Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei odbio je poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa na "bezuslovnu predaju" Irana dok su izraelski zračni napadi već šesti dan zaredom gađali ciljeve širom Irana.
Khamenei(86 godina) koji se javno obratio po drugi put otkako je Izrael pokrenuo napade na Iran rekavši da su oni neophodni za zaustavljanje iranskog nuklearnog programa - izjavio je da se mir ili rat ne mogu nametnuti Islamskoj Republici, te je upozorio Sjedinjene Države da se drže po strani od sukoba.
"Iranska nacija nije ona koja se predaje", rekao je on u unaprijed snimljenom obraćanju na nacionalnoj televiziji 18. juna.
"Amerikanci treba da znaju da će bilo kakvo vojno uplitanje SAD-a nesumnjivo rezultirati nepopravljivom štetom za njih."
Khamenei - koji prema iranskom ustavu ima konačnu riječ o svim strateškim pitanjima - odgovarao je na Trumpove komentare od 17. juna u kojima je rekao da je iranski vođa "za sada" siguran dok je pozivao Teheran na "bezuslovnu predaju".
"On je laka meta, ali je tamo siguran - Nećemo ga ukloniti (ubiti!), barem ne za sada", napisao je Trump.
"Naše strpljenje je pri kraju," dodao je samo nekoliko sati nakon što je pozvao na "stvarni kraj" smrtonosnih zračnih napada i Irana i Izraela.
Izrael, i mnogi njegovi zapadni saveznici uključujući Sjedinjene Države, optužuju Iran da pokušava izgraditi nuklearno oružje. Teheran je žestoko odbacio optužbe, rekavši da je njegov atomski program isključivo za civilne svrhe.
Napadi su ostavili milione običnih Iranaca potresenima, a hiljade su blokirale autoputeve koji vode iz Teherana ka drugim gradovima, kao i ka stranim destinacijama poput Turske i Armenije, gdje traže utočište od sukoba.
'Značajni udarci' iranskom režimu
Izraelske vojne snage pogodile su nekoliko ciljeva unutar Irana 18. juna, a eksplozije su prijavljene u ranim popodnevnim satima u istočnom Teheranu.
Vojni portparol Effie Defrin rekao je u videu objavljenom na X-u da je od početka ofanzive 13. juna pogođeno više od 1.100 ciljeva unutar Irana. Velik dio vojnog i znanstvenog vodstva zemlje ubijen je u zračnim napadima, za koje grupe za ljudska prava kažu da su uzrokovali i brojne smrti civila.
Agencija za ljudska prava (HRANA), nevladina organizacija iranskih aktivista sa sjedištem u Sjedinjenim Državama, izvijestila je 18. juna da je 239 civila, 126 vojnih lica i 220 neidentifikovanih osoba poginulo u izraelskim zračnim napadima. Dodali su da je više od 1.300 ljudi povrijeđeno. Brojke se, kako kažu, zasnivaju na zvaničnim podacima i lokalnim izvještajima.
"Zadali smo značajne udarce iranskom režimu, i kao takvi, potisnuti su u centralni Iran. Sada se fokusiraju na ispaljivanje raketa iz oblasti Isfahana", dodao je Defrin.
Izraelski zvaničnici kažu da je 24 osobe u Izraelu ubijeno u odmazdnim zračnim napadima koje je pokrenuo Iran.
Isfahan, treći najveći grad u Iranu sa populacijom od oko 2,2 miliona ljudi, i okolna regija su dom nekih od glavnih nuklearnih postrojenja zemlje.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je 18. juna saopštila da je Izrael pogodio radionicu TESA Karaj i Teheranski istraživački centar, koji proizvode dijelove za centrifuge koje obogaćuju uranijum.
Nasilje je pojačalo strahove da je cijeli Bliski istok -- koji je već na rubu zbog izraelskog 20-mjesečnog rata u Gazi -- sada na pragu sveopšteg rata.
Trump se sastao sa svojim Nacionalnim sigurnosnim vijećem 17. juna i rekao da je strpljenje SAD-a "pri kraju", što je, zajedno sa drugim nedavnim izjavama predsjednika, protumačeno kao mogućnost većeg američkog uplitanja u sukob.
Do sada su Sjedinjene Države rekle da nisu uključene u izraelsku operaciju, iako analitičari kažu da, ako Izrael želi pogoditi iransko nuklearno postrojenje Fordow, mora koristiti takozvane "bunker-buster" bombe koje posjeduje samo američka vojska.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 18. juna da je svijet "milimetar udaljen od katastrofe" zbog svakodnevnih napada na iranska nuklearna postrojenja, dok je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul apelovao na Teheran da "hitno djeluje", obavezujući se da neće težiti nuklearnim sposobnostima.
"Nikada nije kasno doći za pregovarački sto ako dođete s iskrenim namjerama," rekao je Wadephul.
Mnogi Iranci su pobjegli iz velikih gradova, ne želeći čekati moguće pregovare koji bi mogli okončali bombardovanja.
Sa zatvorenim iranskim zračnim prostorom, kopneni transport je postao glavni način preseljenja, sa zakrčenim glavnim autoputevima i opustjelim ulicama Teherana.
Sjeverni granični prelazi s Turskom i Armenijom - destinacije u koje Iranci mogu ući bez viza - preplavljeni su onima koji žele napustiti Iran, strahujući da nijedno mjesto unutar zemlje nije sigurno.
"Svi su zabrinuti. Zabrinuti zbog rata. Zabrinuti zbog ovih raketa", rekla je armenskoj servisu RSE jedna žena koja je upravo prešla granicu s Armenijom.