Novinarka Radija Slobodna Evropa.
Dobra kulturna saradnja Beograda i Podgorice možda je najuočljivija na pozorišnim daskama. U Crnogorskom narodnom pozorištu često plješćemo uglednim beogradskim glumcima, a CNP gostuje na mnogim pozorišnim scenama Srbije. Da li će se kulturna razmjena nastavit i ukoliko se Crna Gora 21.maja opredijeli za nezavisnost?
U Parlamentu Crne Gore u protekla dva dana zastupnici opozicije objavili su veći broj imena građana, kao dokaz navodnog pokušaja tamošnjih vlasti da utiču na ishod predstojećeg referenduma o nezavisnosti, kupovinom ličnih karata građana. Navedeni slučajevi dobiće sudski epilog. Pokušali smo saznati da li je uopšte moguće utvrditi činjenice u navodima o potkupljivanju glasača.
Iako Udruženje javnih radio i televizija Srbije i Crne Gore nije konstatovalo povredu pravilnika ili neregularnosti tokom takmičenja za pjesmu Eurovizije u Beogradu, direktor Radio Televizije Srbije Aleksandar Tijanić nije potpisao učešće crnogorske pobjedničke pjesme u Atini. Predstavnici Crne Gore i Srbije su nakon neuspjelog sastanka otišli na zajednički ručak i konstatovali da je došlo do razdruživanja Crne Gore i Srbije i u tom poslu. Generalni direktor Radio Televizije Crne Gore Radovan Miljanić je izjavio da se razmatra mogućnost arbitraže komisije Eurovizije o ovom slučaju.
Protekli dani pokazali su da Crna Gora i Srbija više ne umiju ni zapjevati zajedno, bez politiziranja. Pobjedi crnogorskog predstavnika za Euroviziju slijedilo je zviždanje publike, neuručenje nagrade i gađanje plastičnim flašama. Beograđani, nezadovoljni što su iz crnogorskog žirija glasali za numere iz Crne Gore, samoproglašavaju svog predstavnika moralnim pobjednikom. Dva člana žirija naknadno povlače svoje bodove, a predstavnici Crne Gore bojkotuju postfestum sastanak u RTS-u, gdje treba raspraviti ko će zapravo u Atinu. Po Podgorici već kruži šala da bi u sporu trebalo da posreduje briselski izaslanik za crngoorski referendum Miroslav Lajčak. Pokušali smo da saznamo u Radio Televiziji Crne Gore kakva će biti procedura na sjutrašnjem sastanku u Beogradu, kada se očekuje odluka o učesniku Eurovizije.
Zvanični Beograd će prihvatiti ishod referenduma ukoliko bude održan po pravima koje predlaže Brisel, kaže za naš program analitičar Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište. Prokopijević napominje da je teško procjeniti da li je ponuda Brisela konačna, imajući u vidu i sam neprincipijelni stav da je za validnu referendumsku odluku potrebno da se izjasni pedesetpet odsto od izašlih birača.
Lider najjače opozicione stranke u Crnoj Gori Predrag Bulatović nakon objavljenih konstultacija u Beogradu sa Predsjednikom i premijerom Srbije Borisom Tadićem i Vojislavom Koštunicom poručio je da ni po koju cijenu neće pristati na bilo kakve pregovore ili trgovinu oko kvalifikovane većine, već da to mora biti 50% plus jedan od ukupnog biračkog tijela. Ovako čvrst stav Bulatovića otvara pitanje da li ovo znači kraj pregovora vlasti i opozicije uz posredovanje Evropske unije.
Mogućnost da Evropska unija u Vašington propišu kvalifikovanu većinu za validnost referendumske odluke, ukoliko se vlast i opozicija ne dogovore na pregovorima koji su u toku, u Podgorici svi uzimaju s rezervom.
Pokret za nezavisnost smatra da u Ustavu nezavisne Crne Gore nema mjesta konceptu mikrodržave i predsjedničkom sistemu, saopšteno na okruglom stolu kojeg je taj blok organizovao na temu „Kakvu Crnu Goru hoćemo“, a kojem, iako su bili pozvani, nijesu prisustvovali predstavnici unionističke opcije.
