Vučić o navodima ruske službe bezbednosti: Srbija neće ostvarivati sumnjive ugovore o izvozu municije

Aleksandar Vučić (foto-arhiv)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 29. maja da će dati nalog da se ne ostvaruju ugovori o prodaji oružja i municije kod kojih postoji sumnja o zloupotrebi i slanju na ukrajinsko ratište.

Vučić je to rekao u "Dnevniku" Radio-televizije Srbije, komentarišući saopštenje Spoljne obaveštajne službe (SVR) Ruske Federacije koja je ranije optužila Srbiju da "uprkos zvanično deklarisanoj neutralnosti" nastavlja da isporučuje municiju Ukrajini.

Vučić je rekao da je o tome razgovarao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom tokom posete Moskvi početkom maja, te da je Srbija sa Ruskom Federacijom ustanovila radnu grupu "kako bi ustanovili sve činjenice".

"Ja ću svakako dati nalog i upozorenje da, gde god postoji sumnja da ima zloupotrebe 'end usera' i slanja na ratiše, a da mi to znamo - da se takvi ugovori ne ostvaruju", rekao je Vučić.

On je dodao da je to urađeno u slučaju ugovora koji je sklopio "Jugoimport SDPR".

Vučić je rekao da "neke stvari" iznete u saopštenju Spoljne obaveštajne službe (SVR) "nisu istinite".

"Recimo, oni tačno kažu da postoji ugovor 'Jugoimporta' sa Češkom Republikom prodaji raketa na krajnje korisnike, ali dozvole nisu izdate i nijedna od tih raketa nije isporučena", rekao je Vučić.

On je rekao da fabrike namenske industrije "moraju da žive i rade".

"Ako ne možemo da izvozimo u Ameriku, zemlje EU, ne možemo u Tursku, u arapske zemlje u azijskom delu, pa ne možemo u Afriku. A, gde da izvozimo oružje. Prestali smo sa izvozom oružja, sada je reč samo o municiji", rekao je Vučić.

On je rekao da je u četvrtak uveče razgovarao sa ruskim ambasadorom u Srbiji i da će zvanični Beograd održavati dobre odnose "sa svima".

Pročitajte i ovo: Pet odgovora o navodima o izvozu oružja u Ukrajinu koji su poremetili odnose Srbije i Rusije

U saopštenju objavljenom 28. maja na sajtu SVR navedena su imena više državnih i privatnih kompanija koje se bave proizvodnjom naoružanja i čija je municija, navodno stigla u posed ukrajinske armije.

Kako se navodi, srpske kompanije namenske industrije isporučile su "stotine hiljada granata za VBR i haubice, kao i milione metaka za streljačko oružje".

"Pokriće za ove antiruske aktivnosti predstavlja jednostavna šema koja uključuje upotrebu lažnih sertifikata krajnjeg korisnika i zemalja-posrednika. Među poslednjima se najčešće pojavljuju zemlje NATO, pre svega Češka, Poljska, Bugarska. U poslednje vreme se u te svrhe koriste i egzotičniji kanali uz učešće afričkih država", naveo he SVR.

I prethodnih godina su pojedini mediji izveštavali o izvozu vojne opreme iz Srbije u Ukrajinu. Ruski portal "Mash" je početkom 2023. objavio informaciju da je 3.500 raketa kompanije "Krušik" iz Valjeva dopremljeno ukrajinskoj vojsci preko Turske i Slovačke.

Taj portal je objavio objavio snimak na kojem se navodno vidi pretovar raketa "GRAD" 122 mm u jednom skladištu u Bratislavi, kao i navodnu dokumentaciju koja pokazuje transfer raketa.

Kompanija "Krušik" je demantovala ove navode. Isto je učinio i tadašnji ministar odbrane Srbije Miloš Vučević.

Izvoz srpskog oružja u Ukrajinu negirao je i ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, koji je 3. marta 2023. novinarima u Beogradu rekao da od početka rata u Ukrajini iz Srbije nije izvezeno oružje nijednoj od strana u sukobu.

U martu 2022. godine je na ruskim portalima i društvenim mrežama objavljena fotografija vojnika takozvane "Donjecke Narodne Republike", koji u rukama drži neeksplodiranu minu.

RSE je utvrdio, prema oznakama na mini prikazanoj na fotografiji, da je ona proizvedena u trećem kvartalu 2016. godine. Takve mine u svom vojnom proizvodi srpska državna fabrika oružja "Krušik".


Vlasti u Srbiji su tada saopštile da od 2014. do 2021. godine nije bilo izvoza naoružanja i vojne opreme u Ukrajinu.

Ministarstvo trgovine je navelo za RSE da u istom periodu iz Srbije nije izvezeno oružje ni u bilo koju drugu zemlju, gde bi krajnji korisnik ("end user") bila Ukrajina.

Pročitajte i ovo: Gde Srbija izvozi oružje?

Srbija je uz Tursku jedina zemlja kandidat za članstvo u Evropsku uniju (EU) koja se nije pridružila evropskim sankcijama Rusiji, nakon što je ta zemlja pokrenula vojnu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Vlasti Srbije istrajavaju u svojoj odluci da Rusiji ne uvode sankcije pozivajući se na "tradicionalno prijateljstvo", podršku u protivljenju nezavisnosti Kosova i zavisnošću u snabdevanju gasom.

Srbija je, međutim, podržala teritorijalni integritet Ukrajine i nekoliko rezolucija Ujedinjenih nacija kojima se osuđuje ruska agresija. Poslednji put, na glasanju u UN-u 24. februara, Srbija je takođe glasala za rezoluciju koja podržava teritorijalni integritet Ukrajine. Među zemljama koje su glasale protiv bile su Sjedinjene Države i Rusija.

Predsednik Srbije se dan kasnije izvinio građanima zbog tog poteza, uz ocenu da je predstavnik Srbije u Ujedinjenim nacijama trebalo da bude uzdržan.