Vijeće ministara BiH je krajem maja utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim se, između ostalog, uvodi sistem zatvorenih lista. Putem njih glasači mogu da glasaju samo za stranku, a ne pojedinačno, za njene kandidate, što za nevladin sektor predstavlja korak unazad u dostignutim procesima demokratizacije. Uskraćivanje izbora kandidata unutar partije daje potpuni monopol stranačkim rukovodstvima – mišljenje je protivnika takvog prijedloga.
Zatvorene glasačke liste podrazumijevaju da građani Bosne i Hercegovine ne bi više glasali pojedinačno za stranačke kandidate već za partije ili koalicije. To znači da bi i mandati bili raspoređivani na osnovu liste koju je utvrdilo stranačko rukovodstvo. Iz nevladinog sektora u BiH napominju da se tako umanjuje uticaj birača u procesu donošenja odluka.
Izmjenama izbornog zakona usprotivio se i Transparency International BiH. Portparolka te organizacije Ivana Korajlić pojašnjava koje bi bile posljedice zatvorenih listi.
„Omogućavaće još veću partijsku samovolju kada je u pitanju to za koga ljudi mogu glasati i ko će na kraju biti nosioci različitih funkcija. Građanima će se oduzeti mogućnost da sami, u okviru političkih stranaka glasaju za pojedinačne kandidate, a stranke, s obzirom na nedostatak njihove i unutarpartijske demokratičnosti, gdje jedan čovjek, praktično lider stranke, odlučuje o svemu, onda će taj jedan čovjek diktirati ko će u okviru stranke nositi određene funkcije“, ističe Korajlić.
Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH dio su Sporazuma o saradnji u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Socijaldemokratske partije BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata koje su podržale i ostale stranke parlamentarne većine u BiH.
Slučajno ili ne, upravo te dvije partije važe za one sa najvećim stepenom kadrovske centralizacije. Iz SDP-a međutim najavljuju da prijedlog neće podržati.
„To ne odražava onaj zakon koji smo usaglasili, prije svega SNSD i SDP, a koji je dobio potom podršku šest političkih stranaka. Dakle, zakon koji je sada u Parlamentu nije zakon koji će SDP podržati“, naglašava predsjednik stranke Zlatko Lagumdžija.
Jačanje uloge stranačkih lidera
U toj partiji ipak objašnjavaju da se razlozi zbog kojih neće podržati izmjene zakona ne tiču zatvorenih listi, te da stranke i dalje imaju saglasnost po tom pitanju. Upravo na vaninstitucionalno, stranačko odlučivanje upozorava poslanik Stranke demokratske akcije u Parlamentarnoj skupštini BiH Šemsudin Mehmedović koji iz tog ugla posmatra i prijedlog o zatvorenim listama.
„Čini mi se da bi zatvaranje lista samo ojačalo takvu jednu aktivnost političkih lidera i dalo bi još veći poticaj vaninstitucionalnom djelovanju političkih lidera u Bosni i Hercegovini“, ocjenjuje Mehmedović.
„Objektivno će predsjednici partija postati ključni za napredovanje unutar partija, a ne kvalitet i rad pojedinaca. S druge strane, uvođenje zatvorenih lista će pojednostaviti glasanje, onemogućiće se razna dopisivanja, križanja i čitav niz stvari koje su se radile izbornim inženjeringom, tako da to ima i nekih svojih pozitivnih strana“, kaže Ivanić.
Dajući prednost pojedincima sa liste za koju glasuju, birači utiču i na raspored kandidata, odlučujući ko će biti izabran na određenu poziciju. Uskraćivanje tog prava, ističu u nevladinom sektoru, je negativan zaokret u procesu demokratizacije Bosne i Hercegovine. Zbog toga su Centri civilnih inicijativa uradili ispitivanje javnog mnijenja, a šta je ono pokazalo objašnjava glasnogovornica Majda Behrem Stojanov:
„Osamdeset i pet posto građana je ZA aktuelne otvorene liste, bez značajnih razlika u mišljenju građana u različitim dijelovima BiH ili različitih nacionalnih pripadnosti.“
Zatvorene glasačke liste podrazumijevaju da građani Bosne i Hercegovine ne bi više glasali pojedinačno za stranačke kandidate već za partije ili koalicije. To znači da bi i mandati bili raspoređivani na osnovu liste koju je utvrdilo stranačko rukovodstvo. Iz nevladinog sektora u BiH napominju da se tako umanjuje uticaj birača u procesu donošenja odluka.