U fokusu rasprave „Mediji i crnogorsko državno pitanje“, koju je organizovao Institut za medije, bila je nedavna smjena uredništva Radio Televizije Crne Gore, za koju je većina učesnika u raspravi ocijenila da, i pored toga što je dirigovana iz krugova vlasti koji se zalažu za nezavisnost, par mjeseci uoči referenduma predstavlja autogol samom projektu nezavisnosti.
Prema ocjeni Međunarodne organizacije za ljudska prava Human Rights Watch, sudstvo u Crnoj Gori funkcioniše kao u službi izvršne političke vlasti. U objavljenom godišnjem izvještaju posebno je kritikovana sporost pravosudnih organa u slučaju deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica, a sve zbog moguće umiješanosti vladinih zvaničnika u taj ratni zločin.
Neodazivanje Podgoričana na jučerašnji protest, koji su organizovale nevladine organizacije povodom monstruoznih zločina koji su se u prvih deset dana 2006. dogodili u Crnoj Gori, bio je povod da se zapitamo: zašto građani, za razliku od političkih skupova na koje se masovno odazivaju, redovno bojkotuju slične proteste civilnog sektora?
Danas je u Crnoj Gori Badnji dan. Hrišćanski vjernici koji rođenje Isusovo proslavljaju po Julijanskom kalendaru započinju božićno slavlje. Crna Gora u svojoj tradiciji nosi pravoslavlje, ali ne spada u rang zemalja čije je stanovništvo fundamentalno religiozno. Zato nije bez osnova i pitanje otkud baš u ovoj relativno maloj zemlji dvije pravoslavne crkve, podjednako važne i podjednako jake.
Gost RSE je crnogorski reditelj Branko Baletić, čiji se dokumentarni serijal u pet epizoda Veliki rat, emitovao u sedmici na izmaku u programu Televizije Crne Gore. To je prvi put da se arhivski snimci te kuće, tačnije ono što je ostalo od njih iz ratnih 90-tih, emituje na javnom servisu.
O novinama u crnogorskom školstvu koje donosi devetogodišnje osnovno obrazovanje razgovaramo sa Draganom Bogojevićem, direktorom Zavoda za školstvo Crne Gore.
Sa direktorom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Ružicom Ivanović razgovaramo o nedavno završenoj prvoj fazi arheološkog projekta na području Risnja, lokalitetu Carine. Projekat je rađen u sardanji sa poljskim arheolozima koje je predvodio Piotr Diček, profesor vašavskog Univerziteta, a domaću arheolog Vilma Kovačević.
Sa profesorom Ratkom Božovićem razgovarali smo o posljednjim dešavanjima na crnogorskoj političkoj sceni, političkim tenzijama i drugim aktuelnim pitanjima.
Prošle subote na Festivalu u Herceg Novom premijerno je prikazan film "Imam nešto važno da vam kažem". Sa rediteljem Željkom Sošićem razgovaramo o njegovom prvom filmu i kulturnim dešavanjima uopšte.
Ima li Crna Gora sposobnih političara, a posebno diplomata? Koliko njih je školovano za posao koji rade, te znaju li strane jezike? O tome i još nekim temama u intervjuu sa Milicom Kadić-Aković, magistrom za odnose s javnošću i konsultantom UNDP-a u Ministarstvu prosvjete i nauke Crne Gore.
Sa zgrade nekadašnjeg Srpskog poslanstva na Cetinju organizatori petog ''Bijenala'' uklonili su albanska državna obilježja koja je u okviru performansa postavio umjetnik iz Prištine Albert Heta. Direktor ''Cetinjskog bijenala'' i Crnogorskog narodnog muzeja Petar Ćuković je objasnio da organizatori nijesu uklonili tablu zbog oštrih reakcija javnosti, već zbog nekorektnosti samog umjetnika prema domaćinima.
Pomoćnik ministra uređenja prostora i zaštite životne sredine Nada Mugoša ponovila je da crnogorska Vlada nije donijela nijednu odluku u vezi sa izgradnjom hidroelektrane Buk Bijela, koja bi dovela do potapanja dvanaest kilometara kanjona Tare. Mugoša je konstatovala kako je činjenica da je Republika Srpska ubrzala tu proceduru, ali da u Crnoj Gori, kako je rekla, neće biti nikakvih ishitrenih odluka, pošto je riječ o međudržavnom ugovoru kome mora da prethodi javna rasprava, ekološka saglasnost i skupštinska verifikacija.
Učitajte više sadržaja...
