Producent za multimediju/TV u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Na današnji dan (28. avgusta) 1995. godine sa položaja srpske vojske iz pravca Trebevića ispaljena je minobacačka granata među građane koji su stajali ispred ulaza u Tržnicu Markale u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Tom prilikom ubijeno je 43 ljudi, a preko 80 je ranjeno - samo zato što su pokušali da nabave nešto od namirnica za preživljavanje u opkoljenom Sarajevu.
Doktor Ognjen Šimić se nalazi u Sarajevu i već se obratio poznatom advokatu Nikici Gržiću da ga zastupa u pravnim predmetima na teritoriji Bosne i Hercegovine. Gržić je, također, izjavio kako očekuje da će Hrvatska vlastima Bosne i Hercegovine uputiti nalog za njegovo izručenje, ali da je Šimić državljanin Bosne i Hercegovine i stoga ne može biti izručen drugoj zemlji.
Posljednji sastanak lidera šest najjačih političkih partija u BiH s visokim predstavnikom međunarodne zajednice Miroslavom Lajčakom pokazao je ponovo nemoć dogovora i nespremnost za kompromis.
Jedna od posljedica rata u Bosni i Hercegovini vidljiva je danas u većini gradova. To je njihova drastično izmijenjena etnička slika. Tako da su danas mnoge sredine koje su se do 1992. ponosile skladnim životom višenacionalnih zajednica pretvorene u jednonacionalne, s niskim pragom tolerancije za pripadnike drugih naroda. Nakon Sarajeva, o tome govorimo na primjeru Banje Luke.
Ovih dana se u BiH, ali i regiji, vodi polemika o tome koliko je Sarajevo grad otvoren za stanovnike svih nacija, prije svega za Srbe i Hrvate, a koliko je prevashodno bošnjački grad. Jasno je da se etnička mapa ne samo Sarajeva nego i Banje Luke, Mostara, Tuzle i drugih bh. gradova promijenila, ali umjesno je pitanje: koliko se brige i pažnje posvećuje onima koji su ostali u manjini, ali i odlučili da žive u glavnom gradu BiH?
Tokom jula mjeseca građani Sarajeva izabrali su, između 25 predloženih, „sedam čuda kulturno-materijalnog naslijeđa Sarajeva”. Riječ je o projektu u kojem je učestvovalo nekoliko svjetskih gradova u namjeri da se promovišu najznačajniji kulturni spomenici koji bi privukli još veći broj turista. Sarajlije su najveći broj glasova dale Baščaršiji.
Sarajevo bi krajem septembra konačno moglo dobiti spomenik ubijenoj djeci Sarajeva od 1992. do 1995. godine. U udruženju roditelja su zadovoljni što će konačno oni - koji nisu uspjeli odrasti, dobiti dostojno obilježje, i to nakon brojnih polemika oko naziva, pa i idejnog rješenja spomenika.
Izvinjenja za zločine postala su trend, praćen zahtjevima da ovaj čin prati "reciprocitet". Najnoviji stiže iz Beograda i to od predsjednika Borisa Tadića u kome traži izvinjenje Hrvatske za zločine nad Srbima. Što se tiče BIH, bilo je više prilika za riječi izvinjenja zbog zločina koji su se dogodili u toj zemlji od 1992. – 1995. godine.
Iako je Radovan Karadžić uhapšen i izručen Haškom tribunalu, vjerovatnoća da će žrtvama silovanja u logoru Omarska kod Prijedora biti isplaćena odšteta od 745 miliona dolara je mala. Naime, isplatu ove sume za 10 silovanih žena i dvije nevladine organizacije je 2000. godine, prema presudi, naložio Okružni sud u Njujorku.
Prema optužnici Haškog tribunala Radovan Karadžić je u periodu od sredine 1991. do novembra 1995. godine planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao kampanju granatiranja i pucanja iz snajpera na civilna područja Sarajeva, a marta 1995. kao vrhovni komandant uputio snage bosanskih Srba da stvore neizdrživu situaciju među stanovnicima Srebrenice.
Bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun, u autorskom tekstu na kraju svog kraćeg boravka u BiH, a koji je, između ostalog, objavljen u britanskom „Observeru“, tvrdi kako je nakon hapšenja Radovana Karadžića, „izvjesnija“ podjela BiH nego ikada ranije.
Uredbom o zaštiti dijelova imovine preduzeća osnovanih na teritoriji bivših jugoslovenskih republika, Vlada Srbije počela je postupak nacionalizacije imovine bivših na njezinu tlu. Ovim činom koji je prije mjesec dana donijela tehnička vlada Vojislava Koštunice prekinut je proces povrata imovine firmama iz BiH.
Hapšenje Radovana Karadžića izazvalo je nove potrese na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Dok bošnjački zvaničnici poručuju da se, uz suđenje ratnom zočincu, mora “suditi” i entitetu, kao ratnoj tekovini, tome su se odlučno usprotivili predstavnici Republike Srpske.
U glavnom gradu BiH, koji su srpske snage držale u opsadi tokom četiri ratne godine, sa oduševljenjem je dočekana vijest o hapšenju optuženog za ratne zločine i jednog od trojice preostalih haških bjegunaca Radovana Karadžića. U Banjaluci uglavnom ravnodušnost.
U BiH se odnosi sa Hrvatskom ocjenjuju kao najlošiji od uspostave samostalnih država jer brojna pitanja, između ostalog i ratifikacija Ugovora o dvojnom državljanstvu, se ne rješavaju. Na to su ukazali predsjedavajući i član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić i Željko Komšić, tokom susreta sa hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem proteklog vikenda. U kojim oblastima i zbog čega su međudržavni odnosi zapali u krizu?
Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović demantovao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da Republike Srpska vrši pripreme za otvaranje vlastitih ambasada. Radmanović je, također, govorio o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu, o mogućim promjenama Ustava, te o odnosima sa susjedima.
Iz RS ovih dana ponavlja se zahtjev za preispitivanjem funkcionisanja tzv. zajedničkih institucija, formiranih na nivou države, na koje su prešle nekadašnje entitetske nadležnosti. "RS je prenijela više od 50 nadležnosti na BiH, koje ne postoje kao zajedničke nadležnosti ili institucije BiH, nego je Aneksom 4. Dejtonskog sporazuma rečeno da ih obavljaju entiteti, a neke čak i kantoni", izjavio je član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.
Pred lokalne izbore u BiH, koji će biti održani u oktobru mjesecu ove godine, političke partije su pretežno ispunile zakonsku kvotu od „35 posto žena na izbornim listama“. Međutim, žene - kandidati smatraju da će malo njih otići dalje od kandidature, a pogotovo da će biti izabrane na mjesta načelnika opština ili gradonačelnika.
Posljednje komemoracije u BiH, žrtvama genocida u Srebrenici i Srbima stradalim u Podrinju, potvrdile su tužnu istinu: u BiH se dužna pošta - prije svega civilima stradalim od 1992. do 1995. godine, odaje isključivo kao Srbima, Hrvatima i Bošnjacima.
Izjava poslanika u Evropskom parlamentu Doris Pak - da bi u raspravama o ustavnim promjenama u BiH, koje će uslijediti nakon lokalnih izbora 5.oktobra, bosanskohercegovački političari trebali razmotriti čak i mogućnost ukidanja deset kantona u Federaciji BiH - izazvala je oprečne reakcije.
Učitajte više sadržaja...
