15% "najbolje što smo mogli učiniti" i navela da sporazum omogućava da se zadrži pristup američkom tržištu i pruža "stabilnosti i predvidljivosti za firme s obje strane".
Još ništa nema na papiru
Njemački kancelar Friedrich Merz pozdravio je sporazum kojim se izbjegava "nepotrebna eskalacija transatlantskih trgovinskih odnosa" i rekao da "smo uspjeli sačuvati naše temeljne interese", dodajući da "bi jako želio daljnje olakšanje u transatlantskoj trgovini".
Federacija njemačke industrije bila je otvorenija. "Čak će i carinska stopa od 15% imati ogromne negativne efekte na izvozno orijentisanu njemačku industriju", rekao je Wolfgang Niedermark, član vodstva fFederacije.
Iako je stopa niža od one kojom je prijećeno, "velika je zamjerka sporazumu da još ništa nema na papiru", rekao je Carsten Brzeski, globalni šef makroekonomije u ING banci.
"Imajući na umu ovo odricanje od odgovornosti i po nominalnoj vrijednosti, sporazum bi jasno okončao neizvjesnost posljednjih mjeseci. Eskalacija trgovinskih napetosti između SAD-a i EU-a bila bi ozbiljan rizik za globalnu ekonomiju", rekao je Brzeski.
"Čini se da je ovaj rizik izbjegnut", dodao je.
Iz jedne od fabrika Mercedesa, ilustrativna fotografija iz arhive
Automobilske firme očekuju više cijene
Na pitanje mogu li evropski proizvođači automobila i dalje prodavati automobile po stopi od 15%, Von der Leyen je rekla da je stopa znatno niža od trenutnih 27,5%. To je bila stopa pod Trumpovom tarifom od 25% na automobile iz svih zemalja, plus postojeća američka tarifa na automobile od 2,5%.
Uticaj će vjerovatno biti značajan na neke kompanije, s obzirom na to da je proizvođač automobila Volkswagen izjavio da je u prvoj polovici godine pretrpio gubitak profita od 1,3 milijarde eura (1,5 milijardi dolara) zbog viših tarifa.
Dileri Mercedes-Benza u SAD-u rekli su da će zadržati cijene modela za godinu 2025. "do daljnjeg". Njemački proizvođač automobila ima djelimični carinski štit jer proizvodi 35% vozila Mercedes-Benz prodanih u SAD-u u Tuscaloosi, Alabama, ali kompanija je saopštila da očekuje da će cijene u narednim godinama pretrpjeti "značajan porast".
Trump je spomenuo trgovinski jaz s Evropom
Prije nego što se Trump vratio na dužnost, SAD i EU održavali su generalno niske nivoe carina u onome što je najveći bilateralni trgovinski odnos na svijetu, s oko 1,7 milijrdi eura (2 milijardidolara) godišnje trgovine. Zajedno SAD i EU imaju 44% globalne ekonomije. Prosječna stopa za SAD iznosila je 1,47% za evropsku robu, dok je prosječna stopa za EU iznosila 1,35% za američke proizvode, prema think tanku Bruegel iz Brisela.
Trump se žalio na trgovinski višak EU-a od 198 milijardi eura, što pokazuje da Amerikanci kupuju više od evropskih firmi nego obrnuto, te je rekao da evropsko tržište nije dovoljno otvoreno za automobile proizvedene u SAD-u.
Međutim, američke firme popunjavaju dio trgovinskog jaza prodajući više od EU-a kada su u pitanju usluge poput računarstva u oblaku (cloud computing), rezervacija putovanja te pravnih i finansijskih usluga. Prema podacima Evropske centralne banke, oko 30% evropskog uvoza dolazi od firmi u američkom vlasništvu.