U Srbiji optužen svedok iz slučaja 'Glavaš', koji je razotkrio ratne zločine nad Srbima u Hrvatskoj

Od krunskog svedoka do optuženika. Tako izgleda put Krunoslava Fehira, čoveka čije svedočenje je bilo ključno u procesu koji se pred pravosuđem u Hrvatskoj vodi protiv Branimira Glavaša za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. godine.

Početkom avgusta Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Fehira, što poznavaoci ovog slučaja ocenjuju kao jako neobično, jednako koliko i ćutanje zvaničnog Zagreba o čitavom slučaju.

Krunoslav Fehir je kao maloletnik bio pripadnik Branimirove osječke bojne, formacije koja je bila direktno potčinjena Glavašu, jednom od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i u to vreme de facto najmoćnijem čoveku na području Osijeka, na istoku Hrvatske.

Glavaš je nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora, a konačnu presudu trebalo bi da donese Vrhovni sud Hrvatske.

Polovinom juna ove godine srpska policija je uhapsila Krunoslava Fehira prilikom ulaska u Srbiju i on se od tada nalazi u pritvoru u beogradskom Centralnom zatvoru.

Prema rečima njegovog advokata Bojana Stanojlovića, Tužilaštvo tereti Krunoslava Fehira za pripadništvo grupi koja podstiče na izvršenje genocida i ratnih zločina. Reč je o članu 145, stav 2 Krivičnog zakona iz vremena SFRJ, za koje je zaprećena kazna zatvora od najmanje godinu dana.

"On je bio, naravno, iznenađen kada su ga uhapsili, jer nije imao predstavu da može zbog toga biti uhapšen. Posebno zbog toga što se od 1991. godine do danas organi u Srbiji nisu ništa preduzimali niti je on imao bilo kakvu indiciju da se tu nešto događa", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bojan Stanojlović.

Novinar i pisac Drago Hedl, koji je prvi pisao o ratnim zločinima za koje je odgovoran Branimir Glavaš, kaže za RSE da je iznenađen odlukom pravosudnih organa u Srbiji da pokrenu postupak protiv čoveka koji je bio najzaslužniji za razotkrivanje zločina nad srpskim civilima u Osijeku.

"Jedan moj poznanik sa kojim sam o tom slučaju razgovarao je rekao da bi Srbija tom čovjeku trebala dati odlikovanje, jer je on bio taj koji je razotkrio vrlo teške ratne zločine nad pripadnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj", kaže Hedl.

Svedok zločina

Šesnaestogodišnji mladić Krunoslav Fehir je 1991. godine na insistiranje svog oca postao pripadnik Zbora narodne garde (ZNG), koji je bio preteča Hrvatske vojske. U okviru Zbora delovala je formacija Branimirova osječka bojna. Ova formacija odgovarala je direktno Branimiru Glavašu.

"Hrvatska u bivšoj Jugoslaviji nije imala svoju vojsku, pa je nakon raspada Jugoslavije i uoči rata 1991. godine formiran ZNG. Njega su činili unovačeni mlađi ljudi, vojni obveznici koji su onda dobili uniforme i naoružanje. Među njima se nalazio Krunoslav Fehir koji je tada bio maloljetna osoba", objašnjava Drago Hedl.

Početkom dvehiljaditih Glavaš je, zajedno sa grupom pripadnika ZNG-a, optužen za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. i 1992. godine. Optužnica je obuhvatala dva slučaja: ubistva sedam većinom srpskih civila na obali Drave i ubistvo Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića, civila srpske nacionalnosti u garaži Sekretarijata za odbranu, na čijem čelu je bio Glavaš.

Čedomira Vučkovića je, prema sudski utvrđenim činjenicama, jedan od pripadnika Branimirove osječke bojne naterao da popije sumpornu kiselinu iz akumulatora. U užasnim bolovima nesrećni čovek je uspeo da provali vrata garaže.

Krunoslav Fehir je u tom trenutku obezbeđivao ulaz u garažu. Kada je video Čedomira Vučkovića, Fehir je, po sopstvenom priznanju, pucao u njega i naneo mu povrede u predelu trbuha i desne podlaktice.

Prema rečima Drage Hedla, obdukcija koja je urađena narednog dana pokazala je da je Čedomir Vučković preminuo od posledica trovanja sumpornom kiselinom.

