Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) stigao je u utorak Holandiju kako bi učestvovao na godišnjem samitu NATO-a dok evropski saveznici pokušavaju da se obavežu na značajno povećanje izdataka za odbranu kako bi udovoljili Vašingtonu.
Tramp je godinama kritikovao NATO, optužujući evropske saveznike da se iskorišćavaju američka izdavanja za odbranu, pa čak i pokrenuo pitanje povlačenja SAD zapadnog vojnog saveza.
On je tražio da saveznici troše do pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu, što je ogroman skok u odnosu na cilj od dva odsto postavljen 2014.
Nacrt saopštenja sa samita ponavlja Član 5 pakta o međusobnoj odbrani i navodi da će članice NATO-a težiti povećanju odbrambenih izdavanja na pet odsto do 2035. Ova suma će biti podeljena u dve kategorije, sa 3,5 odsto za tradicionalne odbrambene proizvode poput borbenih aviona, tenkova i raketa i 1,5 odsto za "otpornost", što može uključivati stvari poput sajber bezbednosti.
"Evropa će platiti mnogo, kao što i treba, i to će biti vaša pobeda", rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) u pismu Trampu koje je američki predsednik objavio na društvenim mrežama pre nego što je otputovao iz Vašingtona u Holandiju.
Kalas: 'Pokušavamo da uradimo svoj deo'
Šefica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas (Kallas) je u intervjuu za RSE rekla da je samit u Hagu "samo o jednoj temi, a to je veća potrošnja na odbranu i ovih pet odsto". Dodala je da ako zemlje troše više na odbranu, mogu i da povećaju svoju podršku Ukrajini.
Kalas je naglasila da pomoć Ukrajini zapravo koristi odbrani svake članice EU, napominjući da je Evropska unija povećala svoju podršku Ukrajini ove godine u poređenju s prošlom godinom.
"Imamo različite inicijative, na primer inicijativu za dva miliona metaka gde je 80 odsto već ispunjeno", rekla je ona. "Trako da pokušavamo da uradimo više. Naravno, ne možemo da popunimo prazninu koju SAD ostavljaju, ali pokušavamo da uradimo svoj deo."
Članice NATO-a mogu očekivati da će vojna pomoć Ukrajini – ključna tema na samitu – biti deo njihove obaveze potrošnje, što bi potencijalno otvorilo vrata povećanju pomoći ugroženoj zemlji.
Pročitajte i ovo: Odbrambena potrošnja, Ukrajina i Trump: Šta očekivati na NATO samitu u HaguPovećanje na pet odsto verovatno bi primoralo mnoge evropske zemlje da smanje socijalne davanja i javne usluge kako bi sprečile prebrz rast duga. Španija, koja najmanje troši na odbranu – 1,28 odsto, dosad se odupirala naglom skoku i tražila je izuzeće.
Britanski premijer Kir Starmer (Keir) obećao je u utorak da će ispuniti novi cilj potrošnje na odbranu, rekavši da je svet postao "nestabilniji".
Nova Strategija nacionalne bezbednosti Velike Britanije, objavljena istog dana, navodi da se zemlja mora pripremiti za mogućnost "direktne pretnje, potencijalno u ratnom scenariju".
Nemačka je u utorak odobrila nacrt budžeta za 2025. godinu i budžetski okvir za 2026. godinu, koji uključuju snažne obaveze u pogledu potrošnje na odbranu.
Nemačka, najveća evropska članica NATO-a, izdvajala je manje od 1,5 odsto na odbranu tokom prve dve decenije 21. veka.
"Pravimo istorijsku prekretnicu", rekao je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus, misleći na veliko povećanje potrošnje na odbranu. "Očekivanja NATO-a i naših NATO partnera prema Nemačkoj su velika, i to s pravom".
Kratak samit
Samit u Holandiji koji je trebalo da traje tri dana, sada je sveden na društvenu večeru sa supružnicima koju je holandski kralj organizovao u utorak jednoj od svojih kraljevskih palata, posle čega sledi jedna radna sednica Severnoatlantskog saveta (NAC) sledećeg dana. Ne očekuje se da će taj sastanak trajati ni tri sata.
Očekuje se da će se Tramp sastati s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim na marginama samita kako bi razgovarali o ruskoj invaziji. Tramp nije uspeo da obezbedi prekid vatre – ključni prioritet njegove spoljne politike – usled otpora ruskog predsednika Vladimira Putina.
Zelenski je rekao da Ukrajina želi da izvrši značajne kupovine američkog oružja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane. Tramp je u predizbornoj kampanji osnovu obećavao da će okončati pomoć Ukrajini, ali je rekao da je otvoren za mogućnost prodaje oružja toj zemlji.
Pod bivšim predsednikom SAD Džoom Bajdenom (Joe Biden), SAD su izdvojile 175 milijardi dolara vojne, finansijske i humanitarne pomoći Ukrajini, od čega je veći deo potrošen unutar SAD. Trampova administracija nije dodelila nikakvu pomoć.
Očekuje se da će Zelenski takođe insistirati na većim ekonomskim sankcijama Rusiji kako bi Putin seo za pregovarački sto. Tramp se dosad uzdržavao od sankcionisanja Rusije zbog njenog neuvažavanja njegovog poziva na prekid vatre.