Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) izjavio je da je sastanak u sredu američkog specijalnog izaslanika i ruskog predsednika Vladimira Putina u Moskvi "doneo veliki napredak" i da bi se uskoro mogao i on da se sastane s Putinom.
"Postoji velika šansa da će se sastanak održati vrlo brzo", rekao je Tramp pošto je njegova portparolka potvrdila da je predsednik SAD otvoren za sastanak s Putinom kako bi razgovarali o invaziji Rusije na Ukrajinu.
Tramp je razgovarao sa novinarima u Beloj kući pošto je njegova portparolka, Karolajn Livit (Karoline Leavitt), u saopštenju navela da su Rusi "izrazili želju da se sastanu s predsednikom Trampom, a predsednik je otvoren za sastanak i s predsednikom Putinom i s predsednikom (Ukrajine Volodimirom) Zelenskim".
Tramp planira da se sastane s Putinom već sledeće nedelje, a zatim želi trostrani sastanak s Putinom i Zelenskim, objavili su Njujork tajms (The New York Times) i CNN, pozivajući se na ljude upoznate s planom. Nema informacija o tome gde će se sastanak održati.
"Lični sastanak Trampa i Putina izgleda da je u pripremi", rekao je diplomatski izvor iz redova EU za RSE.
Lusijan Kim (Lucian), analitičar za Ukrajinu u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je za RSE da Putin nije voljan da se sastane sa Zelenskim, ali da ne želi da propusti priliku da se sastane s Trampom.
"Trebalo bi da budemo svesni da se njegova ideja o rešenju sukoba veoma razlikuje od Trampove ili Zelenskog", rekao je Kim.
Džon Hardi (John Hardie), zamenik direktora Programa za Rusiju u Fondaciji za odbranu demokratija, bio je oprezan u pogledu mogućnosti postizanja sporazuma o okončanju rata kao rezultata poslednjih dešavanja.
"Već smo ranije videli taj film gde Tramp preti ekonomskim kaznama ako se sporazum ne postigne do određenog roka, a onda Rusi ponude neka prazna obećanja ili besmislene razgovore, i stvari se odlažu", rekao je Hardi za RSE. "Nadam se da to ovde neće biti slučaj."
Potencijalni samit je razmatran u telefonskom razgovoru između Trampa i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog nakon što se izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) sastao s Putinom, naveli su američki mediji. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) i lideri Velike Britanije, Nemačke i Finske učestvovali su u razgovoru, rekao je izvor u Kijevu, a preneo AFP.
"Rusi su izrazili želju da se sastanu s predsednikom Trampom, a predsednik je otvoren za sastanak i s predsednikom Putinom i s predsednikom Zelenskim", rekla je portparolka Bele kuće Karolajn Livit (Karoline Leavitt) u saopštenju.
Tramp je na svojoj mreži Truth Social naveo da je telefonom razgovarao s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i "evropskim saveznicima" i rekao da se "svi slažu da se ovaj rat mora završiti i da ćemo raditi na tome u narednim danima i nedeljama".
"Naš zajednička pozicija s partnerima je apsolutno jasna: rat mora da se završi. To mora biti pošten kraj", napisao je Zelenski na mreži X o razgovoru tokom kojeg su svetski lideri razmatrali sastanak u Moskvi.
Sastanak Vitkofa i Putina je održan dva dana pre isticanja roka 8. avgusta koji je Tramp postavio ruskom predsedniku da pristane na prekid vatre s Kijevom.
Tramp je rekao da će kasnije odlučiti da li će biti carina Rusiji i dodao da bi takođe mogao da najavi carine Kini.
Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) za televiziju Foks biznis (Fox Busines) je rekao da je "danas bio dobar dan", ali da predstoji mnogo posla.
"Bolje razumemo uslove pod kojima bi Rusija okončala rat", rekao je Rubio, dodajući da će ključni elementi okončanja rata biti teritorijalni.
Rubio je rekao da bi Tramp mogao da razgovara s Putinom telefonom u narednih nekoliko dana, ali da razgovor nije zakazan.
