Izvršni producent u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.
Bh. političari dobili su još jednu šansu da dogovore reformu policije i stignu već poodmakli voz za EU. Visoki predstavnik Miroslav Lajčak upozorio da reforma policije traži više političke ozbiljnosti i odgovornosti.
Jedan od najistaknutijih profesora Franjevačke teologije u Sarajevu, dr Ivan Šarčević, za naš program je govorio o nedopustivoj nacionalnoj segregaciji učenika, odnosno o fenomenu "dvije škole pod jednim krovom", te o političkim dogovorima hrvatskih političkih partija.
Osnovni problem u slobodi vjeroispovijesti i prakticiranju vjere u Bosni i Hercegovini je netolerancija. O ovome svjedoči i najnoviji izvještaj američke vlade, u kom se dio odnosi na religijske slobode u Bosni i Hercegovini. U izvještaju se navodi da je u 2007. godini zabilježen niz napada na simbole, službenike i objekte sve tri vjerske zajednice u BiH. Zabilježeno je također da lokalne vlasti ponekad ograničavaju prava na prakticiranje vjere grupama koje su manjina na određenom lokalitetu.
U prosjeku, svakog dana na bh. cestama strada 28 lica od kojih je ejdan smrtni slučaj. Najviše se gine na magistralnim cestama, a najveći broj nezgoda događa se u ljetnim mjesecima. Ceste u Bosni i Hercegovini su veoma loše, uske, ne održavaju se, a poseban problem u saobraćaju predstavlja loša ispravnost vozila, te nepoštovanje saobraćajnih propisa, navodi u svom izvještaju američka organizacija Asird koja radi istraživanje o sigurnosti na cestama u cijelom svijetu.
Komitet za spriječavanje mučenja Vijeća Evrope (CPT) u svom posljednjem izvještaju upozorio je na nesigurno okruženje u nekim zatvorima u BiH. Komitet navodi kako je posebno zabrinut nesigurnim okruženjem u zatvorima u Zenici i Doboju, gdje se stiče utisak da zatvorsko osoblje nema potpunu kontrolu.
Jelena Mičić, studentkinja završne godine Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, jedna je od 24 najbolja bosanskohercegovačka studenta koji u subotu počinju jednomjesečno putovanje po zemljama Evropske unije.
Hasan Nuhanović je u Srebrenici izgubio oca, majku i brata. Kao prevodilac Ujedinjenih nacija, u zaštićenoj zoni 1995. godine preživio je genocid. Kao svjedok stravičnih događaja godinama ukazuje na razmjere zločina.
SOS Kinderdorf u Sarajevu brine za preko stotinu djece bez roditeljskog staranja. Djeca su smještena u Dječijem selu, Kući za mlade, a nakon završene srednje škole do zaposlenja žive polusamostalnim životom. Prema zamisli SOS Kinderdorfa, nakon dolaska u selo djeca bez roditelja dobijaju 'majku' - ženu koja živi sa njima, tetku koja ponekad nakratko zamijenjuje SOS mamu kako bi ona mogla da obavi i druge poslove, a također i braću i sestre.
Na putu od Jajca prema Mrkonjić Gradu, na entiteskoj granici podjeljene Bosne i Hercegovine, nalazi se selo Baljvine. Vjerovatno jedino mjesto u kojem komšije nije posvađao nijedan od nebrojenih ratova. Pa ni ovaj posljednji.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić u više navrata je kazao kako je opredjeljen za BiH, a ne samo dobrobit jednog entiteta i da bosanski Srbi svoj status ne treba da povezuju sa rješenjem kosovskog pitanja. U intervjuu Radiju Slobodna Evropa Špirić pojašnjava da je za prosperitet zemlje nedopustivo da se jedan njen dio brzo i snažno razvija a drugi zaostaje, te da ljudi u BiH moraju shvatiti da su potrebni jedni drugima. Kada je u pitanju inicijativa za izdvajanje Srebrenice iz RS, Špirić upozorava kako postoji opasnost da Srebrenica i Srebreničani dožive ono što su doživjeli Srbi od svojih lidera.
Jedna sarajevska opština - Novo Sarajevo - optužena je da izaziva diplomatski skandal jer je obustavila gradnju na zgradi turske Ambasade u glavnom gradu BiH. Izgradnja objekta na Vilsonovom šetalištu zaustavljena je jer turska Ambasada, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova BiH nikada nije dobilo građevinsku dozvolu.
U Parlamentu Federacije kao i nekim drugim, nakon jesenjih izbora u BiH, mjesta u poslaničkim klupama zauzeli su u većem broju nego ranije - pjevači, glumci, sportisti, balerine....Šta ih je motivisalo da se bave politikom?
BiH sve vise postaje zemlja izrazitih suprotnosti. Ova ocjena se posebno odnosi na materijalno stanje građana, gdje su kontrasti očitiji nego ikad ranije.
U posljednjih godinu dana samo u Sarajevu vraćeno je 12 vojnih stanova oficirima Jugoslovenske narodne armije. Nakon rata Ministarstvo odbrane Federacije BiH dodjeljivalo je ove stanove porodicama poginulih boraca i ratnim vojnim inavlidima.
Ovaj put predstavljamo jednog izuzetnog, mladog čovjeka, beskrajno talentovanog, neobično radinog i razložno samopouzdanog i spremnog na svaki mogući izazov i na svakom djeliću planete. Radi se o Davoru Džaltu, najmlađem doktoru nauka u oblasti istorije umjetnosti sa ovih prostora, angažovanom likovnom stvaraocu i mnogostrukom aktivisti. Džalto je rođeni Travničanin, s mjestom boravka na relaciji između Srbije i Njemačke. A o tome gdje se kani skrasiti, saznaćete iz razgovora sa njim.
Istraživali smo otkud u BiH toliko zanimanja za ljudima sumnjivog morala, znanja i kulture, otkud toliko kiča i novokomponovanih vrijednosti u društvu.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) trebalo bi da do kraja ove sedmice završi provjeru 24 kandidata za Vijeće ministara BiH. Na konferenciji za novinare zvaničnici Agencije saopštili su i da se, prema njihovim saznanjima, najtraženiji haški optuženici ne nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Građani RS imali bi pravo na samoopredjeljenje i nezavisnost ukoliko bi Vijeće sigurnosti UN prihvatilo isti takav zahtjev kosmetskih Albanaca, ocijenio je juče Vuk Drašković, ministar spoljnih poslova Srbije, nakon sastanka s Karlom Biltom, švedskim ministrom inostranih poslova. On je kazao da je najbolje kompromisno rješenje da se ne diraju postojeće granice država na Balkanu jer bi to vodilo u katastrofu. Na ovu izjavu u BiH su zvaničnici reagovali različito, zavisno od toga iz kojeg naroda dolaze.
Zbog loše socijalne situacije ali i nebrige roditelja sve veći broj djece u Bosni i Hercegovini napušta osnovnu školu. Zbog toga i podatak da je u zemlji preko 20 procenata stanovništva nepismeno nije iznenađujući.
U Bosni i Hercegovini postoji skoro 900 benzinskih pumpi. Prema procjenama, 40 posto njih nije rentabilno. Benzinske stanice gradile su se stihijski i vidljiv je njihov enorman rast. Poređenja radi, prije rata na istom prostoru radilo je oko 200 pumpi.
Učitajte više sadržaja...
