Novi zakon u Sjevernoj Makedoniji omogućava industriji da sakrije koje hemikalije sagorjeva

Industrija će moći skrivati koje hemikalije, sirovine i materijale sagorijeva, sve pod izgovorom "poslovne tajne", ako država to odobri.

To predviđa novi Zakon o kontroli industrijskih emisija, koji omogućava velikim industrijskim postrojenjima da od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje (MŽSPP) zatraže da određene informacije postanu nedostupne javnosti, iako upravo ti podaci mogu otkriti ugrožavaju li fabrike zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Prema Zakonu, detalji o dizajnu fabrike ili o sirovinama i hemikalijama koje koristi mogu biti proglašeni "poslovnom tajnom" ako kompanija to navede u zahtjevu za ekološku dozvolu. Nakon toga Ministarstvo za zaštitu okoliša odlučuje hoće li te informacije ostati nedostupne javnosti ili ne.

Čitajte: Zagađenje vazduha među ključnim ekološkim problemima Zapadnog Balkana, ukazuje izveštaj EU

"Ovakvo zakonsko rješenje je problematično", ocjenjuju pravni eksperti iz Udruženja mladih pravnika Makedonije, dok je zajednička inicijativa "Zeleni ljudski grad" najavila osporavanje zakona pred Ustavnim sudom.

"Zeleni ljudski grad" smatra da bi uvođenje instituta "poslovne tajne" moglo dovesti do prikrivanja informacija, što bi, prema njihovom mišljenju, značilo "da obični građanin neće imati pravo da zna da li Usje, na primjer, spaljuje otpad, gume ili neke druge toksične elemente".

RSE je zatražio odgovor od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje zašto se uvodi "poslovna tajna" za industriju, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor. Inače, Ministarstvo još čeka novog ministra nakon što je dosadašnji, Izet Medžiti, napustio funkciju i nakon lokalnih izbora postao gradonačelnik Čaira.

Evropski standardi uz mogućnost skrivanja informacija

Zakon o kontroli industrijskih emisija, koji će stupiti na snagu za dvije godine, izglasan je početkom ovog mjeseca u Sobranju s ciljem da se država uskladi sa standardima Evropske unije o zagađenju.

Član 24 predviđa da informacije koje dostavljaju industrijski operateri mogu biti proglašene "informacijama s ograničenim pristupom" ako to odobri Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje(MŽSPP).

Prema članu 24, stav 8, podaci se objavljuju samo ako ne sadrže poslovnu tajnu, što znači da Ministarstvo može zadržati određene informacije nedostupne javnosti.

Čitajte: Sjeverna Makedonija želi da uvozi evropski otpad, uz minimum kontrole

Udruženje mladih pravnika Sjeverne Makedonije ocjenjuje da to u praksi može biti problematično, posebno, kako kažu, ako Ministarstvo ne razvije strogo restriktivan pristup prilikom odlučivanja o takvim zahtjevima investitora.

"Ono što dodatno smatramo problematičnim u zakonskom rješenju jeste da Zakon ne predviđa obavezu Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje da takvu odluku objavi javno, niti izričito predviđa pravo javnosti ili zainteresovane javnosti da je ospori pred sudom", rekao je za RSE Bojan Trpevski iz Udruženja mladih pravnika.

Ograničava se javna kontrola

Zakonom se prvi put uvode evropski standardi za najbolje dostupne tehnike (BAT) i uspostavlja javni registar svih industrijskih postrojenja i njihovih emisija, a Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje najavilo je strožije inspekcijske kontrole, veće kazne i jačanje nadzora uz novi kadar i modernu opremu.

Međutim, ono što dodatno zabrinjava, prema Udruženju mladih pravnika (MZMP), jeste da zakon ne predviđa obavezu Ministarstva da javno objavi odluke o proglašenju poslovne tajne, niti pravo javnosti da ih ospori pred sudom.

Iz Udruženja upozoravaju da bi u tom slučaju javnost mogla ostati bez ključnih informacija o radu industrije.

Čitajte: Skoplje u oblacima dima

"To bi onemogućilo stručnu i zainteresovanu javnost da na vrijeme podnese relevantne primjedbe na zahtjeve za ekološke dozvole i narušilo bi principe prevencije, opreznosti i učešća javnosti koje propisuje zakon", navode iz Udruženje mladih pravnika.

Dodatno, takva praksa može dovesti državu u sukob s Arhuskom konvencijom, koja zahtijeva da isključivanje informacija bude rijetko i strogo opravdano, navode iz udruženja.

"Ako Ministarstvo postupa suprotno međunarodnim standardima, tada teret zaštite javnog interesa pada na upravno sudstvo", kažu iz Udruženja mladih pravnika.

Transparentnost se traži prije dobijanja ekološke dozvole

Međutim, Mladi pravnici objašnjavaju da prije nego što industrija uopšte zatraži ekološku dozvolu, prema novom Zakonu, mora proći kroz postupak procjene uticaja na životnu sredinu.

U ovoj fazi, kažu pravnici, analiziraju se svi aspekti projekta, a javnost ima pravo da dobije potpune informacije i podnese primjedbe.

"Za sada, Zakon o životnoj sredini ne dozvoljava skrivanje podataka u ovom postupku, što znači da ključne informacije treba da budu javno dostupne još prije nego što se dođe do integrisane dozvole", navode iz Udruženja mladih pravnika.

Čitajte: Zašto UN daju još osam godina za spas od ekološke katastrofe?

Iz Udruženja ukazuju da javnost treba pažljivo pratiti donošenje novih izmjena Zakona o životnoj sredini, koje tek treba da uđu u skupštinsku proceduru, a kojima se reguliše upravo postupak procjene uticaja na životnu sredinu, koji garantuje transparentnost prije aktiviranja novih mehanizama iz Zakona o industrijskim emisijama.

Na izmjene koje je predložilo Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje, Udruženje mladih pravnika je podnijelo komentare, ali navode da još uvijek nisu dobili odgovor od Ministarstva.

Ekstremno zagađen zrak, izraženo energetsko siromaštvo, neefikasno upravljanje otpadom i spor napredak u energetskoj tranziciji zabilježeni su u evropskom izvještaju o životnoj sredini za 2025. godinu za Sjevernu Makedoniju, koji je objavila Evropska agencija za zaštitu životne sredine.

U izvještaju se navodi da se oko 3.800 života gubi godišnje zbog izloženosti zagađenom zraku, što predstavlja 17,7 posto ukupne smrtnosti stanovništva, čime se Sjeverna Makedonija svrstava među najzagađenije zemlje u Evropi.