Na pitanje da li će Tramp uvesti sekundarne sankcije Rusiji 8. avgusta, Rubio je rekao da će Tramp doneti tu odluku u narednih 24 do 36 sati.
Tramp je u sredu takođe potpisao izvršnu naredbu kojom se uvodi dodatna carina od 25 odsto na robu iz Indije zbog njene kupovine ruske nafte.
Bela kuća je izdala ultimatum Kremlju da obustavi borbe u Ukrajini ili će se suoči s direktnim dodatnim sankcijama, kao i sekundarnim merama protiv zemalja za koje se smatra da pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije.
Putin nastoji da uravnoteži očiglednu želju da poboljša veoma zategnute odnose Rusije i SAD sa svojim kontinuiranim naporima da potčini Ukrajinu, gde je pokrenuo najveći rat u Evropi od 1945. godine invazijom punih razmera u februaru 2022. godine.
Pročitajte i ovo: Približava se Trumpov rok, hoće li pritisak promijeniti tok rata u Ukrajini?Putinov glavni pomoćnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov ranije je rekao da je otprilike tročasovni sastanak u Kremlju bio "prilično koristan i konstruktivan".
"Naša strana je dala određene signale o ukrajinskom pitanju, između ostalog" i dobijeni su "signali su od predsednika Trampa", rekao je Ušakov. Pored rata, razgovarano je i o "perspektivama za mogući razvoj strateške saradnje SAD i Rusije".
Šta je s Trampovim rokom za prekid vatre?
Nema naznaka da li je Putin ponudio bilo kakve ustupke ili dao bilo kakve konkretne predloge na sastanku s Vitkofom, koji je nekoliko puta posetio Rusiju otkako je Tramp stupio na dužnost kako bi se sastao s predsednikom Rusije i drugim zvaničnicima.
Kao mogući znak da Bela kuća i dalje insistira na 8. avgustu kao roku za prekid vatre, Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se uvodi carina Indiji, navodeći u saopštenju da je "neophodno i prikladno uvesti dodatnu carinu po vrednosti na uvoz proizvoda iz Indije, koja direktno ili indirektno uvozi naftu Ruske Federacije".
U naredbi se dodaje da "akcije i politike Vlade Ruske Federacije i dalje predstavljaju neuobičajenu i vanrednu pretnju nacionalnoj bezbednosti i spoljnoj politici SAD".
Ruski vazdušni napadi na Ukrajinu
Nekoliko sati pre Vitkofovog dolaska u Moskvu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je rekao da "Rusi sada pokušavaju da pojačaju svoje napade".
"Izuzetno je važno da Moskva počinje da oseća pritisak sveta, pritisak SAD, pretnju oštrijim sankcijama zbog nastavka rata", naveo je Zelenski na mreži X.
Ruski vazdušni napadi pogodili su nekoliko lokacija u ukrajinskoj Zaporiškoj oblasti rano u sredu, uključujući rekreativni centar, ubivši dve osobe i ranivši 12, rekao je načelnik vojne administracije Ivan Fedorov na Telegramu. Četvoro povređenih su bila deca.
Pročitajte i ovo: Ukrajina u neizvesnosti i posle sporazuma o naoružanju SAD i NATORusija je takođe pogodila pumpnu stanicu za gas namenjenu uvozu tečnog prirodnog gasa iz SAD i Azerbejdžana, čije su se veze s Moskvom u poslednje vreme pogoršale, saopštili su Zelenski i ukrajinsko Ministarstvo energetike.
"Ovo je ruski napad isključivo na civilnu infrastrukturu, namerno usmeren na energetski sektor i... odnose sa Azerbejdžanom, SAD i partnerima u Evropi, kao i na normalan život Ukrajinaca i svih Evropljana", saopštilo je ukrajinsko ministarstvo.
Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je napadnuto postrojenje za transport gasa za koje tvrdi da snabdeva ukrajinsku vojsku, ne nudeći dokaze.
