Američki predsjednik Donald Trump ponovo je umanjio vjerovatnoću skorog sastanka lidera Rusije i Ukrajine i najavio mogućnost novih sankcija Moskvi, iako je takođe rekao da ukrajinska strana nije bez krivice.
"Želim da se taj (rat) završi", rekao je Trump novinarima 26. avgusta u Bijeloj kući. "Vrlo je, vrlo ozbiljno ono što imam na umu, ako moram to učiniti. Ali želim da se završi."
"Želimo da se završi. Imamo ekonomske sankcije", kazao je.
"Neće biti svjetski rat, ali će biti ekonomski rat", rekao je Trump. "Ekonomski rat će biti loš, i biće loš za Rusiju, a ja to ne želim."
Trump je i ranije upozorio Moskvu na moguće ekonomske mjere, ali ih još nije nametnuo, dok su Vašington i Zapad ranije uveli niz teških sankcija Rusiji od početka njene potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
"Mislim da je on (ruski predsjednik Vladimir Putin) na mnogo načina prisutan. Ponekad će on biti prisutan, a (ukrajinski predsjednik Volodimir) Zelenski neće biti prisutan."
"Znate, kao, koga danas imamo? Moram ih obojicu uhvatiti u isto vrijeme", dodao je Trump nakon televizijskog sastanka kabineta koji je trajao 3 sata i 16 minuta.
"Zelenski nije baš nevin. Sada se slažem s njim, ali imamo mnogo drugačiji odnos jer sada ne plaćamo nikakav novac Ukrajini", rekao je Trump, misleći na sporazum u kojem članice NATO-a kupuju američko oružje za upotrebu u Kijevu.
U svojim posljednjim komentarima, takođe je nagovijestio mogućnost mjera protiv Kijeva bez navođenja detalja.
"U veoma sam dobrim odnosima s Putinom. Ako mogu spasiti hiljade ljudi od smrti kroz sankcije protiv Rusije ili Ukrajine ili bilo koga, to je dobro."
Kada su ga pitali o Putinovom odbijanju da se direktno sastane sa Zelenskim i o tome kako Kremlj dovodi u pitanje "legitimnost" ukrajinskog lidera, Trump je rekao: "Nije važno šta (Rusi) kažu. Svi se pretvaraju. Sve su to gluposti."
Rusija je nastavila sa svojom potpunom invazijom na Ukrajinu bez pauze nakon Trumpovih sastanaka s Putinom na Aljasci 15. avgusta i sa Zelenskim i evropskim liderima u Bijeloj kući tri dana kasnije.
Trump, koji od preuzimanja dužnosti u januaru pokušava posredovati u okončanju rata, iskoristio je sastanke da insistira na sastanku licem u lice između Putina i Zelenskog, koji se nisu lično sastali od 2019. godine.
Zelenski – koji je insistirao na takvom sastanku s Putinom – 26. augusta je rekao da bi Turska, zemlje Perzijskog zaliva ili evropske zemlje mogle biti domaćini bilo kakvih pregovora koje bi on eventualno mogao održati s Putinom.
Međutim, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošle sedmice je za NBC TV izjavio da "ova agenda uopšte nije spremna".
Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff,kasnije je rekao da će se uskoro sastati s ukrajinskim predstavnicima u Njujorku.
"Sastajem se s Ukrajincima ove sedmice... i to je veliki signal", rekao je za Fox News. "Razgovaramo s Rusima svaki dan."
U međuvremenu, ukrajinski vojni lideri su obavijestili Zelenskog o dešavanjima na istoku zemlje, gdje je Rusija posljednjih mjeseci ostvarila napredak na ratištu protiv nadjačene ukrajinske vojske, kako u ljudstvu tako i u naoružanju.
"Naša glavna pažnja sada je prvenstveno usmjerena na Pokrovsk, Dobropilje, Novopavlivsk, Kupjansk, kao i na pravce Zaporižja", napisao je na Telegramu vrhovni vojni komandant Ukrajine, general Oleksandr Sirski.
Sirski je izvijestio da "imamo pozitivne trendove u pograničnim područjima Sumske i Harkovske regije", iako se tvrdnje ratištu ne mogu uvijek odmah provjeriti.
Kijev hitno traži više oružja od Zapada usred zabrinutosti da, čak i nakon dva nedavna samita u Sjedinjenim Državama, Rusija "nije zainteresovana" za mir, rekao je 25. avgusta viši savjetnik Zelenskog za Current Time program Radija Slobodna Evropa (RSE).
Sjedinjene Države i evropske nacije su od početka invazije velikih razmjera isporučile Ukrajini pomoć i vojnu opremu u vrijednosti od milijardi dolara, iako je Trump vršio pritisak na Evropu da preuzme veći dio tereta.
Mihajlo Podoljak je rekao da je Kijev u "aktivnim konsultacijama" sa američkim i evropskim zvaničnicima "o povećanju ponude raznih alata za provođenje operacija protiv rata".
Van ratišta, ukrajinska vlada je saopštila da je muškarcima do 22 godine odobrila napuštanje zemlje uprkos ratu koji je u toku.
"Muškarci između 18 i 22 godine mogu nesmetano prelaziti granicu tokom ratnog stanja", napisala je premijerka Julija Sviridenko na Telegramu.
Kijev je zabranio muškarcima između 18 i 60 godina da napuštaju zemlju otkako je Rusija započela rat velikih razmjera.
Uvođenje ratnog stanja koje je ograničilo putovanja ukrajinskih muškaraca u inostranstvo razdvojilo je porodice, poremetilo studije i mogućnosti rada u inostranstvu, te stvorilo tenzije na graničnim prelazima.
Ukrajinski mediji izvještavaju o ljudima koji se žale na očigledan jaz između žrtava običnih građana i privilegija koje uživaju porodice političkih elita.
Mediji u Ukrajini takođe navode da je zabrana putovanja dovela do porasta ilegalnih prelazaka granice, lažnih medicinskih izuzeća i podmićivanja.
Sviridenko je Ukrajinskom servisu RSE potvrdila da njen tridesetsedmogodišnji brat Vitalij Sviridenko živi u inostranstvu, što je potencijalno štetno otkriće dok se vojska zemlje bori da pronađe nove vojne regrute usred tekuće ruske invazije.
Sviridenko je, međutim rekla da njen brat "nije otišao tokom rata u punom obimu."
Iako Sviridenkovi komentari ne sugerišu nikakva kršenja zakona, slučaj doprinosi tekućim debatama u Ukrajini o tome koliko se pravedno provode ograničenja putovanja i zahtjevima za političkom transparentnošću.
