Zašto će trgovina između EU i Ukrajine postati manje slobodna?

Od juna 2022. godine, Evropska unija je Ukrajini odobrila punu trgovinsku liberalizaciju kako bi podržala ekonomiju zemlje pogođene ratom.

Ove mjere, koje uključuju suspenziju uvoznih carina i kvota, poznate su kao Autonomne trgovinske mjere (ATM) i čini se da su koristile Kijevu.

U 2024. godini, ukrajinski izvoz u EU činio je gotovo 60 posto ukupnog izvoza zemlje, u poređenju sa 39,1 posto u 2021. godini.

Međutim, ATM mjere, koje su se obnavljale svake godine većinskim glasanjem država članica EU, trebale bi se konačno okončati 5. juna. One su od početka bile zamišljene kao privremene i mogle su se produžiti samo dva puta.

Trenutno su u toku pregovori između Brisela i Kijeva o tome šta će zamijeniti ove mjere.

Rezervna opcija je povratak na Sporazum o pridruživanju EU-Ukrajina, koji je stupio na snagu 2017. godine (privremeno se primjenjivao od 2016.), a koji uključuje i komponentu slobodne trgovine.

Trenutni pregovori fokusirani su na član 29. tog sporazuma, koji predviđa okvir za moguće uzajamno ukidanje carina.

Otpor pograničnih država EU

Ali, situacija nije jednostavna jer vremena je sve manje, a efekti ATM mjera nisu svuda u EU dobrodošli.

Poljoprivrednici u takozvanim graničnim državama EU na prvoj liniji – poput Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunije i Bugarske – dugo vrše pritisak na svoje vlade da ukinu ove mjere, tvrdeći da je preplavljenost tržišta ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima preopteretila lokalna skladišta i oborila cijene za domaće proizvođače hrane.

Tokom 2023. i 2024. godine, ovi poljoprivrednici su povremeno blokirali granice s Ukrajinom kako bi spriječili ulazak robe u EU. Kao odgovor, Evropska komisija, koja upravlja trgovinskom politikom EU, pokušala je s više rješenja, uključujući preusmjeravanje ukrajinskih poljoprivrednih pošiljki ka drugim destinacijama u EU ili prema lukama za izvoz van Unije.

Na kraju je Komisija pristala ograničiti uvoz najtraženijih poljoprivrednih proizvoda uvođenjem tzv. sigurnosnih kočnica. Ove kočnice mogu se aktivirati ako određeni uvoz premaši prosječne količine zabilježene između 1. jula 2021. i 31. decembra 2024.

I zaista, u protekloj godini te kočnice su već više puta aktivirane, posebno za ukrajinski izvoz zobi, jaja, šećera i meda.

Zvanični stav Evropske komisije je da "završava rad na prijedlogu koji će osigurati neometan prelaz na novi trgovinski režim s Ukrajinom nakon isteka ATM mjera" te da će taj prijedlog uskoro biti predstavljen Kijevu.

Vruć krompir

Pitanje je – kada. Mnogi zvaničnici EU u Briselu brinu se da bi bilo kakav novi prijedlog mogao postati vruć krompir tokom predsjedničke izborne kampanje u Poljskoj, gdje će građani 18. maja birati novog šefa države, a drugi krug se očekuje 1. juna.

Međutim, nije samo politički uticaj poljskih poljoprivrednika ono što treba uzeti u obzir.

Zajedničko pismo ministara poljoprivrede Bugarske, Mađarske, Rumunije i Slovačke, upućeno Evropskoj komisiji, a u koje je RSE imao uvid, dodatno je podiglo uloge.

U pismu se navodi da ministri "čvrsto vjeruju da nadolazeći istek režima ATM mora poslužiti kao prilika za ponovno razmatranje i prilagođavanje naših trgovinskih odnosa s Ukrajinom".

"Neophodno je osigurati da budući trgovinski sporazumi odražavaju uravnotežen pristup koji uzima u obzir interese svih strana, bez nesrazmjernog štetnog uticaja na ekonomije susjednih država članica", navodi se u pismu.