Tramp je u aprilu predložio potpuni, produženi prekid vatre na 30 dana, na šta je Ukrajina pristala, ali je Rusija praktično odbacila tu ideju, navodeći da želi mir, ali je postavila nekoliko uslova koje Kijev i mnogi na Zapadu smatraju neprihvatljivim.
Pored ukrajinske neutralnosti i strogih ograničenja veličine njene vojske, Putin je zahtevao da Ukrajina preda Rusiji četiri regiona koje delimično okupira i neosnovano smatra svojim: Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson.
Pročitajte i ovo: SAD žele da pritisnu Putina. Da li je prodaja nafte Kini rešenje?Mnogi analitičari kažu da, s obzirom na to da ruske snage stalno napreduju na frontu, iako po ogromnu cenu, Putin želi da zauzme te regione u celosti pre nego što započne bilo kakve suštinske razgovore.
Dok malo ko očekuje da će Rusija okončati ili zaustaviti rat u narednim danima, neki analitičari su predvideli da bi Kremlj mogao da iskoristi posetu Vitkofa kako bi pokušao da odbije ili ublaži pretnju sankcijama. Pozivajući se na neimenovane izvore, Blumberg njuz (Bloomberg News) je izvestio da Moskva razmatra moguće ustupke koji bi mogli da uključuju ponudu pauze u vazdušnim napadima koji uključuju dronove i rakete.
"Za Rusiju je sada važno da pronađe određene inicijative koje mogu pomoći u odlaganju Trampovog roka. I shodno tome, da primeni 'salama taktiku' - sečenje svega na veoma tanke komade i hranjenje Trampa malim pobedama tokom vremena", rekao je ukrajinski politički analitičar Oleh Saakjan pre sastanka Putina i Vitkofa.
"Jedino pitanje je da li je Tramp spreman da upadne u tu zamku ili ne", dodao je on.
Tri runde direktnih rusko-ukrajinskih razgovora u Istanbulu od maja donele su sporazume o razmeni zarobljenika, ali bez jasnog napretka ka miru, a stavovi strana ostaju kilometrima udaljeni.
Tramp je 14. jula objavio da Putin ima 50 dana da okonča rat ili će se Rusija suočiti s ozbiljnim carinama usmerenim na njenu naftu i druge izvozne proizvode, ali je kasnije pomerio rok na 8. avgust.
Ta odluka se poklopila s teškom nedeljom za civile u Ukrajini, uključujući napad na Kijev 31. jula u kojem je učestvovalo više od 300 dronova u kojem je ubijena najmanje 31 osoba. Ukrajinske snage su takođe povećale udare na rusku infrastrukturu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ukrajinci evakuirani nakon ruskih napada na ključni most u Hersonu
Tramp je sugerisao da SAD mogu da uvedu 100-postotne carine zemljama koje kupuju rusku naftu, ali nije jasno šta će tačno SAD učiniti ako Vitkofov poslednji pokušaj bude neuspešan.
Predsednik SAD jer u utorak naznačio da će sačekati ishod sastanaka svog izaslanika pre nego što preduzme bilo kakve korake.
"Videćemo šta će se desiti", rekao je Tramp novinarima. "Tada ćemo doneti tu odluku."
Neki analitičari su rekli da bi pretnje Kini zbog kupovine ruske nafte mogle potencijalno da se obiju o glavu Trampu, s obzirom na to da je teško zamisliti da će Peking zaustaviti kupovinu, dok bi sekundarne sankcije mogle da podignu cene nafte.
"Putin će prestati da ubija ljude ako spustite cene energije za još 10 dolara po barelu", rekao je Tramp u utorak na televiziji CNBC.
Eskalacija napada i približavanje roka za sporazum dolaze i pošto je Tramp rekao da je rasporedio podmornice sposobne za nošenje nuklearnog oružja u "odgovarajuće regione".
Tramp je 1. avgusta izjavio da je odlučio da premesti nuklearne podmornice "bliže Rusiji" zbog "veoma provokativnih izjava" bivšeg ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva.