Budžetski zastoji nisu rijetkost u svijetu, ali u BiH su postali pravilo

Budžet države je plan potrošnje i prihoda koji vlada priprema za određenu fiskalnu godinu.

Usvajanje budžeta je važan politički i ekonomski proces, jer pokazuje kako vlada planira upravljati novcem građana.

Međutim, pojedine države imaju problem da ispoštuju rokove i da usvoje ovaj važan strateški dokument.

RSE je detektovao države u svijetu koje kasne sa donošenjem budžeta.

Bosna i Hercegovina

Budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i stupiti na snagu 1. januara. Zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već devet mjeseci nalazi na privremenom finansiranju.

Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine, i to samo na tekuće rashode, poput plata, dok su novi projekti blokirani.

Čitajte: Oko 23 hiljade zaposlenih u bh. institucijama bez povećanja plata, država na 'optuženičkoj klupi'

U Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, koji je pripremilo Predsjedništvo BiH, planirana su sredstva u iznosu od oko 800 miliona eura.

Sam dokument nije dostupan javnosti, pa se ne zna na šta će se, ni u kojem iznosu trošiti novac.

BiH je u prethodnih 25 godina državni budžet na vrijeme usvojila 2004., 2005., 2006., 2007. i 2012. godine.

Njemačka

U ovoj državi budžet je usvojen 18. novembra, nakon devet mjeseci kašnjenja u odnosu na zakonske rokove.

Usvajanje budžeta za 2025. godinu obilježeno je nizom političkih, ekonomskih i institucionalnih problema.

Raspad trostranačke koalicije (SPD, Zeleni, FDP) krajem 2024. godine izazvao je političku nestabilnost. Ministar finansija Kristijan Lindner (Christian Lindner) smijenjen je zbog neslaganja oko budžetske politike i ekonomskih reformi.

Čitajte: Novi njemački kancelar Merz i vlada preuzeli dužnost

Nakon toga došlo je do političkih sukoba oko prioriteta potrošnje, prije svega oko smanjenja socijalnih davanja i promjena u klimatskoj politici, te povećanja granice zaduživanja.

Ustav ograničava novo zaduživanje, pa je Vladi bilo teško da finansira velike projekte.

Pokušali su to zaobići preko posebnih fondova, ali je to izazvalo pravne i političke kontroverze.

Argentina

Iako je budžet za 2025. predsjednik Havijer Milei predstavio u Kongresu krajem 2024. godine, do danas nije dobio podršku najvišeg zakonodavnog tijela ove južnoameričke zemlje.

S obzirom na to da budžet nije usvojen kroz redovni parlamentarni proces, fiskalna politika Argentine definisana je kroz program Međunarodnog monetarnog fonda od aprila 2025.

Razlog neusvajanja budžeta je, jer predsjednik, koji ga je predstavio, nema većinu u Kongresu.

Budžet se temelji na politici "nultog deficita", što predviđa drastične rezove u javnoj potrošnji, uključujući subvencije za energiju, penzije i zdravstvo.

Čitajte: Buenos Aires u plamenu i protestima zbog reformi u državi

Tome se suprostavljaju Mileijevi politički protivnici, posebno kada je riječ o smanjenju socijalnih davanja. Traže povećanje plata i penzija u skladu s inflacijom.

Budžet je predviđao inflaciju od 18% za 2025. godinu, uprkos činjenici da je inflacija u 2024. godini bila preko 100%.

Argentina se suočava i s velikim odljevom deviza, prvenstveno dolara.

Nacionalna valuta – peso – i dalje je nestabilna, a tržišta su skeptična prema sposobnosti vlade da stabilizuje ekonomiju.

Kanada

Ova sjevernoamerička država kasni skoro sedam mjeseci s usvajanjem budžeta, u odnosu na redovnu proceduru.

Fiskalni okvir u Kanadi počinje 1. aprila i traje do 31. marta naredne godine, dok se budžet obično usvaja u februaru ili martu.

Umjesto punog budžeta, Vlada je krajem 2024. godine objavila takozvanu jesenju ekonomsku izjavu, koja nije zamjena za budžet, ali omogućava nastavak finansiranja.

Ovo se odnosi na saveznu vladu i većinu finansijskog planiranja u javnom sektoru.

Prvenstveni razlog kašnjenja su savezni izbori održani u aprilu 2025. godine, nakon kojih je formirana nova Vlada premijera Marka Karnija (Marka Carneya).

Prije toga, Parlament je bio u blokadi zbog ostavke prethodnog premijera Džastina Trudoa (Justin Trudeau). Pauza u radu kanadskog parlamenta trajala je od 6. januara do 24. marta.

Zbog toga je Parlament radio samo nekoliko sedmica u proljeće, što je onemogućilo pripremu i predstavljanje budžeta u uobičajenom terminu (februar–mart).

Razlozi kašnjenja su političke i ekonomske okolnosti, uključujući trgovinski sukob sa SAD-om i potrebu za fiskalnom disciplinom.

Planirano je da Vlada Kanade 4. novembra predstavi budžet za 2025.

Vlada je suočena s pritiskom da smanji deficit i stabilizuje javne finansije, dok, istovremeno, mora da odgovori na socijalne potrebe i investicije u infrastrukturu.

Čitajte: Šta sprečava članice NATO-a da više daju za odbranu?