Krunoslav Fehir, koji je nakon rata postao policijski službenik, govorio je detaljno o tom zločinu za splitski "Feral tribune", za koji je u to vreme pisao Hedl.

U svedočenju "Feralu" Fehir je 2005. godine, između ostalog, kazao:

"Te dvije osobe su u biti bile cijelo vrijeme zlostavljane. Znam da se ulazilo sa bejzbol palicama. Kasnije, kako se približavao kraj dana, rekli su da će ih natjerati da se pije kiselina koja se nalazila u garaži. Nisam mogao vjerovati o čemu se uopće priča, a kasnije sam vidio da se u istoj garaži nalazilo nekoliko odbačenih akumulatora koji su bili iskorišteni ili nisu bili od našega voznog parka.

Znam da je jedan od njih sigurno tjeran da pije tu kiselinu. Nakon toga, između 9.00 i 9.15 sati, jedan od te dvojice je udario o vrata sa unutrašnje strane, zaletio se ponovo, čuo se još jedan udarac i vrata su se razvalila i isti je istrčao van."

Fehir je rekao i da je potom pucano u Vučkovića, a da je Đorđe Petković, koji je sve to video i ostao u garaži, likvidiran nakon toga.

Njegov iskaz pokrenuo je najpre istragu, a potom i sudski proces protiv Branimira Glavaša koji nije završen ni posle dve decenije.

Krunoslav Fehir je bio najzaslužniji za razotkrivanje zločina nad srpskim civilima u Osijeku: Drago Hedl

Fehir je dobio status krunskog svedoka, koji je u jednom od narednih postupaka ukinut iz proceduralnih razloga, ali je njegovo svedočenje ostalo validno.

"Sada je on taj na kojeg se sručio pravosudni sustav Srbije, pod meni nejasnim okolnostima, tim prije što je Krunoslav Fehir u više navrata od završetka rata do vremena kad je uhićen posjećivao Srbiju i nikada ga nitko nije ni za šta pitao", kaže Drago Hedl.

Za šta tužilaštvo (ne) tereti Fehira?

Bojan Stanojlović, pravni zastupnik Krunoslava Fehira, objašnjava da se njegovom klijentu ne stavlja na teret ubistvo Čedomira Vučkovića.

"Naše tužilaštvo nema nikakve podatke iz tih predmeta. Tužilaštvo crpi podatke iz nekih novinskih natpisa, ranijih iskaza Krunoslava Fehira u medijima i njegovog iskaza koji je u fazi istrage dao javnom tužiocu. To je jedna stvar", kaže Stanojlović.

On napominje da je protiv Fehira, pre nego što je dobio status krunskog svedoka, vođen krivični postupak za smrt Čedomira Vučkovića, ali da je on obustavljen, što znači da mu se ne može suditi ponovo za to delo.

Stanojlović dodaje da optužbu tužilaštva da je Krunoslav Fehir bio član grupe koja je podsticala izvršenje genocida i ratnih zločina potire činjenica da je on tada bio maloletnik.

"On je tu bio doveden i pitanje je njegove svesti i volje da li je bio pripadnik grupe i da li zna šta radi sa tolikog godina. Takođe, konvencije ga lišavaju mogućnosti da bude okrivljen za ratne zločine u tim godinama", kaže Stanojlović.

Zoran Pusić, predsednik Antifašističke lige Hrvatske i višedecenijski aktivista za ljudska prava, ocenjuje u razgovoru za RSE da je postupak protiv Krunoslava Fehira velika nepravda i politička farsa.

"Fehir je stradao i u Hrvatskoj – zbog svog svjedočenja je imao samo neprilike. Njegovo svjedočenje je omogućilo najteže suđenje u Hrvatskoj. To suđenje Glavašu i njegovoj ekipi koja je bila eskadron smrti u Osijeku 1991. godine. Nikad se to ne bi pretvorilo u sudski proces da nije bilo njega", kaže Pusić.

Reakcije u Hrvatskoj

Krunoslav Fehir uhapšen je 15. juna, prilikom ulaska u Srbiju. Okolnosti pod kojima je uhapšen Zoran Pusić opisuje kao krajnje neobične.