U pismu se zatim navodi nekoliko novih prijedloga, od kojih bi svi bili nepovoljni za Kijev, uključujući:

• povratak na predratne carinske kvote;
• bilateralne zaštitne mjere za sve poljoprivredne proizvode;
• mogućnost da države članice na prvoj liniji uvedu dodatne zaštitne mjere;
• klauzulu o reviziji sporazuma dvije godine nakon njegove primjene s ciljem sprečavanja budućih poremećaja tržišta i osiguranja poštene konkurencije za poljoprivrednike u EU.

Ali tu nije kraj.

Ministri takođe tvrde da bi, paralelno s procesom pristupanja Ukrajine Uniji, trebalo uvesti odgovarajuće sanitarne i fitosanitarne propise, kao i regulative o dobrobiti životinja, javnom zdravlju i zaštiti okoliša, usklađene s EU standardima za ukrajinsku poljoprivrednu proizvodnju.

Privremeno rješenje?

Iako su takve reforme zaista nužne za buduće članstvo u EU, važno je napomenuti da jedan od potpisnika pisma – Mađarska – trenutno blokira sam taj proces pristupanja.

Ministri su takođe predložili uvođenje minimalne cijene uvoza za odabrane proizvode, što bi, kako navode, "moglo imati odvraćajući efekat kada je riječ o uvozu poljoprivrednih proizvoda u države članice EU po cijenama ispod troškova domaće proizvodnje" – što, u suštini, predstavlja još jednu trgovinsku barijeru i jasan pokušaj zaštite lokalnih poljoprivrednika.

Šta Ukrajina želi?

Jednostavno rečeno – gotovo isto kao do sada. U pismu Evropskoj komisiji, u koje je RSE imao uvid, ukrajinski premijer Denis Šmihal piše:

"Bez značajne, zagarantovane i kontinuirane liberalizacije trgovine u više sektora, Ukrajina jednostavno neće moći da obnovi svoju industriju, stvori radna mjesta i osigura egzistenciju građanima kako bi se oporavila njena ekonomija. Ukratko, Ukrajini je potrebna vaša trgovina. Prvo da preživi, zatim da napreduje."

Šmihal upozorava da bi neuspjeh u postizanju preferencijalnog trgovinskog sporazuma s Briselom mogao Ukrajinu godišnje koštati tri milijarde eura, što bi potencijalno dovelo do smanjenja BDP-a za jedan posto.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal (fotoarhiv)

Iako priznaje da će novi sporazum najvjerovatnije biti u okviru Sporazuma o pridruživanju EU i Ukrajine, Šmihal naglašava da on "treba da sadrži minimalan broj izuzetaka".

"Očigledno smo svjesni zabrinutosti evropskih poljoprivrednika, ali ističemo da udio ukrajinskih proizvoda na evropskom tržištu ostaje relativno mali. Za mnoge grupe proizvoda, čak i one koji se smatraju osjetljivima, taj udio je manji od jedan posto ukupne potrošnje EU", istakao je ukrajinski premijer.

Takođe, predlaže da zaštitne mjere koje su uvedene za određene proizvode u 2024. godini "treba da postanu polazna tačka za postepenu liberalizaciju carinskih kvota" na poljoprivredne proizvode.

S obzirom na približavanje roka 5. juna, Šmihal je nagovijestio mogućnost neke vrste prelaznog rješenja, što su, kako se čuje, i druge strane neformalno razmatrale.

"Ako ne bude moguće postići rješenje prije 5. juna, potrebno je pronaći zajedničko kratkoročno rješenje kako bi trenutni ukrajinski izvoz mogao da se nastavi dok se Sporazum o pridruživanju ne ažurira", istakao je.

"U suprotnom, postoji rizik povratka na više carine i niže kvote iz perioda prije rata, što bi izazvalo značajnu štetu za ukrajinsku ekonomiju", riječi su Denisa Šmihala.