Izmjenama izbornog zakona usprotivio se i Transparency International BiH. Portparolka te organizacije Ivana Korajlić pojašnjava koje bi bile posljedice zatvorenih listi.
„Omogućavaće još veću partijsku samovolju kada je u pitanju to za koga ljudi mogu glasati i ko će na kraju biti nosioci različitih funkcija. Građanima će se oduzeti mogućnost da sami, u okviru političkih stranaka glasaju za pojedinačne kandidate, a stranke, s obzirom na nedostatak njihove i unutarpartijske demokratičnosti, gdje jedan čovjek, praktično lider stranke, odlučuje o svemu, onda će taj jedan čovjek diktirati ko će u okviru stranke nositi određene funkcije“, ističe Korajlić.
Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH dio su Sporazuma o saradnji u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Socijaldemokratske partije BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata koje su podržale i ostale stranke parlamentarne većine u BiH.
Slučajno ili ne, upravo te dvije partije važe za one sa najvećim stepenom kadrovske centralizacije. Iz SDP-a međutim najavljuju da prijedlog neće podržati.
„To ne odražava onaj zakon koji smo usaglasili, prije svega SNSD i SDP, a koji je dobio potom podršku šest političkih stranaka. Dakle, zakon koji je sada u Parlamentu nije zakon koji će SDP podržati“, naglašava predsjednik stranke Zlatko Lagumdžija.
Jačanje uloge stranačkih lidera
U toj partiji ipak objašnjavaju da se razlozi zbog kojih neće podržati izmjene zakona ne tiču zatvorenih listi, te da stranke i dalje imaju saglasnost po tom pitanju. Upravo na vaninstitucionalno, stranačko odlučivanje upozorava poslanik Stranke demokratske akcije u Parlamentarnoj skupštini BiH Šemsudin Mehmedović koji iz tog ugla posmatra i prijedlog o zatvorenim listama.
„Čini mi se da bi zatvaranje lista samo ojačalo takvu jednu aktivnost političkih lidera i dalo bi još veći poticaj vaninstitucionalnom djelovanju političkih lidera u Bosni i Hercegovini“, ocjenjuje Mehmedović.
Mladen Ivanić
Obrazloženje SDP-a i SNSD-a za zatvorene liste bilo je da bi se time eliminisao izborni inženjering i osigurala veća zastupljenost manjinskog pola u zakonodavnim tijelima. Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kaže da su promjene zakona ipak evidentno usmjerene na jačanje discipline unutar stranaka.„Objektivno će predsjednici partija postati ključni za napredovanje unutar partija, a ne kvalitet i rad pojedinaca. S druge strane, uvođenje zatvorenih lista će pojednostaviti glasanje, onemogućiće se razna dopisivanja, križanja i čitav niz stvari koje su se radile izbornim inženjeringom, tako da to ima i nekih svojih pozitivnih strana“, kaže Ivanić.
Dajući prednost pojedincima sa liste za koju glasuju, birači utiču i na raspored kandidata, odlučujući ko će biti izabran na određenu poziciju. Uskraćivanje tog prava, ističu u nevladinom sektoru, je negativan zaokret u procesu demokratizacije Bosne i Hercegovine. Zbog toga su Centri civilnih inicijativa uradili ispitivanje javnog mnijenja, a šta je ono pokazalo objašnjava glasnogovornica Majda Behrem Stojanov:
„Osamdeset i pet posto građana je ZA aktuelne otvorene liste, bez značajnih razlika u mišljenju građana u različitim dijelovima BiH ili različitih nacionalnih pripadnosti.“