Cilj predloženih izmena srpskog Zakona o informisanju je za zastrašivanje i gašenje pojedinih medija, zaključili su predstavnici novinarskih udruženja u Srbiji pred najavljeno glasanje u državnom parlamentu.
Novinari smatraju da su izmene tog zakona, koje je zatražilo Ministarstvo kulture, u suprotnosti sa Ustavom Srbije, evropskim standardima i principima demokratizacije.
Udruženje novinara Srbije (UNS) najavilo je protest pred zgradom srpskog parlamenta u Beogradu protiv namere vlasti da izmeni Zakon o informisanju, a ukoliko promene budu usvojene novinarska udruženja žaliće se Ustavnom sudu Srbije i Sudu za ljudska prava u Strazburu.
Ljiljana Smajlović, predsednica UNS-a, izjavila je da su predložene izmene protivustavne i suprotne evropskim normama i najavila da će zbog toga novinari poslanicima u parlamentu predati peticiju da ne glasaju "ZA":
"Nijedna država i nijedna vlast ne smeju imati ovoliko instrumenata za pritisak na medije koliko sadrži ovaj Zakon. Znači, nismo bili protiv ovog Zakona i kada bi lično Tomas Džeferson bio na čelu ove države – "ne verujem američkim političarima, verujem samo u zakone". A ovaj zakon ne sme da prođe zato što može postati opasno oruđe protiv slobode medija u rukama bilo koje vlade."
Gušenje slobode javne reči
Rade Veljanovski, profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, rekao je da su najspornije predložene odredbe kojima se određuju visoke novčane kazne za novinare i medije čime se, kako je ocenio, guši sloboda javne reči:
"Vlast oduvek želi javnu sferu u kojoj će, na razne načine, biti smanjeni kritički potencijali svih onih koji na bilo koji način mogu da kritikuju vlast. Ja sam bio i glavni i odgovorni urednik i direktor Radio Beograda, i nikada moja plata nije dosegla 1000 evra. Pa kako će neki urednik da radi svoj posao sa zaprećenom kaznom od 20.000 evra? On mora da tera svoje novinare i da im govori – nemoj to, nemoj to! Pa kakvo je to novinarstvo?"
Predlog zakona o izmenama Zakona o informisanju dobio je više kritika domaće stručne javnosti i relevantnih međunarodnih institucija nego bilo koji sličan akt u skorije vreme.
Jelka Jovanović, iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), kaže da je najveća zamerka povodom netransparentnosti, ali i da je u samim izmenama najspornije to što se novinarski prekršaji, kao što su pretpostavka nevinosti i zloupotreba maloletnika, tretiraju kao privredni prestup:
"O kojima će raspravljati trgovinski sud. Mi smatramo da to uopšte nije u duhu zakona, kao što smatramo da dosadašnje kazne nisu bile dovoljne, bile su stimulativne za medije jednog tipa. Treba pooštriti, ali se nikako ne sme dovoditi u pitanje opstanak medija."
U NUNS-u bitne zamerke imaju i na uslove privređivanja, koji se praktično regulišu ovim izmenama:
"Nama je naravno jasno polazište da ne treba da postoji nelojalna konkurencija, da ne treba da se gase jedni mediji, da se onemogućuje ono što rade, pravo prenošenja osnivačkog prava, ali ipak se mora regulisati jedinstveno za svaku oblast."
Visoke kazne
Vladimir Todorić, direktor Pravnog foruma, rekao je da predloženi propisi kriju još neke zamke, jer nameću i kazne za insolventnost ili nelikvidnost:
"Ovakve kazne za medije čiji su računi pod blokadom bez specifiranja razloga zbog čega su ti računi pod blokadom, je praktično poziv poveriocima glasila da ne plaćaju svoja dugovanja javnim glasilima. Jer, praktično, list kome oni duguju, za reklame ili bilo šta, biće ugašen ukoliko barem 12 ili 13 dana mesečno taj račun bude pod blokadom."
Do predloga izmena došlo je nakon što je dnevni tabloid Kurir objavio seriju kritičkih tekstova na račun ministra Mlađana Dinkića, lidera stranke G17 plus, iz čijih redova je i Nebojša Bradić, koji je na čelu Ministarstva kulture koje je izmene i predložilo. U toj priči otkrilo se da Kurir na volšeban način posluje sa blokiranim računom zbog milionskih dugovanja.
Novinarska udruženja izrazila su bojazan da će izmene zakona pogoditi i one medije koji ne krše etičke norme, jer bi primena visokih kazni mogla da ugrozi i one koji dobro rade svoj posao, ali nisu finansijski moćni.
Rodoljub Šabić, poverenik za informacije od javnog značaja, upozorio je da su predviđene novčane kazne više i od onih propisanih Krivičnim zakonikom za mnogo teža dela:
"Istina je objektivna, istina postoji. Presumpcija nevinosti je nešto što štiti pojedinca od države, ali to ne znači da se nekom ne može reći u lice da je lopov, ako on jeste lopov, i ako za to postoje dokazi. Dakle, novinar koji je imao sve razloge da piše istinu, ne može snositi nikakvu odgovornost."
Ukoliko se usvoje predložene izmene, zaključili su sagovornici Radia Slobodna Evropa, Srbija će se svrstati u red zemalja sa restriktivnim medijskim propisima, kao što su Tadžikistan, Uzbekistan, Kazahstan, Belorusija i Rusija.