"On je penzionirani policajac i počeo se baviti taksiranjem. Neki čovjek ga je zamolio da ga odveze do granice sa Srbijom, a da će ga tamo netko dočekati. Na granici mu je čovjek rekao da njegov prijatelj nije mogao doći, pa je zamolio Fehira da ga prevede preko granice. Čim ga je preveo, policija ga je uhapsila i odvela u Beograd", kaže Pusić.

Ubrzo nakon hapšenja beogradski tabloidi bliski režimu objavili su da je uhapšen "monstruozni zločinac" i "Glavašev ubica Srba".

Sa druge strane, izostala je reakcija zvaničnog Zagreba. Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske, kao ni premijer Andrej Plenković nisu se oglašavali ovim povodom. Nema su ostala i udruženja branitelja, koja se inače neretko oglašavaju i o stvarima koja su daleko izvan delokruga njihovog rada.

"Stiče se utisak u javnosti da bi mnogi političari najrađe da Fehir nestane u zatvoru, jer im kvari sliku o bezgrešnosti Domovinskog rata", smatra Zoran Pusić.

No, oglasio se Branimir Glavaš koji upravo zahvaljujući Fehirovom svedočenju čeka pravnosnažnu presudu za ratne zločine. On se stavio "na raspolaganje pravosuđu Republike Srbije", uz garancije slobodnog povratka u Hrvatsku.

"Podsjećam tužiteljstvo Republike Srbije da je vještačenje izradio vještak svjetskog glasa dr. Đorđe Alempijević iz kojeg je potpuno vidljivo da je K.F. ubio Čedomira Vučkovića", napisao je Glavaš.

Prema rečima Drage Hedla, Glavaš je angažovao beogradskog sudskog veštaka Đorđa Alempijevića, koji je četvrt veka nakon zločina u garaži Sekretarijata za odbranu u Osjeku doveo u pitanje obdukcioni nalaz da je smrt Čedomira Vučkovića nastupila ispijanjem sumporne kiseline.

"On tvrdi da postoji mogućnost da je Čedomir Vučković iskrvario od rana koje mu je zadao Fehir. To su stvari koje Glavašu idu u prilog i on se možda nada da bi mogao mahati presudom iz Srbije, ukoliko bi Krunoslav Fehir bio osuđen u sudskom postupku koji se protiv njega vodi", kaže Drago Hedl.

Otkako je Krunoslav Fehir javno govorio o slučaju poznatom kao "Garaža", Glavaš je više puta tvrdio da je to laž, i da je upravo Fehir odgovoran za ubistvo Čedomira Vučkovića.

Proces protiv Fehira je politička farsa: Zoran Pusić

Glavaš je protiv Fehira podneo krivičnu prijavu za ubistvo Vučkovića, ali je ona u oktobru 2021. odbačena pod obrazloženjem da su Glavaševi navodi neutemeljeni.

"Glavaš mrzi Fehira upravo zbog toga što je suđenje njemu i ostalim počiniocima bilo moguće zbog Fehirovog svjedočenja. To podsjeća malo na šekspirovske i starogrčke tragedije. Da se ne radi o tragičnim događajima, bila bi tragikomedija", kaže Zoran Pusić.

On smatra da proces protiv Krunoslava Fehira u Beogradu ne bi smeo da utiče na presudu Glavašu koja se očekuje pred Vrhovnim sudom.

Decenije suđenja

Ovo je drugi put da se protiv Branimira Glavaša i njegove grupe vodi sudski proces koji je prvobitno započeo 2005. godine. U prvom procesu Glavaš je 2010. bio osuđen na osam godina zatvora.

Pre izricanja kazne Glavaš je pobegao u Bosnu i Hercegovinu, gde ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo, i u zatvoru u Mostaru odslužio je nešto više od pet godina zatvora.

Međutim, Ustavni sud Hrvatske je 2015. oborio tu presudu iz proceduralnih razloga.

Novi proces je najpre počeo 2017. godine, a potom još jednom – sa izmenjenom optužnicom zbog smrti dvojice okrivljenika – u oktobru 2021. godine.

U prvostepenoj presudi iz 2023, osim Glavaša koji je dobio sedam godina, na četiri godine zatvora je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovednica voda posebne jedinice za diverzantsko-izviđačke namene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine.