Krivično gonjenje gospodina Dodika prijeti stabilnosti Bosne i Hercegovine, te smo htjeli da skrenemo pažnju članovima Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na to, izjavio je Dmitrij Poljanski, zamjenik ambasadora Rusije u UN.
Poljanski je govorio nakon zatvorenih konsultacija u Savjetu bezbjednosti UN o situaciji u BiH, održanih 7. avgusta na zahtjev Rusije dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, poslije sudske presude zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
On je u obraćanju novinarima ponovio ranije ruske tvrdnje da je Šmit "nelegitiman", te da su ranije upozoravali da će postupci visokog predstavnika "voditi problemima".
Rusi tvrde da Šmit nije legalan jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN, a protiv su bile Rusija i Kina. S druge strane, Šmita podržavaju SAD i najveći dio zemalja EU, uz pojašnjenje iz UN-a da on ima potreban legitimitet kroz izbor u Savjetu za implementaciju mira u BiH, tijela koje visokom predstavniku daje političke smjernice.
Na novinarsko pitanje da li će se desiti otvorena sjednica SB UN o Dodiku, Poljanski je rekao da zavisi od toga kako će se razvijati situacija.
Poljanski je tokom obraćanja novinarima rekao da nije isključena ni posebna sjednica Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH.
Ranije tokom dana, iz Ambasade Rusije su saopštili kako je "za BiH došao trenutak istine", nakon čega "može uslijediti tačka bez povratka".
Kako su naveli u saopštenju 7. avgusta, "ili će BiH dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politizovanu presudu predsjedniku Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunije, Francuske, Njemačke, Austrije, SAD-a, u suštini cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za provođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata".
Reakciju Kristijana Šmita koji je poručio da je "neophodno sprovoditi sudske odluke", u Ambasadi su ocijenili kao parodiju na demokratiju.
"Osoba koja je napljuvala Savjet bezbjednosti UN, osnovno tijelo međunarodnog prava, poziva da se poštuju zakoni koje je on proglasio vršeći pritisak na 'nezavisni sudski sistem'", naveli su iz Ambasade Rusije.
Pročitajte i ovo: 'A šta ako odbijem': Dodikov plan opstrukcije izbora za predsjednika RS nakon oduzetog mandataCentralna izborna Komisija BiH je 6. avgusta oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, a protiv nje je dozvoljena žalba.
Odluka CIK-a donesena je u skladu sa Izbornim zakonom BiH, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno osudio Dodika na godinu dana zatvora i izrekao mu zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Time je otvoren put ka raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, ali i stvorena ozbiljna sumnja da bi njihovo održavanje moglo biti blokirano ili opstruisano iz samog entiteta.
Dodik je 6. avgusta, kao odgovor na odluku CIK-a najavio referendum u RS o njegovom mandatu.
Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa mogućnost održavanja referenduma u entitetima.
Prethodno je, nakon što je 1. avgusta saopštena presuda, Dodik poručio da "dok god je on predsjednik, izbori se na teritoriji RS neće održati".
Prijevremeni izbori mogu biti raspisani tek nakon što istekne rok za žalbu na odluku CIK-a. Kada odluka postane pravosnažna, izbori se moraju održati u roku od 90 dana.
Izborni zakon BiH jasno propisuje da mandat izabranog zvaničnika prestaje danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na najmanje šest mjeseci zatvora.
U danima koji su uslijedili nakon objavljivanja pravosnažne odluke Suda BiH, njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) odbacio je presudu, Vlada RS je zauzela isti stav, a najavljena je i vanredna sjednica Narodne skupštine entiteta, koja bi, kako je najavljeno, trebala donijeti "odgovarajući odgovor".
Ipak, do sada nijedna institucija Republike Srpske nije formalno odlučila da podrži Dodikove prijetnje.