Novinari smatraju da su izmene tog zakona, koje je zatražilo Ministarstvo kulture, u suprotnosti sa Ustavom Srbije, evropskim standardima i principima demokratizacije.
Udruženje novinara Srbije (UNS) najavilo je protest pred zgradom srpskog parlamenta u Beogradu protiv namere vlasti da izmeni Zakon o informisanju, a ukoliko promene budu usvojene novinarska udruženja žaliće se Ustavnom sudu Srbije i Sudu za ljudska prava u Strazburu.
Ljiljana Smajlović, predsednica UNS-a, izjavila je da su predložene izmene protivustavne i suprotne evropskim normama i najavila da će zbog toga novinari poslanicima u parlamentu predati peticiju da ne glasaju "ZA":
"Nijedna država i nijedna vlast ne smeju imati ovoliko instrumenata za pritisak na medije koliko sadrži ovaj Zakon. Znači, nismo bili protiv ovog Zakona i kada bi lično Tomas Džeferson bio na čelu ove države – "ne verujem američkim političarima, verujem samo u zakone". A ovaj zakon ne sme da prođe zato što može postati opasno oruđe protiv slobode medija u rukama bilo koje vlade."
Gušenje slobode javne reči
Rade Veljanovski, profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, rekao je da su najspornije predložene odredbe kojima se određuju visoke novčane kazne za novinare i medije čime se, kako je ocenio, guši sloboda javne reči:
"Vlast oduvek želi javnu sferu u kojoj će, na razne načine, biti smanjeni kritički potencijali svih onih koji na bilo koji način mogu da kritikuju vlast. Ja sam bio i glavni i odgovorni urednik i direktor Radio Beograda, i nikada moja plata nije dosegla 1000 evra. Pa kako će neki urednik da radi svoj posao sa zaprećenom kaznom od 20.000 evra? On mora da tera svoje novinare i da im govori – nemoj to, nemoj to! Pa kakvo je to novinarstvo?"
Predlog zakona o izmenama Zakona o informisanju dobio je više kritika domaće stručne javnosti i relevantnih međunarodnih institucija nego bilo koji sličan akt u skorije vreme.
Jelka Jovanović, iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), kaže da je najveća zamerka povodom netransparentnosti, ali i da je u samim izmenama najspornije to što se novinarski prekršaji, kao što su pretpostavka nevinosti i zloupotreba maloletnika, tretiraju kao privredni prestup:
"O kojima će raspravljati trgovinski sud. Mi smatramo da to uopšte nije u duhu zakona, kao što smatramo da dosadašnje kazne nisu bile dovoljne, bile su stimulativne za medije jednog tipa. Treba pooštriti, ali se nikako ne sme dovoditi u pitanje opstanak medija."
U NUNS-u bitne zamerke imaju i na uslove privređivanja, koji se praktično regulišu ovim izmenama:
"Nama je naravno jasno polazište da ne treba da postoji nelojalna konkurencija, da ne treba da se gase jedni mediji, da se onemogućuje ono što rade, pravo prenošenja osnivačkog prava, ali ipak se mora regulisati jedinstveno za svaku oblast."
Visoke kazne
Vladimir Todorić, direktor Pravnog foruma, rekao je da predloženi propisi kriju još neke zamke, jer nameću i kazne za insolventnost ili nelikvidnost:
"Ovakve kazne za medije čiji su računi pod blokadom bez specifiranja razloga zbog čega su ti računi pod blokadom, je praktično poziv poveriocima glasila da ne plaćaju svoja dugovanja javnim glasilima. Jer, praktično, list kome oni duguju, za reklame ili bilo šta, biće ugašen ukoliko barem 12 ili 13 dana mesečno taj račun bude pod blokadom."
Do predloga izmena došlo je nakon što je dnevni tabloid Kurir objavio seriju kritičkih tekstova na račun ministra Mlađana Dinkića, lidera stranke G17 plus, iz čijih redova je i Nebojša Bradić, koji je na čelu Ministarstva kulture koje je izmene i predložilo. U toj priči otkrilo se da Kurir na volšeban način posluje sa blokiranim računom zbog milionskih dugovanja.
Novinarska udruženja izrazila su bojazan da će izmene zakona pogoditi i one medije koji ne krše etičke norme, jer bi primena visokih kazni mogla da ugrozi i one koji dobro rade svoj posao, ali nisu finansijski moćni.
Rodoljub Šabić, poverenik za informacije od javnog značaja, upozorio je da su predviđene novčane kazne više i od onih propisanih Krivičnim zakonikom za mnogo teža dela:
"Istina je objektivna, istina postoji. Presumpcija nevinosti je nešto što štiti pojedinca od države, ali to ne znači da se nekom ne može reći u lice da je lopov, ako on jeste lopov, i ako za to postoje dokazi. Dakle, novinar koji je imao sve razloge da piše istinu, ne može snositi nikakvu odgovornost."
Ukoliko se usvoje predložene izmene, zaključili su sagovornici Radia Slobodna Evropa, Srbija će se svrstati u red zemalja sa restriktivnim medijskim propisima, kao što su Tadžikistan, Uzbekistan, Kazahstan, Belorusija i Rusija.